Olupe wihina wone muselu dhilimo

Olupele muselu wogwaddela

Ohudhera 35

Ovahe thima mburo waathu amodha mmulogoni mwa Yehova

Ovahe thima mburo waathu amodha mmulogoni mwa Yehova

Ninto kanindha nawerela malada: ‘Kaginuhowelani,’ Emodhave, musolo kundha wawerela manyalo: ‘Kaginuhowelani.’” — 1 Cor. 12:21.

JHIBO 124 Sempre leais

MUSELU NNAFUNIHU OSUZA *

1. Ethu baani Yehova anavahiye kadda mudhari aye oororomeleya?

NUUDHIVELA, Yehova ononvaha kadda mudhari aye oororomeleya mburo mmulogoni mwaaye. Podi naaparaga mabasa oohiyana naaddibila amodha, iyo atene nili athima, teto nnohowelana mmodha ni mukwaye. Murumiwi Pawulo ononikavihera wonelamo muselu ola wathima. Ni makalelo baani?

2. Ninga munawogela Efésios 4:16, Mwahaya bwaddi sofuneya nirihanege mmodha ni mukwaye ni nlabege vamodha?

2 Yolebela ekumihiwe yohudhera ela, Pawulo owoga egi kaavo muthu anamusugwa mudhari mmodha a Yehova ni awoge: ‘Kaginuhowela.’ (1 Cor. 12:21) Wi mulogo okale wowiwanana, enohoweleya nirihanege mmodha ni mukwaye ni nlabege vamodha. (Omwileri Efésios 4:16.) Naalabaga vamodha atene nnohagalala, ni mulogo onokala wolibeene.

3. Muwari mwa yohudhera ela nnaasuze ddi?

3 Epaddi baani nnonihihu wi nnowariiha addibila ammulogoni? Yohudhera ela, nnere woona anamaholela mulogo enaarihe ni makalelo baani anamaholela mulogo amodha. Voharela, nnere woona makalelo oowariha addibila ni arogola ehitelile. Omagomihedho, nnere woona makalelo oowariha ale ehinawoga pama ewogelo yehu.

WAARIHE ANAMAHOLELA MULOGO AMODHA

4. Yolaga baani eli va Romanos 12:10 enahoweleya anamaholela mulogo ohara?

4 Anamaholela mulogo atene enathomiwa ni muzimu wotxena wa Yehova. Kadda namaholela mulogo ohukanna gari ni enonelo yohiyana ni mukwaye. (1 Cor. 12:17, 18) Anamaholela mulogo amodha ethomiwe ovanene, kinna thotho dhowinjhiva wodhela mabasa yala. Amodha mwaha wuluvala obe oredda kinawedha wapara pamadhene mabasa yala. Mwaha wa yeyo, kaavo namaholela mulogo anaamusugwe namaholela mulogo mmodha nando anoowoga: ‘Kaginuhowela.’ Ohiya owoga ndo, kadda namaholela mulogo ilibihedhege ohara yolaga ya murumiwi Pawulo eli va Romanos 12:10— Omwileri

Namaholela mulogo podi woniha wi onowariha anamaholela mulogo amodha aavuruwanaga pamadhene (Osugwe ddima 5-6)

5. Anamaholela mulogo enonihe addi wi enorihanna mmodha ni mukwaye, ki mwahaya bwaddi eyo ekala yofuneya?

5 Namaholela mulogo anoneyihe addi wi anowariha anamaholela mulogo amodha? Wodhela wavuruwana pamadhene. Oliye eeregena yeyo, thabwathabwa yatugumana wi esamalele muladdu dhathima. Mwahaya bwaddi? Kasugwa ewogile A sentinela a 1 a outubro a 1988, anawoga “anamaholela mulogo ehinona wi Kiristu ni nikavihero na muzimu wotxena, namaholela mulogo di namaholela mulogo a nikuru nanamaholela podi wubusedhiwa nlagano na mBibliyani enahoweliwa wihina yeeddihe muselu ole obe yerena yothoma yathima. (Atos 15:6-15) Kaavo namaholela mulogo anaakela muzimu wotxena wapitha amodha.”

6. anamaholela mulogo enande addi olaba mowiwanana, ki eyo enadhana mareeliho baani mmulogoni?

6 Namaholela mulogo anaariha anamaholela mulogo amodha, kannathabwa okala muthu ooroma owoga yathapanyaga muselu bumuselu. Oliye kanawoga wapitha amodha, ni kanawoga wi balume yaga sapamaya. Ohiya eyo, oliye onovaha balume mwa makalelo owiyeviha ni nriho. Anamaholela mulogo amodha yawoga balume yewa, oliye onovuruwana pamadhene. Vadhuluva oliye onokala ootapuwene wihina yoone vamodha yolebela ni alabihedha dhoxagiha dha ‘mudhari oororomeleya.’ (Mat. 24:45-47) Anamaholela mulogo enarihana ni enadhivelana yatugumana, muzimu wotxena onowakavihera wihina yerena yothoma enaalibihe mulogo. — Tia. 3:17, 18.

