Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Bõe la bõn-vɩɩsã sõngd tõnd tɩ d bãnge?

Bõe la bõn-vɩɩsã sõngd tõnd tɩ d bãnge?

Bõe la bõn-vɩɩsã sõngd tõnd tɩ d bãnge?

M kotame tɩ f sok rũmsã tɩ f na paam bãngre, la f sok liuuli wã sẽn yɩgd yĩngrã tɩ b na togs-fo. Pa rẽ bɩ f maag f yĩng n ges tẽngã bõn-naandsã tɩ f na paam bãngre, la f sok mogrã zĩmã tɩ b na wilg-fu.Zoob 12:7, 8.

YƲƲMA noorã, siãnsã bãngdbã la bãngdb a taab sakame n na n zãms bũmb toor-toor ne tɩɩsã la rũmsã maasem. B maaga b yĩng n maan vaeesg bõn-vɩɩsã zugu, n ges b sẽn yaa to-to n maan bũmb toor-toor sẽn wõnd-ba, pa rẽ bɩ n paas bõn-kãens sõmblem. D na n goma bũmb a wãn yelle. La sok-y y meng yaa: ‘Ãnda soab la d sɩd segd n pẽg bõn-kãens yĩnga?’

Balɛndã rugdgã sẽn sõngd tõnd tɩ d bãnge

Bõe la neb nins sẽn maand sɩlsã tõe n bãng balɛndã gedã wɛɛngẽ? Bũmb wʋsgo. Balɛn-bedr sẽn tar ged zɩslem tõe n taa tonn 30, tɩ d tõe n mak a zɩslmã ne kamiyõ bedr sẽn zɩlg teed wʋsg zɩslem. Balɛndã yĩngã pa bʋgsgo, a tara rugdg sẽn yaa wa pɩgse. Balɛndã sẽn ta metr 12 rugda koomã pʋgẽ nana-nana. Wala makre, balɛnd sã n wa baood a rɩɩbo, tɩ yaa kʋl-sʋy bɩ zĩmã, a rugda b tẽngrã, la a yiisd pemsem sẽn maand bõn-gilga. Bõn-gil-kãng diametrã taa metr a ye la pʋɩ-sʋka. Yaa bõn-gilgã pʋgẽ la kʋl-sʋyã la zĩmã na n tigim taaba, koomã zugu. Rẽ masã la balɛndã yaagd a noorã n vel b fãa zĩig pʋgẽ.

Bũmb sẽn lingd bãngdbã n tɩ yɩɩda, yaa balɛndã sẽn tõogd n maand woto baa ne a yĩngã sẽn riglma. B bãngame tɩ bũmb ning sẽn sõngd t’a tõe n maan woto wã yaa a rugdgã sẽn yaa to-to wã. Balɛndã rugdgã noor pa saalg wa ninsaalbã sɩlsã ye. Yaa yãrseng-yãrsenga, tɩ b boond rẽ tɩ yẽga.

Balɛndã sã n rugd koomẽ wã, bũmb nins b sẽn boond tɩ yẽgã kɩtdame tɩ koomã sẽn zoet to-to wã tʋʋlem paase. Wãn to? Zʋrnall a yembr (Natural History) pʋgẽ, b yeelame tɩ yẽgã kɩtdame tɩ koomã zoet tʋʋl-tʋʋl balɛndã rugdgã zugu, n maand bõn-gilsi, baa balɛndã sã n wa n yɩk koomẽ wã. Balɛndã rugdgã noor sã n da yaa saalga, ra na n yɩɩ toog t’a tõog n maan woto, bala koomã ra na n gudgame, tɩ yɩ toog t’a rug tʋʋl-tʋʋle.

