Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

NED VƖƖM KIBARE

M maana m sẽn da tog n maanã bala

M maana m sẽn da tog n maanã bala

NA MAAN yʋʋm 30 la zaka, a Donald Ridley yɩɩ a Zeova Kaset rãmbã avoka, n gom n sõng-b bʋ-kaoor zĩisẽ. A modgame n na n sõng tɩ nebã bãng tɩ bãad fãa tara sor n na n zãgs zɩɩm. Naoor wʋsgo, a sõngame t’a Zeova Kaset rãmbã paam bʋʋm Etazĩni bʋ-kaoodb sull ning sẽn tar noor n tɩ yɩɩdã taoore. A zo-rãmbã ra boond-a lame t’a Don. Ra yaa ned sẽn nong tʋʋma, sik-m-meng soaba, la sẽn sakd n mongd a menga.

Yʋʋmd 2019 wã, logtoɛɛmb n ges-a n bãng t’a bẽeda bãag buud sẽn pa wae, la sẽn pa tar tɩɩm me. Bãagã kenga tao-tao, t’a maan kaalem yʋʋmd 2019 sa-sik kiuug rasem 16. A Don kibarã la woto.

Mam doga yʋʋmd 1954 Sẽnpoll sẽn be Minezota Etazĩni soolmẽ wã. Mam roagdbã ra yaa katolik-rãmba, tɩ b tarmã ra zems bala. Tõnd yaa kamb a nu. Maam n pʋgd kãsmã. M sẽn da wa n yaa biiga, b kẽes-m-la katolik-rãmb lekollẽ. Egiliizẽ wã me, m da naaga meesã kamb sʋka. Baa ne rẽ, m da pa mi bũmb wʋsg Biiblã zug ye. Yaa sɩd tɩ m da tẽedame tɩ tog n yaa Wẽnnaam n naan bũmba fãa, la m da wa n pa le kɩs sɩd ne katolik tũudmã baa-baa.

M SẼN BÃNG SƖDÃ TO-TO

M wa n kẽnga inivɛrsite n tɩ karemd dʋrwa, n na n lebg avoka. Mam pipi yʋʋmdã, a Zeova Kaset rãmb n wa mam m zakẽ wã. Ra yaa pag ne a sɩda. M da pɛgda futu, n da pa tar sẽk ye. La b yeela maam ne waoogr tɩ b na n lebg n waa nindaare. B sẽn lebg n wa wã, m sok-b-la sogsg a yiibu: “Bõe yĩng tɩ nin-wẽnsã yɛlã yaa sõma, tɩ nin-sõma wã yɛl yẽ pa neẽ?” la “Bõe la d tõe n maan n paam sũ-noog hakɩɩka?” B kõo maam La vérité qui conduit à la vie éternelle sebrã, n paas Traduction du monde nouveau wã, t’a poorã ra yaa kẽeg-kẽegã. M sakame me tɩ b na n zãms-m Biiblã. Biiblã zãmsg sɩd sõnga maam tɩ m bãng bũmb wʋsgo. Mam sẽn bãng tɩ yaa Wẽnnaam Rĩungã n na n wa soog tẽngã, m sũur yɩɩ noog wʋsgo. M da nee vẽeneg tɩ ninsaalbã naamã pa tol n yãk nenga, la tɩ pʋd n waa ne toogo, namsgo, wẽgb la yel-beedo.

Yʋʋmd 1982 wã sɩngrẽ, m dɩka m meng n kõ a Zeova. M wa n deega lisg yʋʋm-kãnga, tigis-kãsengẽ b sẽn maan Sẽnpoll tẽngã ro-bedr a ye pʋgẽ. Tigis-kãsengã gom-zug ra yaa: “La vérité du Royaume.” Semen ning sẽn pʋglã, m leba zĩ-kãng n tɩ maan m ɛgzame, n na n lebg avoka. Zĩ-likr kiuugã sɩngrẽ, m bãngame tɩ m paama ɛgzame wã, n tõe n yɩ avoka masã.

