Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kom̦ Ri Kõnnaan ak Rũkam̦ool ro Aõ

Kom̦ Ri Kõnnaan ak Rũkam̦ool ro Aõ

“‘Kom̦ ri kõnnaan [rũkam̦ool, NW] ro Aõ,’ Jeova ej ba.”​—AISEIA 43:10.

1, 2. (1) Ta mel̦el̦ein naan in rũkam̦ool? (2) Ta eo nuuj ko ilo TV kab nuujpeba ko rejjab kwal̦o̦ke? (3) Etke Jeova ejjab aikuji jikin nuuj ko an lal̦ in bwe ren kwal̦o̦k kõn e?

 TA MEL̦EL̦EIN naan in rũkam̦ool? Juon tũkjinede ej ba bwe rũkam̦ool ej mel̦el̦ein “juon eo me em̦õj an loe juon men im ej ripoote men in.” Ilo aelõñ in South Africa, ewõr juon jikin kõm̦m̦an nuujpeba im rar n̦aetan juon iaan nuujpeba ko rej kõm̦m̦ani, Rũkam̦ool. Joñan an to an pãd, elõñl̦o̦k jãn 160 iiõ in aer kõm̦m̦ane nuujpeba in. Ekkar im jim̦we ãt in etan nuujpeba in kõnke unin aer kar kõm̦m̦ane ej ñan kwal̦o̦k m̦ool kõn men ko me rej wal̦o̦k. Armej eo me ear kajutak jikin kõm̦m̦an nuujpeba in ear kallim̦ur bwe aolep bwebwenato ko me renaaj jei renaaj kwal̦o̦k “m̦ool, m̦ool wõt, im ebar ejjel̦o̦k.”

2 Ekabũrom̦õjm̦õj bwe elõñ nuuj ko ilo TV kab nuujpeba ko me rejjab kwal̦o̦k m̦ool kõn men ko rej wal̦o̦k. Rejjab kwal̦o̦k m̦ool kõn Anij im kõn men ko ej kõm̦m̦ani. Bõtab Jeova, eo me ej Irooj Bõtata, ejjab aikuji men kein bwe armej ro ren jel̦ã m̦ool eo kõn e. Ikijjeen rũkanaan Ezekiel, Anij ear ba: “Riaelõñ ko renaaj jel̦ã bwe Ña Jeova.” (Ezekiel 39:7) Enañin 8 milien rũkam̦ool ak Ri Kõnnaan ro an Jeova rej kwal̦o̦k kõn e ñan ro jet. Rũkam̦ool rein an Jeova rej kwal̦o̦k kõn men ko me Anij ear kõm̦m̦ani ñan armej ro ilo iien ko etto kab men ko ej kõm̦m̦ani ilo raan kein ad. Rej bar kwal̦o̦k kõn men ko rem̦m̦an me enaaj kõm̦m̦ani ilju im jekl̦aj. Ilo bokin Aiseia 43:10 ej ba: “‘Kom̦ ri kõnnaan [rũkam̦ool, NW] ro Aõ,’ Jeova ej ba, ‘im rũkarejera Iar kããlõte.’” Ñe jerbal in kwal̦o̦k naan ej jerbal eo eaorõktata ilo mour ko ad, jej kaalikkar bwe jej rũkam̦ool ak Ri Kõnnaan ro an Jeova.

3, 4. (1) Ñããt eo kar ukot etan Rũkkatak Baibõl̦ ro ñan Ri Kõnnaan ro an Jeova, im kar ta eñjake eo aer? (Lale pija eo ilo jinoin katak in.) (2) Ta kajjitõk ko jenaaj uwaaki ilo katak in?

