Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

“Jidrik Wõt im Emwij”

“Jidrik Wõt im Emwij”

“Jidrik Wõt im Emwij”

ALLEN ear jino an irak arkool ke ear 11 an yiõ. * E im ro mõtõn rekin ikkure ijoko iooj, im rekin anõk men ko armij ro ilo pija ko rej kõmõni. Allen im ro mõtõn rekin anõke an armij ro irak arkool ilo pija ko, bõtab dren kein rar kajerbali ilo air ikkure kar lukkun arkool.

Ilo jinoin, Tony ekin irak juõn ak ruo biia, ak ke ear 40 an yiõ, ear jino irak lailim ak jiljino biia kajjojo ran. Ejjabto im ear jaje jete biia ko ej irak ilo juõn ran.

Allen ear kabukot jibõñ ñõn kamarmire abañ in an. Tony ear makoko in bõk jibõñ jen baamle eo an im ro mõtõn. Allen ej maroñ mour wõt ñõn ranin im ej kwalok kin bwebwenato in an. Tony ear mij jet yiõ ko remotlok elikin an kar lanwõtwõt ilo juõn wa kin an kar lap an irak.

Meñe juõn armij ej mõkelok ian im irak elap jen joñõn, makõtkit ko an ekkã an jelet mour ko an armij ro jet ilo wãwen ko rekaburomõjmõj. Jet ian jorran ko im rej walok jen arkool rej einwõt kein, armij rej kokkure ro jet im mõne ir, ej walok lanwõtwõt ko ilo wa ko im bareinwõt jorran ko ilo jikin jerbal, im ejmour ko an armij rej nanalok itok wõt jen air irak elap jen joñõn. Kar jolok elõñ billion dala ko kajjojo yiõ ñõn kamarmire abañ kein. Iñjake ko an kajjojo armij, baamle ko, im ajiri ro bareinwõt elap an jorran itok wõt jen men in.

Ekkar ñõn U.S National Institutes of Health, ej ba bwe “ejjab aolep ro ekkã air irak eor air abañ kin arkool, im ejjab aolep ro eor air abañ kin arkool, rej irak aolep ran.” Elõñ armij ro me mokta rar jab ekarekrek, bõtab elikin jidrik ien ej laplok joñõn air irak ilo air jab kile. Jet armij rejjab irak aolep ien, bõtab elañe rej irak rej bõk elõñlok jen lailim biia ilo juõn wõt ien.

Elañe kwoj lemnok in irak, ewi joñõn kwoj aikwij bõke? Ewi wãwen am naj jela ñãt ñõn bwijrõk im jab ba “jidrik wõt im mwij?” Katak in tok juõn enaj jibõñ kij kin melele ko kin men kein.

[Kamelele eo Itulal]

^ Kar ukot jet ãt ko etan armij ro.