La vérité du Royaume” tigis-kãsengã sasa, m bãnga a Mike Richardson sẽn da tʋmd Burkilin Betɛllẽ wã. A yeela maam tɩ b paka biru sẽn get bʋ-kaoor yell d biru-kãsengẽ wã. Mam tẽega Etiopi nin-naabã sẽn yeel bũmb ning Tʋʋm 8:36. M soka m meng yaa: ‘Bõe n gɩdg maam, tɩ m pa na n kos n tɩ tʋm biru ning sẽn get bʋ-kaoorã yellã pʋgẽ?’ Rẽ n so tɩ m gʋls n kos n na n tɩ tʋm Betɛllẽ wã.

M sẽn lebg a Zeova Kaset soabã, m doagdbã sũy pa yɩ noog ye. M baaba soka maam n gese, m sẽn yaa avoka la m na n tɩ tʋm be wã, wãn to la na n naf maam. Mam leok-a lame tɩ yaa yamleoog tʋʋmde, tɩ pa ligd yĩng ye. M wilgame tɩ kiuug fãa, m na n paamda sõngr bilf bal wa Betɛllã neb a taabã.

Mam da pa tõe n sɩng Betɛllẽ tʋʋmã zĩig pʋgẽ, bala m da zoe n sakame n tʋmd bʋ-kaoor roog a ye pʋgẽ. La m sẽn sa tʋʋm nins sẽn da yaa tɩlɛ ne-m be wã, m sɩnga Betɛllẽ tʋʋmã Burkilin sẽn be Niuyorkã, yʋʋmd 1984. B kɩtame tɩ m tʋmd biru ning sẽn get bʋ-kaoorã yellã pʋgẽ. B sẽn kɩt tɩ m sɩng tʋʋmã wakat ningã kell n zemsa kɛpɩ, bala rẽ tɩ m da zoe n paama minim sõma.

ƐSTÃNLE REEM DOOGÃ MANEGRE

Ɛstãnle reem doogã sẽn da yaa to-to, d sẽn wa n da-a wã

Yʋʋmd 1983 wã, siglgã raa Ɛstãnle reem doogã Niuzɛrze galʋ-tẽngẽ wã. Saam-biisã kosa tẽngã taoor dãmb sor n na n lebg n maneg roogã kʋʋrã wã ne a põlõmberi wã. B tɩ yẽsa ne tẽngã taoor dãmba, n yeel-b tɩ b ratame tɩ Ɛstãnle reem doogã lebg a Zeova Kaset rãmbã tigis-kãseng zĩiga. La zu-loɛɛg n da be. Noor la b ra yiis n yeel tɩ wẽnd-dotã segd bee nebã ro-gãasã sẽn beẽ wã bala. La Ɛstãnle reem doogã sẽn be zĩig ningã yaa tʋʋm la koosem zĩisi. Rẽnd woto wã, tẽngã taoor dãmb pa kõ sor ye. Saam-biisã kosame tɩ b lebg n ges yellã, la b zãgsame.

Mam sẽn sɩng Betɛllẽ tʋʋmã tɩ semend bala, siglgã talla yellã n taas soolmã bʋ-kaoodb sul-kãsengã, sẽn na yɩl tɩ b lebg n bʋ. Yaa mam sẽn da nan tʋm yʋʋm a yiib n sa bʋ-kaoor ro-kãsengã sẽn be Sẽnpoll, Minezota wã. Rẽnd m da tara minim sõma yel-kãensã buudã wɛɛngẽ. Siglgã avoka a yembr yeelame tɩ reem buud toor-toor la b maan Ɛstãnle reem doogẽ wã hal n tigim zãma wʋsgo, wala makre, filim-dãmb la kõnsɛɛr-dãmba. Dẽnd bõe yĩng tɩ b pa tõe n maan tũudum tigis-kãseng be? Bʋ-kaoodbã lebg n gesa yellã, n yiis noor n yeel tɩ Zɛrze tẽngã taoor dãmb kɩɩsa noor sẽn kõt tõnd lohorem d tũudmã pʋgẽ. Bʋ-kaoodbã kõo tẽngã taoor dãmb noor tɩ b kõ tõnd sore. Rẽ la mam sɩng n ne a Zeova sẽn ningd a siglgã barka, a sẽn tũnugd ne laloa wã n kɩtdẽ t’a tʋʋmdã kẽngd taoorã wɛɛngẽ. Ma-me sũur nooma m sẽn paam n naag n sõng rẽ wɛɛngẽ wã.