3 Ãt eo etan Jeova enaaj pãdwõt ñan indeeo kõnke e eo ej “Kiiñ eo Ej mour wõt jãn indeeo ñan indeeo.” Im Jeova ear make ba: “Eñin Eta ñan indeeo, im eñin Aõ menin keememej ñan epepen otemjej.” (1 Timote 1:17; Exodus 3:15; bar lale Ekklisiastis 2:16.) Ad etn̦ake ãt in Jeova ej juon jeraam̦m̦an ekanooj l̦ap. Ilo kar iiõ eo 1931, Rũkkatak Baibõl̦ ro rar kanooj m̦õn̦õn̦õ ke kar ukote etaer ñan Ri Kõnnaan ro an Jeova. Elõñ iaaer rar jei lõta ko ñan doulul eo an Jeova ñan kwal̦o̦k aer kam̦m̦oolol kõn ãt in ekããl. Juon eklejia ilo Canada ear je juon lõta im ba bwe rar lukkuun lañlõñ ke rar bõk ãt in Ri Kõnnaan ro an Jeova. Men in ear lujur er bwe en l̦apl̦o̦k wõt aer kate er ñan mour ilo juon wãween me ej bõktok nõbar ñan etan Jeova.

4 Ta ko kwõmaroñ kõm̦m̦ani ñan kaalikkar bwe kwõj m̦õn̦õn̦õ in bõk ãt in Ri Kõnnaan ro an Jeova? Kwõmaroñ ke kõmel̦el̦e kõn unin an kar Jeova ba ilo bokin Aiseia bwe jej rũkam̦ool ak Ri Kõnnaan ro an?

RŨKAM̦OOL AK RI KÕNNAAN RO AN ANIJ ILO IIEN KO ETTO

5, 6. (1) Ta eo RiIsrael ro me ewõr nejier rar kõm̦m̦ane ñan kam̦ool men ko Jeova ear kõm̦m̦ani? (2) Bar ta eo juon RiIsrael ro rar aikuj katakin ajri ro nejier kake? (3) Etke ro jemãn im jinen ajri ro ilo raan kein rej aikuj bar kõm̦m̦ane men in?

5 Jeova ear kããlõt RiIsrael ro bwe ren rũkam̦ool ak ri kõnnaan ro an. Kõn men in, kajjojo iaan RiIsrael ro rar aikuj kam̦ool men ko Jeova ear kõm̦m̦ani. (Aiseia 43:10) Ñan waanjoñak, rũtto ro rar katakin ajri ro nejier kõn men ko Anij ear kõm̦m̦ani kar m̦okta. Ilo wãween in, rar ãinwõt juon rũkam̦ool ñane. Jeova ear jiroñ jemãn im jinen ajri ro bwe ren katakin ajri ro nejier kõn Kwõjkwõj in Kijoone eo. Ear ba ñan er: “El̦aññe ro nejimi renaaj kajjitõk im ba, ‘Ta mel̦el̦ein Kwõjkwõj in?’ kom̦ naaj uwaak im ba, ‘Kõmij kõm̦m̦ane Kwõjkwõj in Kijoone in ãinwõt juon menin katok ñan am kaiboojoj Irooj, kõnke ear kijoone m̦õko im̦õn RiIsrael ilo Ijipt. Ear m̦an RiIjipt ro ak ear lo̦mo̦o̦ren kõm.’” (Exodus 12:26, 27, UBS) Rũtto ro rekar ba ñan ajri ro nejier bwe Pero ekar m̦akoko in kanemkwõj RiIsrael ro bwe ren ilo̦k ñan ãne jem̦aden im kabuñ ñan Jeova. Pero ear ba: “Wõn Jeova, bwe in eo̦roñ ainikien im kõtl̦o̦k RiIsrael?” (Exodus 5:2) Rũtto ro rar bwebwenato ñan ajri ro nejier kõn wãween an kar Jeova uwaake kajjitõk in an Pero im kaalikkar ñan aolep armej bwe E eo ej Irooj Bõtata. Ear kaeñtaan RiIjipt ro kõn 10 menin kaeñtaan ko im ear lo̦mo̦o̦ren RiIsrael ro jãn jarin tarin̦ae eo an RiIjipt ro ilo kar Lom̦al̦o Ekilmir. RiIsrael ro rar loe bwe Jeova ej Anij eo em̦ool im bwe ej kajejjet aolep kallim̦ur ko an.

