Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kwar Jelã Ke?

Kwar Jelã Ke?

Kwar Jelã Ke?

Etke book in 1 Dri Korint ej konono kin kanniek ko emwij katok kaki ñan ekjab ko?

▪ Dri jilik Paul ear je: “Men eo jabrewõt rej wiakake ilo jikin wia kõniek, komin mõña, im jab kajitõk kake kin bõklikõt.” (1 Dri Korint 10:25) Kanniek kein rar itok jen ia?

Katok kin menin mour ko ear juõn kwojkwoj elap air kar kõmmane ilo tempel ko ilo Grik im Rom, bõtab ejjab aolep kanniekin menin mour kein kar katok kaki rar kañi ilo ien kwojkwoj eo. Kar wiakake bween kanniek kein jen tempel ko an dri pegan ro ilo mõn wia ko. Book eo etan Kanniekin Menin Katok ko ilo Korint * ej ba: “Ro im rar kõmmane kwojkwoj ko an kabuñ eo . . . kar dri kõmat ro im/ak ro rej mwijmwij kanniek. Rar wiakake jet ian kanniek ko rar ajeji ñan ir kin air kar mõn menin mour eo rej katok kake.”

Kin men in, ejjab aolep kanniek ko im rar wiakaki ilo mõn wia ko rar itok jen kwojkwoj ko an kabuñ ko. Ke rar kũbũj ijo im ekar wor juõn mõn wia kanniek ilo Pompeii, rar lo aolep dri ko drin juõn jiip. Juõn dri meletlet etan Henry J. Cadbury ear ba bwe men in emaroñ kalikar bwe “rar wiakake menin mour ko remour ak mõn ir ilo imõn wia kanniek eo, bareinwõt rar bõktok im wiakake kanniekin menin mour ko emwij air mõni kadredre ak kanniekin menin mour ko rar katok kaki ilo juõn tempel.”

Meñe dri Kristian ro rar jab bõk kwonair ilo kabuñ eo an dri pegan ro, ak rar maroñ wiaik kanniekin menin mour ko rar katok kaki ilo juõn tempel kinke kanniek eo ejjab etton.

[Kamelele eo itulal]

^ Ejelok ilo kajin Majõl.

Etke ear wor jibel ikõtan dri Ju im dri Sameria ro ilo ran ko an Jisõs?

Jon 4:9 ej ba bwe “dri Ju ro im ro dri Sameria re jab kõmao iben dron.” Wãwen in ear bwelen ijjino ilo ien eo ke Jeroboam ear kajutak juõn ekjab ñan an bwij ko joñoul itueañin Israel kajerbale ñan air kabuñ. (1 Kiñ Ro 12:26-30) Dri Sameria ro rej itok jen Sameria, jikin kwelok eo elap itueañin Israel. Dri Assiria ro rar bõktok dri pegan ro jen ailiñ ko jet ñan Sameria ke rar bõk anjo ion bwij ko joñoul ilo yiõ eo 740. Inem dri Sameria ro rar mareik armij rein im men in ear kõmman bwe wãwen air kabuñ en laplok wõt an etton im nana.

Elõñ buki yiõ ko tokelik, dri Sameria ro rar jumae dri Ju ro ke rar jeblak jen air jebokwe ilo Babilõn ñan air bar kalek tempel eo an Jeova im worwor ko ilo Jerusalem. (Ezra 4:1-23; Nihimaia 4:1-8) Kabuñ eo an dri Ju im dri Sameria ro ear laplok air jumaik dron ilo ien eo ke dri Sameria ro rar kalek tempel eo air ion Tol Gerizim, enañin 500 yiõ ko mokta jen an kar Jisõs itok ñan lal.

Ilo ran ko an Jisõs, ñe rej kajerbal nan in “dri Sameria” rar jab konono kin ailiñ in Sameria ak rar jitõñlok ñan kabuñ eo elap an dri Sameria ro. Dri Sameria ro rar wõnmanlok wõt im kabuñ ilo Tol Gerizim, im dri Ju ro rar kijdrate ir.—Jon 4:20-22; 8:48.

[Pija ilo peij 12]

Kenno eo ej kwalok pija in air katok kin menin mour ilo ebeben eo kein ka jiljino

[Etan eo Ej Kõmman]

Musée du Louvre, Paris

[Pija ilo peij 12]

Jeroboam ear kajutak karuñ ñan ekjab