Saam-biisã sɩnga roogã manegre, la sɩd yɩɩ tʋʋm-kãsengã. Yʋʋmd 1985 bõn-bɩʋʋng kiuug rasem a 8 wã, Gileyaad lekollã karen-doog 79 soabã dipolom-dãmb kũun yɩɩ beenẽ. Rẽ tɩ b sẽn lebg n maneg roogã pa ta yʋʋmd meng ye. Mam sẽn paam n naag siglgã avoka-rãmb sull n tʋm woto n sõng tɩ Rĩungã tʋʋm kẽng taoorã yaa zu-zẽkr meng-menga. Rẽ sẽn da kõt-m sũ-noog ningã yɩɩda tʋʋmd ning m sẽn da tʋmd nand tɩ m wa Betɛllẽ wã hal zĩig sẽn zãre. La m da pa mi t’a Zeova na n tũnuga ne maam n maan sẽn yɩɩd woto ye.

D MAOOME N NA N WILG TƖ BÃAD FÃA TARA SOR N YÃK TƖBSG SẼN PA TŨUD NE ZƖƖM

Yʋʋmd 1980 wã tɛka, logto-yiyẽ wã, b ra pa wae n sakd n tũud a Zeova Kaset rãmbã sẽn yet tɩ b pa rat tɩbsg sẽn tũud ne zɩɩmã, baa b yaa kãsemba. Yellã ra yaa toog ne pagb nins sẽn tʋtã n tɩ yɩɩda, bala bʋ-kaoodbã ra tagsdame tɩ pag sẽn tʋt pa tar sor laloa wã taoor n na n zãgs zɩɩm ye. Bʋ-kaoodbã ra yetame tɩ pagã sã n tõdg tɩ b kõn n ning-a zɩɩm, a tõe n maana yõore, n bas a biigã.

Yʋʋmd 1988 yʋʋm-sar kiuug rasem 29 wã, saam-bi-poak yʋʋr sẽn boond t’a Denise Nicoleau zɩɩmã raaga wʋsgo, a sẽn dog a bi-riblã poore. B ra tẽedame t’a na n kiime, tɩ logtorã yeel-a t’a sak tɩ b ning-a zɩɩm. La saam-bi-poakã tõdgame. Vẽk-m-beoog yibeoogã, logto-yirã rãmb kẽnga bʋ-kaoor doogẽ, n dat tɩ b kõ-b sor tɩ b ning-a zɩɩm. Bʋ-kaoodã kõo logtoɛɛmbã sor tɩ b ning saam-bi-poak a Nicoleau zɩɩm, n pa bao n kelg yẽ bɩ a sɩdã ye.

Yʋʋm-sar kiuug rasem 30 sẽn yɩ arzũm daarã, logtoɛɛmbã ninga saam-bi-poak a Nicoleau zɩɩm, baa ne a sɩdã la a zakã nebã sẽn da be ne-a wã sẽn zãgsã. Baraar zaabrã, b wa n yõga saam-bi-poakã zakã neb kẽere, ne kãsem-dãmb a wãn n looge, n yeel tɩ b gɩda zĩigã tɩ logtoɛɛmbã ra paam n ta saam-bi-poak a Nicoleau gãagẽ wã n ning-a zɩɩmã ye. Vẽkembeoogã yibeoogo, Niuyork tẽngã ne Lõngayilãnd tẽngã kiba-kɩtbã goma saam-biisã b sẽn yõgã yelle.