6 RiIsrael ro rar kile jeraam̦m̦an in aer ãinwõt rũkam̦ool ro an Jeova. Rar kwal̦o̦k ñan ajri ro nejier kab rũkõm̦akoko ro aer jãn aelõñ ko jet kõn men ko rem̦m̦an me Jeova ear kõm̦m̦ani. RiIsrael ro rar jel̦ã bwe rar aikuj kõjparok bwe ren eokkwõjarjar ak kõm̦m̦ani men ko rejim̦we ilo mour ko aer. Jeova ear ba: “Kom̦win kwõjarjar, bwe Ña, Jeova ami Anij, Ikkwõjarjar.” RiIsrael rein rar aikuj bar katakin ajri ro nejier bwe ren kwõjarjar ak jim̦we wãween aer mour ekkar ñan kien ko an Jeova. (Livitikõs 19:2; Duteronomi 6:6, 7) Ejjel̦o̦k oktak ilo bar raan kein. Rũtto ro rej aikuj katakin ajri ro nejier ñan mour ilo wãween eo me enaaj bõktok nõbar ñan ãt eo aiboojoj etan Anij!​—Riit Jabõn Kõnnaan 1:8, UBS; Epesõs 6:4.

7. (1) Ta eo riaelõñ ko rar loe ke RiIsrael ro rar pokake Jeova? (2) Ta eddo eo an aolep ro me rej jutak ikijjeen etan Jeova?

7 Ke RiIsrael ro rar pokake Anij, ear kajeraam̦m̦an er. Tokjãn men in, riaelõñ ko ipel̦aakier rar maroñ lo bwe Jeova ear kõjparok armej ro doon. (Duteronomi 28:10, UBS) Bõtab, ekabũrom̦õjm̦õj bwe enañin aolep iien RiIsrael ro rar jab pokake Jeova. Rar oktak im kabuñ ñan anij ko an RiKenean im ekjab ko aer. Im kõn an RiIsrael rein kabuñ ñan anij kein renana, rar oktak im ãinwõt er im lãj aer kõm̦m̦an ñan ro jet. Rar katok kake ajri ro nejier ilo kijeek im nana aer kõm̦m̦an ñan ro rejeram̦õl. Waanjoñak in aer enana ej katakin kõj bwe jej aikuj kajjioñe Jeova im kate kõj bwe jen kwõjarjar. Etke? Kõnke jej jutak kõn etan Jeova, Eo im Eokkwõjarjar Otem Kwõjarjar.

“INAAJ KÕM̦M̦AN JUON MEN EKÃÃL”

8. (1) Ta eo Jeova ear jiroñ Aiseia ñan kõm̦m̦ane? (2) Elemen an kar men in jelõt Aiseia?

8 Ikijjeen Aiseia, Jeova ear kakkõl RiIsrael ro bwe Enaaj ko̦kkure Jerusalem im kõtl̦o̦k an bar juon aelõñ bõk er im kajipo̦kweik er. Jeova ear bar ba bwe enaaj kõm̦m̦ane “juon men ekããl” ilo an karõl̦o̦k er jãn ium̦win pein aelõñ in ilo juon wãween ekabwilõñlõñ. (Aiseia 43:19) Jebta 1 l̦o̦k ñan 6 ilo bokin Aiseia ej kwal̦o̦k naan in kakkõl ko kõn an Jeova naaj ko̦kkure Jerusalem. Kõnke Jeova emaroñ lo bũruon armej, ear jel̦ã kadede bwe RiIsrael ro reban ukel̦o̦k. Meñe ãindein, ak ear jiroñ wõt Aiseia bwe en wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kakkõl er. Aiseia ear bwilõñ kõn an RiIsrael rein pen awiia im ear kajjitõk ewi toon aer nãj m̦akoko in pokake Jeova. Anij ear uwaake im ba: “M̦ae iien eo jikin kweilo̦k ko renaaj jorrããn im ejjel̦o̦k kobbaer. Aet, m̦ae iien ejjel̦o̦k armej ej jokwe ilo m̦õko, im ãneo enaaj erom ãne jem̦aden im ejjel̦o̦k kobban.”​—Riit Aiseia 6:8-11, UBS.