WARIIHE MAKIRISTAWU EHITELILE

7. Yesu ubuwela ddi wodhela addiye?

7 Mmulogoni ehikalamo anamatelana owinjhiva ni emudhi dhowinjhiva. Mbwenye ehikalamo addibila ni arogola ehitelile. Nawonege ni makalelo baani addibila ehitelile? Kasugwa makalelo Yesu ubuweliye wodhela okala muddiye. Mudhidhi aliye velaboni yavati Yesu kaatelile. Oliye aali muddiye ni oolabihedha kopolo dhaye wihina aapare mabasa athomeliwiye. Yesu kanawogege wi okala muddiye obe otela yaali ethu yawaddihedhiwa mukiristawu. Mbwenye oliye ahiwoga wi a kiristawu amodha yere osakula ohutela. (Mat. 19:11, 12; veja a nota de estudo em Mateus 19:12.) Yesu owaariha ale ehitelile. Oliye kaawona addiye ninga athu ehinna thima newene kawoga wi aliwa enoyelela dhithu dhapama mwigumini mwewa.

8. Ninga anawoga 1 Coríntios 7:7-9, Pawulo aakongomedhe makiristawu opendda ddi?

8 Ninga Yesu murumiwi Pawulo aali muddiye ofiyedha mabasa aye oolaleya atene. Pawulo kawogile wi sabure mukiristawu otela. Oliye ahinona wi eyo yothoma ya kadda muthu. Podi dhigarive ndo, Pawulo wakongomedha makiristawu opendda pama akala dhere wandeya aliwa omulabela Yehova egali addiye. (Omwileri 1 Coríntios 7:7-9.) Mwebaribarene Pawulo kaawona addiye ninga athu ehinna thima. Mwaha wa yeyo, oliye omusakula muzombwe Timotiyu, ali muddiye, wihina asamalelege mutholo dhinlubale. *(Fil. 2:19-22) Eyo enowoniha wi kiyakale ya pama owoga wi ddibila kanna thima mwaha katelile, mbwenye ole atenle ohukanna thima. —1 Cor. 7:32-35, 38.

9. Mubuwelo wapama wodhela otela obe okala muddiye buuvi?

9 Yesu, newene Pawulo kisuzihile wi makiristawu etele obe ekale addiye. Ki vano ebaribari wodhela muselu ola siivi? A Sentinela a 1 a outubro a 2012 ohuwoga mwa makalelo ookweya egi: “Mwebaribarene [otela obe okala muddiye] podi wooniwa ninga nvaho wa Mulugu. . . . Yehova kanamuteya muthu mwaha okala muddiye.” Nubuwelaga yeyo, enohoweleya oriha mburo waddibila ni arogola eli addiye mmulogoni.

Nakanna nriho ni addibila obe arogola eli addiye, ethu baani nihinerihunna? (Osugwe ddima 10)

10. Naarihaga addibila ni arogola eli addiye ethu baani nihinadhihu nerana?

10 Nnonihe ni makalelo baani wi nnoriha mubuwelo ni dhofuna dhaale eli addiye? Ninone wi makiristawu amodha eli addiye yere osakula ohutela. Teto, ehikalawo ale enafuna otela mbwenye kinaanfwanye muthu oofwanelela. Yowuukuliha sowi, ehikalawo athu amodha eli amamukwele. Kinapwathiwa muselu bumuselu niwogilihu, mbwenye nikohona thinna, enohoweleya addibila ammulogoni ekalege oothuwathuwene mwaha ddibila ahitelile obe murogola ahiteliwe? Obe emutotelege murogola obe ddibila wihina amutele. Podi wera ohukalawo ddibila obe murogola analoba wihina avediwe muthu wi etelane. Mbwenye oliye ahiloba, anakale avi athu yaadhaga ewogaga wi miyo gihimoona muthu wihina uutele obe omutele? (1 Tes. 4:11; 1 Tim. 5:13) Ovuruwane addibilihu ni arogolihu eli addiye ewogiliwa wodhela muselu yola.

11-12. Ni makalelo baani nnakwerebeyihihu addibila eli addiye?