Bãngdbã sẽn vaees n bãng bõn-kãensã wã, tõe n sõng-b lame tɩ b tõog n maan bõe? Tõe n sõng-b lame tɩ b maan sɩls tɩ b pɩgsã yaa wa balɛndã rugdgã, tɩ pa yɩ tɩlɛ tɩ b maan sɩlsã tɩ b tar pɩgs wʋsgo, bɩ n paas bũmb a taab sẽn na n sõng tɩ sebgã pa tiis sɩlsã kẽn ye. B sã n maan sɩlsã pɩgs woto, na n yɩɩ sõma n tɩ yɩɩda, b yell gesg me na n yɩɩ nana. A John Long sẽn yaa bãngda yeelame tɩ ka la bilfu, “tõe tɩ b maan sɩls nins nebã sẽn kẽed n togd sorã tɩ b tar pigs sẽn wõnd balɛndã rugdgã.”

Liuul ning b sẽn boond tɩ mouettã pɩgsã b sẽn ges n maan bũmb ninsi

Yaa sɩd tɩ b zoe n gesa liuuli wã pɩgsã sẽn yaa to-to wã n maan sɩlse. La sẽn nan pa kaoose, bãngdbã maana bũmb a taab n paase, sẽn na yɩl n paas sɩlsã pɩgsã sõmblem. Sebr a yembr (New Scientist) pʋgẽ, b wilgame tɩ “Floriid inivɛrsite wã karen-saamb-kãsems maana sɩlg b sẽn tõe n pa yɩɩg n wẽne, t’a yaa wa mouettã, n tõe n pa yĩngri, n tõe n sig zĩig pʋgẽ, wall a lebg n dʋ zĩig pʋgẽ.”

Mouett sã n wa laand yĩngri, a gõta a pɩgsã n tõogd n maand bũmb toor-toore. Sebrã pʋgẽ (New Scientist), b paasame tɩ sẽn na yɩl n maan sɩlsã pɩgsã tɩ yaa wa mouettã rẽndã, “b maana sɩl-bil woglem sẽn pa ta metre, n ning masĩn, tɩ masĩn-kãng tõe n kɩt tɩ pɩgsã maan bũmb toor-toore.” B sẽn maan pɩgsã woto wã yĩnga, sɩl-bilã tõe n yikame n pa yĩngri, pa rẽ bɩ n kuusd ro-bɛdã sʋka. Etazĩni sodaasã sull a ye neb n yãgd n dat n tʋm ne sɩl-bilã, zab-teedã gẽesg wɛɛngẽ tẽn-bɛdã pʋsẽ.

B gesa bãngenlegsrã na-biisã n maan bũmb toor-toore

Ninsaalbã tõe n bãnga bũmb toor-toor me, rũms nins sẽn vɩ tẽn-koɛɛngã zug maasem. Wala makre, bãngenlegsrã tõe n dʋʋ lalse, a tõe n tabenda rotã plafõ-rãmb me t’a poorã tees tẽnga. Baa pĩnd wẽndẽ wã menga, rũn-kãngã yʋʋr da yiime, a sẽn tar tõog n tõe n maan woto wã yĩnga. (Yel-bũnã 30:28) Bõe n sõngd bãngenlegsrã t’a tõe n maan woto?

Bũmb ning sẽn sõngd bãngenlegsrã t’a tõe n tabend baa zĩis nins sẽn yaa saalsã, yaa kõbd nins sẽn be a na-biisã tẽngrã. A na-biisã pa yiisd kol ye. Pʋd n yaa pãng buud n be a na-biisã tẽngre. Bãngenlegsrã sã n dʋ bũmb zugu, pãng ning sẽn be a na-biisã tẽngrã tabendeda pãng buud sẽn be zĩig ning a sẽn dʋ wã. B boonda pãn-kãng tɩ van der Waals pãnga. Dẽnd d wʋmda ninsaalbã sẽn pa tõe n maan wa bãngenlegsrã võore. Yaa pãng buud n be n kɩt tɩ yaa woto. Bãngenlegsr sã n lolomd lalga, bũmb ning sẽn be a na-biisã tẽngrã kɩtdame tɩ zĩig ning a naoã sẽn tabã taglem paase. Pãng ning b sẽn boond tɩ Van der Waals la pãng ning buud sẽn be bãngenlegsrã na-biisã tẽngrã sã n naag taaba, kɩtdame tɩ bãngenegsrã pa tõe n lʋɩ baa ne a zɩslmã.