9. (1) Ñããt eo ear jejjet kitien kanaan eo an Aiseia kõn Jerusalem? (2) Ilo raan kein ad, ta eo Jeova ej kakkõl armej ro kake?

9 Elõñl̦o̦k jãn 45 iiõ in an Aiseia kar kakkõl RiIsrael ro bwe Anij enaaj ko̦kkure Jerusalem. Ear jino kanaan kake men in ilo kar iiõ eo ãliktata in an Kiiñ Uzzaia irooj ilo iiõ eo 778 m̦okta jãn Kũraij. Im Aiseia ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kanaan kake men in ñan iien eo Hezekaia ear kiiñ ilo kar iiõ eo 732 m̦okta jãn Kũraij. Ear jejjet kitien kanaan eo an Aiseia 125 iiõ ko tokãlik ke Jerusalem ear jeepepl̦o̦k ilo kar iiõ eo 607 m̦okta jãn Kũraij. Alikkar bwe elõñ iiõ in an Jeova kar kakkõl RiIsrael ro kõn ta eo enaaj wal̦o̦k ñan er. Ilo raan kein ad, Jeova ej kõjerbal armej ro doon ñan kakkõl ro jet kõn ta eo enaaj wal̦o̦k ilo ilju im jekl̦aj. Ewõr 135 iiõ in an bokin Naan in Keeañ eo kakkõl im kwal̦o̦k bwe m̦õttan wõt jidik Setan im jukjukun pãd eo an enaaj jako, im Kũraij enaaj jino an tõl lal̦ in.​—Revelesõn 20:1-3, 6.

10, 11. Elemen an kar RiIsrael ro ilo Babil̦on lo an jejjet kitien kanaan ko an Aiseia?

10 Elõñ iaan RiIsrael rein rar el̦l̦ã im mour ke ear jeepepl̦o̦k Jerusalem. Rein rar pokake naan in tõl ko an Jeova im kõttãik er ñan RũBabil̦on ro ke rar bõk er im kajipo̦kweik er. (Jeremaia 27:11, 12, UBS) Ãlikin 70 iiõ, jet iaaer rar lo an jejjet kitien bar juon iaan kanaan ko an Aiseia me ej ba: “Anij eo eokkwõjarjar an Israel, Irooj eo ej lo̦mo̦o̦ren kom̦, ej ba, ‘Inaaj jilkinl̦o̦k juon jarin tarin̦ae n̦ae Babil̦on bwe in lo̦mo̦o̦ren kom̦; Inaaj rupe kõjãmin jikin kweilo̦k eo.’”​—Aiseia 43:14, UBS.

11 Ekabwilõñlõñ wãween an Jeova kar kajejjet kanaan in. Juon boñ, ilo kar allõñ in Oktoba ilo iiõ eo 539 m̦okta jãn Kũraij, kiiñ eo an Babil̦on kab ruutiej ro an rar kõm̦m̦ane juon kwõjkwõj el̦ap ñan kautiej anij ko aer. Bareinwõt ilo iien in, rar idaak jãn kab ko rar ko̦o̦ti jãn tampel̦ eo an Jeova. Bõtab, ilo ejja boñũn eo wõt, Kiiñ Sairõs im rũttarin̦ae ro an rar nitbwili Babil̦on. Ilo m̦õkaj rar bõk ãne eo im Babil̦on ear buñ. Tarrin 1 ak 2 iiõ tokãlik, Sairõs ear kakien RiJu ro ñan jepl̦aak ñan Jerusalem im bar kalõk tampel̦ eo an Anij. Ilo ial̦ in aer l̦o̦k ñan Jerusalem, Jeova ear kõjparok wõt er. Aolep men kein me Aiseia ear kanaan kaki, rar jejjet kitieer. Ke armej ro doon Anij rar lo an dedel̦o̦k tampel̦ eo ilo Jerusalem, rar loe kõn mejãer bwe Jeova ej Anij eo em̦ool im aolep iien ej kajejjet kallim̦ur ko an. Anij ear n̦aetan RiJu ro me rar bar jepl̦aak ñan Jerusalem bwe rej ‘armej ro ear n̦awãweer ñan e make, bwe ren kwal̦o̦k an aiboojoj.’​—Aiseia 43:21; 44:26-28, UBS.