11 Nameeddela mulogo ali muddiye anaapara pama mabasa aye, wera okala muddiye winodhana mareeliho owinjhiva. Mbwenye oliye onopwapweya addibila ni arogola yaamukohaga ni efunelo yapama yegi: “Ohunatelela ddi?” Ddibila mmodha ali muddiye analaba ooBeteli onowoga egi: “Addibila enowera dhithu dhinagithukulela wubuwela wi okala muddiye ethu yookubanyiha. Eyo enowoniha wi okala muddiye kahiyo gari mbwenye ethu yowuukuliha.”

12 Murogola analaba oBeteli ali muddiye onowoga egi: “Addibila amodha enubuwela wi, ole ali muddiye anoonveda muthu wihina amutele obe ateliwe, obe muddiye di muddiye onopatha mudhidhi wowaredha naaddibila wihina anvede muthu ananfwanela omutela. Labo nimodha gadhowaga murudda mmodhene wa elabo yaaga wihina gaapare mabasa ooBeteli. Gafiyilege mahiyu ni gahiliganyedhaga mutugumano. Murogola agaakelege oliye owoga wi mmulogoni mwaga ehikalamo azombwe abili eedadawo, ni oliye owoga wi ela kinatapulela wi ginafuna guvedele muthu wi uutele. Nivolowilihu oliye ogithukulela vaaligi addila ale abili wihina githapanye naaliwa. Nigafwanyane iyo araruwene naakwilegevo oteya baahi.”

13. Dhotajhiha baani dhimulibihe murogola ali muddiye?

13 Murogola mmodha analaba oBeteli anowoga: “Miyo gihanona apiyonero addiye enna edadi yootela, enna manddile eli ooviheya ni mabasiwa ni eli oohagalala. Teto aliwa enowilibihedha wihina mulogo weddege pama. Aliwa enowona mwa makalelo apama ekalelo yewa yoddiye, kinubuwela wi aliwa bathimaya mwaha ohutela, teto kinakala owukuweene mwaha ohutela ni ohukanna ahima.” Siyeyo eneriha mulogo okala mburo woriya. Atene enorihanna ni enovahana thima. Kaavo anubuwela wi miyo kagili elobwene newene kaavo anubuwela wi miyo gili athimaya ginofwanela okala vadhulu wapitha amodha. Kadda muthu ohunona mburo waye.

14. Nnawedhe addi waariha ale eli addiye?

14 Addibila ni arogola eli addiye enafuna ovahiwa thima mwaha dhikalelo dhiwa ohiya mwaha okala addiye. Kinahoweleya waweddela thagaraga, mbwenye nivahege thima nroromelo newa. Nerena ndo, addibila ni arogola eli addiye kinubuwelege wi iyo nnawoga negi: ‘Kanuuhowelani.’ (1 Cor. 12:21) Ohiya eyo, aliwa enere woona wi nnowariiha ni nnoriha mburo enniwana mmulogoni.

WAARIHE ADDIBILA NI AROGOLA EHINAWOGA PAMA EWOGELO YAWO

15. Athu amodha eneera ddi wihina yenjhedhedhe mabasiwa oomulabela Yehova?

15 Wambela yaka dha mundduli, Anamalaleya owinjhiva enohudhera dhiwogelo dhixa wihina ewedhe wapara mabasa oolaleya. Wi yande, yohoweleya werana ethu sithu. Yootama mmulogoni mwewa enawoga ewogelo yewa, wi edhowe mulogo mmodha enahoweleya anamalaleya. (Atos 16:9) Odhowa okavihera winahoweleya anamalaleya yothoma kadda muthu aneriyena yeka wi awenjhedhedhe mabasaaye oomulabela Yehova. Podive oviraga mudhidhi wowinjhivene ehiwogaga pama ewogelo ya murudda yole, aliwa enokavihera vanlubale. Dhikalelo dhiwa dhapama ni makalelo ewa oolaba onolibiha mulogo. Mohanganyedha, addibila ala owivelela boofuneya vanlubale!

16. Enohoweleya anamaholela mulogo opendda ddi yaafunaga omuthoma ddibila wi akale namaholela mulogo obe mudhari ookavihera?

16 Nikuru nanamaholela mulogo kahiyo wera kannamuthoma ddibila wi akale namaholela mulogo obe mudhari ookavihera mwaha kannone pama ewogelo enawogiwa mmulogoni. Anamaholela mulogo ependdege akala ddibila ole ohukanna dhikalelo dhinahoweleya wi muthu akale namaholela mulogo obe mudhari ookavihera, ohiya oveda akala oliye onowoga pama ewogelo enawogiwa mmulogoni. — 1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tito 1:5-9.