Maam ne a Philip Brumley, d sẽn wa n ket n yaa kom-pogdã

Tõnd kosame tɩ b lebg n ges yellã. Tẽne wã yi-beoogo, mam tɩ goma ne a Milton Mollen sẽn yaa bʋ-kaoor sull sẽn tar noor n yɩɩdã taoor soaba. M togs-a-la yɛlã sẽn yɩ to-to wã, n wilg vẽeneg tɩ bʋ-kaoodã tika a nug sebr zug n kõ sor tɩ b ning pagã zɩɩm, n pa bao n na n deng n kelg bãadã bɩ a nebã ye. A Mollen yeela maam tɩ m lebg n wa a biruẽ wã baraar zaabr tɩ d ges laloa wã sẽn yet bũmb ning yel-kãensã buud welgr wɛɛngẽ wã. A Philip Brumley sẽn yaa tõnd biru wã yel-gɛtã yãaga maam tɩ d kẽng bʋ-kaood a Mollen biruẽ wã baraar zaabrã. Bʋ-kaoodã boola logto-yirã avoka tɩ yẽ me wa. Sõsgã yɩɩ kɩɩs-taaba. Saam-biig a Brumley wa n gʋlsa sebr n tees maam. A gʋlsame yaa: “Sik f koɛɛg n gome.” M mikame tɩ saglã zemsame, bala m da makdame n na n wilg tɩ avoka sẽn yetã pa zemse, hal tɩ m sũurã ra yikdẽ.

Goabg n debd rɩtgo: A Richard Moake, a Gregory Olds, a Paul Polidoro, a Philip Brumley, maam, la a Mario Moreno. Yaa siglgã avoka-rãmba. Yɩɩ daar ning Etazĩni bʋ-kaoodb sull ning sẽn tar noor n yɩɩdã sẽn kelg Watchtower ne Village of Stratton yellã.—Ges-y yʋʋmd 2003 yʋʋm-vẽkr kiuug rasem a 8 Reveillez-vous !

Lɛɛr a ye loogr poore, bʋ-kaood a Mollen yeelame tɩ d le seg taab vẽk-m-beoog yibeoogã, n gom yel-kãng yell pipi. Tõnd sẽn wa n yit a biruẽ wã, bʋ-kaood a Mollen yeelame tɩ logto-yirã avoka tara ‘tʋʋmd meng-meng beoogo.’ Woto ra rat n yeelame tɩ na n yɩɩ toog ne avoka wã t’a wilg tɩ logto-yirã rãmb ra tara sor n na n modg saam-bi-poak a Nicoleau t’a reeg zɩɩm. M da neeme t’a Zeova ratame tɩ m bas m yam tɩ d na n paama bʋʋm. D sẽn da ne t’a Zeova ra tũnugda ne tõnd n pidsd a raabã ra noogda d sũur wʋsgo.

Tõnd tʋma ne yʋngã sẽn na yɩl tɩ vẽk-m-beoog yibeoogã bɩ d tõog n wilg tɩ d tara bʋʋm. Ra yaa zags a wãn bal n be bʋ-kaoorã roog ne Burkilin Betɛllã sʋka. Rẽ n so tɩ tõnd biru ning sẽn get bʋ-kaoorã yellã nebã fãa la bal kẽn ne nao n kẽnge. Bʋ-kaoodb a naasã sẽn kelg tõnd n sa wã, b wilgame tɩ b ra pa segd tɩ b yiis noor n yeel tɩ b ning saam-bi-poakã zɩɩm ye. Bʋ-kaoodbã sul-kãsengã kõo saam-bi-poak a Nicoleau bʋʋm, la b wilg tɩ b bʋ-kaoodbã sẽn kõt logtoɛɛmbã sor tɩ b ning bãad zɩɩm, n pa reng n kelg bãadã kɩɩsda ned buud fãa sẽn tar sor n maan bũmb ninsã.

Rẽ poor bilfu, Niuyork bʋ-kaoodb sull ning sẽn tar noor n yɩɩdã yeelame tɩ saam-bi-poak a Nicoleau tara sor n na n paam tɩ b tɩp-a tɩ pa tũ ne zɩɩm ye. Yaa naoor a naas la bʋ-kaoodb sull sẽn tar noor n yɩɩd kao bʋʋd zɩɩmã wɛɛngẽ. La yaa pipi soab la woto mam sẽn paam n naag bʋʋdã pʋgẽ. (Ges-y zĩ-gũbrã: “ Bʋʋm d sẽn paam bʋ-kaoodb sula sẽn tar noor n yɩɩd taoore.”) M leb n paam n naaga avoka-rãmb a taab Betɛllẽ wã, n welg yɛl sẽn kẽed ne kamb gũnugri, kãadem kaoobo, rot meeb la zĩis yelle.