12, 13. (1) Wõn ro jet rar kobal̦o̦k ippãn RiIsrael ro ke rar jepl̦aak im bar kalõk tampel̦ eo? (2) Ta jeraam̦m̦an eo ewõr ippãn jiip ro jet, im ta eo remaroñ reim̦aanl̦o̦k ñane?

12 Ilo iien eo ke RiIsrael ro rar jepl̦aak im bar kalõk tampel̦ eo, elõñ armej ro jãn aelõñ ko jet rar etal ippãer l̦o̦k im erom ro rej kabuñ ñan Jeova. Tokãlik, ear lõñl̦o̦k wõt armej ro jãn aelõñ ko jet rar kobal̦o̦k ippãer ilo aer kabuñ ñan Jeova. (Ezra 2:58, 64, 65; Ester 8:17) Rainin, rũkkapit ro rej ejaakin aelõñ eo an Anij, “Israel an Anij,” im “jar el̦ap” ak jiip ro jet rej kobal̦o̦k ippãer im kabuñ ñan Jeova. (Galetia 6:16; Revelesõn 7:9, 10; Jon 10:16) Rũkkapit ro im jiip ro jet el̦ap aer m̦õn̦õn̦õ bwe rej rũkam̦ool ak Ri Kõnnaan ro an Jeova.

13 Ilo naaj jukjukun pãd eo ekããl, enaaj juon iien ekam̦õn̦õn̦õ ñan jar eo el̦ap. Renaaj kõnnaanek ro me rej jerkak jãn mej kõn jeraam̦m̦an eo kõn aer kar erom Ri Kõnnaan ro an Jeova ilo raan ko ãliktata ilo jukjukun pãd in an Setan. Bwe jen kab bõk jeraam̦m̦an in ilju im jekl̦aj, jej aikuj in mour ilo jim̦we im kwõjarjar. Meñe jej kate kõj ñan mour ekkar ñan kien ko im naan ko an Jeova, ak eitõn aolep iien jej likjab im kõm̦m̦an bõd. Kõn men in, aolep iien jej aikuj in kajjitõk ippãn Jeova bwe en jeorl̦o̦k ad bõd. El̦aññe jej tiljek im jim̦we wãween ad mour, jej kwal̦o̦k ad kam̦m̦oolol Jeova kõn an kõtl̦o̦k bwe jen Ri Kõnnaan ak rũkam̦ool ro an.​—Riit 1 Jon 1:8, 9, UBS.

TA MEL̦EL̦EIN ETAN ANIJ?

14. Ta mel̦el̦ein ãt in Jeova?

14 Ej juon jeraam̦m̦an ejej uwaan ñan erom Ri Kõnnaan ro an Jeova. Bõtab, ta mel̦el̦ein etan Anij? Kar ukote ãt in jãn kajin Hibru ilo wãween in, “ñan erom” ak ñan kõm̦m̦ane juon men. Etan Anij ej mel̦el̦ein, “Ej Erom ak Kõm̦m̦an Jabdewõt Men Ej Aikuj Kõm̦m̦ane.” Jeova ear kããlõt ãt in kõnke ej jipañ kõj ñan jel̦ã kõn e. E eo ear kõm̦anm̦an men otemjej. Bareinwõt, ñe Jeova ej ba bwe enaaj kõm̦m̦ane juon men, ejjel̦o̦k juon enaaj kabõjrake. Ejjel̦o̦k an bar Setan maroñ ñan kabõjrake.