Bũmb nins b sẽn maan vaeesg n yã wã wɛɛngẽ, bõe la b tõe n tall rẽ n maane? B gesa bãngenlegsrã na-biisã n maan bũmb toor-toore. Bõn-kãens tõe n ledga b sẽn boond a soab tɩ Velcro wã (Velcro wã me yaa bũmb nins a Zeova sẽn naanã la b ges n maane). a Zʋrnall a yembr (The Economist) pʋgẽ, b lebs n dɩka bãngd a yembr goam n wilg t’a yeelame tɩ b sã n tõog n tall “bũmb ning sẽn be bãngenlegsrã na-biisã tẽngrã n maan kol-dãmb tɩbsgã yĩnga, na n yɩɩ sõma n yɩɩda.”

Ãnd soab la d segd n pẽg rẽ yĩnga?

La nananda, neb nins sẽn tʋmd NASA wã maana robo sẽn tar nao wʋsgo, t’a tõe n kẽn wa nanga. Fẽnlãnd soolmẽ wã, bãngdbã zoe n maana masĩn sẽn tar nao a yoobe, n tõe n gãng bũmb sẽn be a taoore, wa bõn-yɩgd-bɛdã sẽn maand to-to wã. Bãngdb a taab talla peend n maan bũmb sẽn tõe n yaagdẽ la pagdẽ, wa tɩɩg ning b sẽn boond tɩ Pomme de pin sẽn maand to-to wã. Tʋʋmd noor a ye neb sẽn maand mobila n maand mobilli, t’a sẽn na n tʋmd to-to wã wõneg zĩif ning b sẽn boond tɩ poisson-coffrã. Sẽn paase, bãngdb a taab maanda vaeesg b sẽn boond a soab tɩ coquille de l’ormeau wã zugu, sẽn na yɩl n tik rẽ zug n maan b sẽn boond a soab tɩ gilets pare-ballã tɩ b lebg faasg n paase, la kokd vẽenã sõma.

Bũmb nins a Zeova sẽn naanã sõngda ninsaalbã tɩ b bãngd bũmb toor-toore. Bãngdbã zoe n gʋlsa bõn-kãens bãmb tusa n bĩngi. Sebr a yembr (The Economist) pʋgẽ, b yeelame tɩ siãnsã bãngdb tõe n gesa bũmb nins b sẽn gʋls n bĩngã pʋgẽ, n tik rẽ n paam b “zu-loees toor-toor tɩɩm.” B boonda bũmb nins b sẽn gʋls n bĩngã tɩ “brevets biologiques.” Naoor wʋsgo, ned sã n maan vaeesg n bãng bõn-paalle, pa rẽ bɩ tʋʋmd noor ning sã n yiis masĩn paalle, yaa bãmb n so bõn-paallã, bɩ masĩn paallã. Bũmb nins b sẽn gʋls n bĩngã wɛɛngẽ, sebrã pʋgẽ (The Economist), b paasame yaa: “B sẽn boond bũmb nins b sẽn gʋls n bĩngã tɩ brevets biologiques wilgdame tɩ yaa bũmb nins a Zeova sẽn naanã n sõng-b tɩ b bãng bõn-kãense.”

La bũmb nins d sẽn ne wã sẽn tʋmd sõma to-to wã waa n bee woto bal bɩ? Bãngdb wʋsg yetame tɩ yaa bũmb toor-toorã sẽn tall toeeng sẽn kaoos yʋʋm milyõ-rãmb yĩnga. Bãngdb a taab pa tagsd woto ye. Yʋʋmd 2005 wã, a Michael Behe sẽn yaa bãngdã gʋlsa sebr pʋgẽ (The New York Times) yaa: “Bũmb toor-toorã sẽn tʋmd sõma to-to wã, b sẽn be zĩis ninsã, la b yõodã kõta kaset vẽeneg tɩ naand n be.” Sã n yaa ne yẽ, “kaset toor-toorã yaa vẽenega, hal tɩ ned pa tõe n kɩɩs ye.”