17. Makoho baani emudhi etamele elabo emodha enakanniwana?

17 Akiristawu amodha enotamela elabo emodhene ethawaga koddo obe yaavedaga mabasa. Podi wera aniwa enere osuza oskola enawogiwa ewogelo ya elabo yele. Podi wera ababiwaya wi efwanye mabasa enohoweleya osuza ewogelo ya elabo yele. Ki akala elabo yela witamele emudhi ela wihikala mulogo obe nikuru nnawoga ewogelo yewa? Enaatugumanege waani? Mulogo onowoga ewogelo ya elabo yele obe mulogo onawoga ewogelo ya emudhi ele etamelewo?

18. Ninga munawogela Gálatas 6:5, nnonihe addi wi nnoriha yothoma ya mulobwana vemudhini?

18 Mulobwanaya dinathome mulogo baani enatugomanigiwawo. Enohoweleya mulobwanaya anone ethu enaakavihere emudhaye. (Omwileri Gálatas 6:5.) Iyo nnohowela oriha yothoma ya kadda emudhi. Ethu sithu mulobwana anathomiye, nnohowela naakavihere ni nawakele ni odhivela mmulogoni mwehu. — Rom. 15:7.

19. Ethu baani mulobwana aveemudhini anafuniye othoma agarajhihe olobela?

19 Emudhi dhimodha podi othoma wi etugumanege ni mulogo enawoga ewogelo ababiwa eniwiwa, teto ahimaya kinawoga pama ewogelo ela. Akala mulogoya ali murudda enalabihedhiwa ewogelo ya elabo yele, podi wera ahimaya kinapuregevo ethu mmutugumanoni newene kinawedhe wunnuwelavo pama epaddi yomuzimuni. Mwahaya bwaddi? Podi wera ahimaya enahudhera eskola enalabihedhiwa ewogelo ya elabo yele, ohiya ewogelo enawoga ababiwa. Mwa makalelo yayo, mulobwana a emudhi ele apendde muselu ola ni nlobelo oone ethu baani enaakavihere anaye epaddi yomuzimuni, wakavihera owoga pamadhene ewogelo munawoginyu, obe mutamelaga mulogo enalabihedhiwa ewogelo aninyu ehinandiwa wiwa pama. Mulogo bu mulogo mulobwana a emudhi ele anathomiye wi etugomanegewo, mulogo yole enohoweleya wilibihedha wihina emudhi ele yoone wi enorihiwa ni enovahiwa thima.

Nnonihe addi wi nnowariiha ale enahudhera ewogelo exa? (Osugwe ddima 20)

20. Nnonihe ni makalelo baani wihina nnowariiha addibila ni arogola enahudhera ewogelo exa?

20 Mwa dhithu dhatedhene nihudherihu wodhela mulogo dhowinjhiva, nnere wafwanyamo addibila ni arogola enilibihedha ohudhera ewogelo exa. Wi aliwa ewogemo ele enubuweliwa podi okala yoorusa. Mbwenye iyo naahisugwaga baahi makalelo enaviriganihiwa yawogaga ewogelo yehu, nnere woona wi aliwa enomudhivela Yehova ni enofuna omulabela oliye. Iyo nasugwa pama dhikalelo dhapama enna addibila ni arogola ala, nnere waariha vanlubale ni nnere wavaha thima. Ohuwoga pama ewogelo yehu kinaanithukule ohuwoga naaliwa wi ‘kaginuhowela.’

NILI ATHU ATHIMA VAMENTONI VA YEHOVA

21-22. Oneti baani ninihunna?

21 Yehova ononivaha oneti munlubale wokanna mburo mmulogoni mwaaye. Yehova kanapwatha akala nili alobwana obe ahiwana, akala nili addiye obe nihitela, akala nili azombwe obe anakalaba, akala kannawoga pama ewogelo ya elabo yele obe nili annyaya. Atene iyo vamentoni va Yehova nili oofuneya, teto nili oofuneya mmodha ni mukwaye. — Rom. 12:4, 5; Col. 3:10, 11.

22 Nnafuna nidhowegeve nilibihedhaga ovirihamo dholaga nihudherihu wodhela nladdaniho namwili awogile Pawulo. Mowindo, nnere okala jhithi wihina noonihe wi nnoriha mburo waathu amodha ni wehu mmulogoni mwa Yehova.

JHIBO 90 Encorajando uns aos outros

^ paragarafu 5 Mmulogoni mwa Yehova athuya bohiyana mmodha ni mukwaye, teto mabasa enapariwa mmulogoni bohiyana. Yohudhera ela nnere osuza mwahaya bwaddi ekala yathima omuriha kadda muthu mwimudhini mwa Yehova.

^ paragarafu 8 Kannawoga wi Timotiyu kanatelege mwaha kaninna ebaribari.