MAM KÃADMÃ LA M ZAK PƲGẼ VƖƖMÃ

Maam ne m pag a Dawn

Mam sẽn na n seg a Dawn pipi t’a kãadmã ra kaoome, t’a wubd a kamb a tãabã a yembre. Yaa kom-pugli a yiib la bi-ribla. A ra tara nug-tʋʋmde, n leb n da yaa so-pakda. Yɛlã ra pa nana ne-a ye. La m sũur da nooma wʋsg ne-a, a sẽn yãk yam ne a sũur fãa n tũud a Zeova wã. Yʋʋmd 1992, tõnd kẽnga rasem a tãab tigis-kãsengã sẽn zĩnd Niuyork tẽngẽ wã. Gom-zugã yɩɩ: “Porteurs de lumière.” Be la m kos-a n na n kẽ kãadem. D kẽe kãadem vẽk-n-yʋʋmde. M sẽn paam pag sẽn nong a Zeova, la sẽn nong laadã sɩd yaa a Zeova kũuni. Tõnd vɩɩmã tõre, a Dawn sɩd maana maam neere.—Yel. 31:12.

Tõnd kãadmã wakat tɩ kambã ra tara yʋʋm 11, 13, la 16. M da ratame n yɩ ba sẽn get a kamb yell sõma. Rẽ n so tɩ m maag m yĩng n karem siglgã sɛbã, n na n tũ sagls nins fãa sẽn wilgd m sẽn tõe n maan to-to n yɩ ba-wubdg sẽn zãad kamb sõma. Zu-loees n zĩndi, la kambã wa n baas n sakame tɩ m lebg b zoa b sẽn kɩs sɩda, la b ba b sẽn nonge, hal tɩ m sũur noomẽ. Tõnd da sakdame tɩ d kambã zo-rãmb wat d zakẽ wã, tɩ d zakã ra pid ne kom-bɩɩs hal tɩ ra be yamleoog wʋsgo.

Yʋʋmd 2013, maam ne a Dawn yikame n kẽng Wiskõnsin n na n tɩ sõng n ges a roagdbã sẽn kʋʋlã yelle. Baa ne rẽ, m pa bas Betɛllẽ wã tʋʋm ye. Sɩd yɩɩ lingri. M da wat n tʋmda wakat-wakate, n sõngd siglgã ne bʋ-kaoorã yɛla.

YƐLÃ TIIG N TOEEMAME

Yʋʋmd 2018 bõn-bɩʋʋng kiuugã, m da kãgsda wʋsgo. Logtorã gesa maam, la a pa tõog n bãng sẽn yaa bũmb ning ye. Rẽ poore, logtor a to n sagl maam tɩ m tɩ yã neroloog rat n yeel tɩ logtor sẽn tɩpd gĩinã. Yʋʋmd 2019 yʋʋm-vẽkr kiuugã, neroloogã yeelame tɩ m tog n bẽeda bãag buud sẽn pa wae, la tɩ na n wa komsa m yĩngã tõre.

Rasem a tãab poore, m wa n wɩsgda m yĩng neezã zug n wa salg n lʋɩ tɩ m rɩtg nug-sẽbrã kaooge. M da sɩng n maanda yĩn-wɩsgr kãngã hal m yãadmẽ, tɩ ra lebg m minungu. Woto sẽn maanã, m bãngame tɩ m yĩngã gĩinã pãng sɩnga boogre. Mam bãagã kenga tʋʋll-tʋʋlle, hal tɩ goamã, kẽnã, la yɩl n vol bũmb me lebg toogo.

M sũur yaa noog wʋsgo, m sẽn paam n tũnug ne minim ning m sẽn da tar bʋ-kaoorã wɛɛngẽ wã n sõng bilf tɩ Rĩungã tʋʋm kẽng taoorã. M paam n gʋlsa sɛb tɩ yi zʋrno-rãmb pʋsẽ, la m gilg tẽns wʋsg n sõs ne logtoɛɛmb tɩbsgã wɛɛngẽ, n wilg t’a Zeova Kaset rãmbã tara sor n na n zãgs zɩɩm. La ma-me yeta wa Luk 17:10 sẽn yetã: ‘M yaa tʋm-tʋmd sẽn ka yõodo. M maana m sẽn da tog n maanã bala.’