15. Ta eo jej katak kõn mel̦el̦ein etan Jeova jãn naan ko An ñan Moses? (Lale bo̦o̦k eo etan “Ãt in Jeova, Ej Juon Ãt El̦ap Mel̦el̦ein.”)

15 Jeova ear bar kõmel̦el̦eik Moses kõn ta mel̦el̦ein Ãt eo etan. Ke Jeova ear jilkinl̦o̦k Moses bwe en kanemkwõj armej ro An jãn Ijipt, ear ba ñane: “ÑA EO, ÑA E.” Ear bar ba, “Ãindein am̦ naaj ba ñan ro nejin Israel, ‘ÑA E, Eo ear jilkinwaj eõ ñan kom̦.’” (Exodus 3:14) Ilo kajin Hibru, naan kein “ÑA EO, ÑA E” ej mel̦el̦ein Jeova enaaj erom jabdewõt men ñan kajejjet ankilaan. Jeova ear kõm̦m̦an jabdewõt men ear aikuj kõm̦m̦ane ñan jipañ RiIsrael ro. Ear erom juon aer Rũlo̦mo̦o̦r, Rũkõjparok, Rũtõl, im Rũkabwe Aikuj ko aer.

ELEMEN AD KWAL̦O̦K AD KAM̦M̦OOLOL?

16, 17. (1) Ewi wãween ad kwal̦o̦k bwe jej kam̦m̦oolol kõn jeraam̦m̦an in ñan jutak ikijjeen ãt eo etan Anij? (2) Ta eo jenaaj katak kake ilo katak eo tok juon?

16 Rainin, Jeova ejjañin oktak. Ãt eo etan ej kakeememej kõj bwe Jeova enaaj erom ak kõm̦m̦an jabdewõt men ñan lale im kõjparok armej ro doon. Ñan waanjoñak, ej letok jabdewõt men jej aikuji ilo mour ko ad kajjojo raan im ej letok katak ko aolep iien bwe en kajoor wõt tõmak eo ad. Ãt in Jeova ej bar katakin kõj kõn juon men. Ta in? Ej bwe Jeova emaroñ kõjerbale menin kõm̦anm̦an ko ñan kajejjet ankilaan. Bareinwõt, ej kõjerbal Ri Kõnnaan ro an bwe ren kõm̦m̦ane jerbal eo an, ej jerbal in kwal̦o̦k naan. Ilo ad jel̦ã men in enaaj kõm̦akũt kõj bwe jen kõjparok ãt in etad. Kåre jãn Norway, ej juon iaan Ri Kõnnaan ro an Jeova, im emootl̦o̦k de 70 iiõ in an tiljek ñan Jeova. Ej ba: “El̦ap aõ m̦õn̦õn̦õ bwe ij jerbal ñan Jeova, eo me ej Kiiñ indeeo. Im ej juon jeraam̦m̦an ñan uwaan ro me rej kũr er kõn ãt in etan eokkwõjarjar. Ej bar juon jeraam̦m̦an ñan kõmel̦el̦eik armej ro kõn m̦ool eo jãn Baibõl̦ im lo aer m̦õn̦õn̦õ im mel̦el̦e kõn katak ko rem̦ool. El̦ap aõ m̦õn̦õn̦õ ñe ij katakin armej ro kõn ewi wãween an katok in mour eo an Kũraij jipañ kõj. Im bwe kijjeen mej eo an Kũraij, remaroñ bõk mour indeeo im aenõm̦m̦an ilo juon jukjukun pãd ekããl me enaaj obrak kõn ruwãnõk.”

17 Jet jikin ko ilo pel̦aakin lal̦ in, elukkuun pen ñan pukot armej ro me rekõn̦aan jel̦ã kõn Jeova. Ak ãinwõt Kåre, el̦ap ad m̦õn̦õn̦õ ñe jej iioon juon eo me ekõn̦aan katak im jel̦ã kõn etan Jeova. Ewi wãween ad rũkam̦ool ak Ri Kõnnaan ro an Jeova im bar ri kõnnaan an Jijej ilo juon wõt iien? Jenaaj katak kake men ilo katak eo tok juon.