Hakɩɩka, ned sã n maan sɩlg pɩgs t’a sõmblmã yɩɩda, yaa yẽ la b na n pẽge. Woto me, ned sã n maan bũmb sẽn tabend tɩ tõe n tall n maan bũmb toor-toore, wall ned sã n maan peend sẽn yaa sõma wʋsgo, pa rẽ bɩ n maan mobill t’a masĩnã sõmblem yɩɩda, yaa yẽ la b na n pẽge. Togs sɩda, ned sã n ges bũmb ned a to sẽn maan n lebs n maane, n yaool n pa togse, yaa bũmb sẽn kɩɩsd laloa wã.

Bãngdb sẽn tar minim sõma maanda vaeesg bũmb nins d sẽn ne wã zug n bãngd bũmb toor-toore, hal n tikd rẽ n welgd b zu-loees kẽer b tʋʋmdã wɛɛngẽ. Rẽ yĩnga, yãmb tagsdame tɩ zemsame tɩ b yetẽ tɩ bũmb nins d sẽn ne wã yaa bũmb toor-toor sẽn tall toeeng sɩda? Bãngdbã sẽn get bũmb nins sẽn be wã n tõogd n maand bũmb ninsã wilgdame tɩ b tara yam. La Naandã yẽ? Hakɩɩka, yaa soab ning sẽn naan-a bũmb nins d sẽn ne wã n tog ne pẽgre, pa b rãmb nins sẽn ges bũmb nins sẽn zoe n be wã n lebs n maanã ye.

Naand n be

Neb wʋsg sẽn maag b yĩng n tags kaset toor-toorã sẽn wilgd tɩ Naand n be wã zugã tara yɩɩn-gʋlsdã tagsgã buudu. Yɩɩn-gʋlsdã ra yeelame yaa: “Zeova, yãmb tʋʋmã sɩd yaa wʋsgo! Yãmb maana b fãa ne yam. Tẽngã pida ne bũmb nins yãmb sẽn maana.” (Yɩɩn-sõamyã 104:24) A Poll Wẽnnaam sẽn vẽneg t’a gʋls Biiblã togsa goam a woto buud me. A ra yeelame yaa: “Baa ned sẽn pa tõe n yã Wẽnnaamã, hal dũniyã naaneg tɛka, ninsaal tõe n bãngame tɩ Wẽnnaam yaa pãng sẽn ka sɛt soaba, la t’a sɩd yaa Wẽnnaam, rẽ sẽn yaa vẽeneg bõn-naandsã sʋkã yĩnga.”—Rom dãmbã 1:19, 20.

La sũ-tɩrs rãmb wʋsg sẽn nand Biiblã la b tẽed Wẽnnaam na n yeelame tɩ Wẽnnaam tũnuga ne bũmb toor-toorã sẽn tall toeengã n kell n naan bũmb nins fãa d sẽn ne, tɩ be rasãndã. Bõe la Biiblã yet rẽ wɛɛngẽ?

[Tẽngr note]

a Velcro wã yaa sogb sistɛm buudu. Yaa tɩɩg ning b sẽn boond tɩ Bardanã biis la b ges n maan sistɛmã.

[Seb-neng]

Sɩnga wãn tɩ bũmb nins Wẽnnaam sẽn naanã kõ nebã yam tɩ b maand bũmb toor-toor sẽn tar yõod wʋsgo?

[Seb-neng]

Ãnd n kɩt tɩ bõn-kãens fãa wa beẽ?

[Zĩ-gũbri/​Foto]

Sẽn ges-a bũmbã n lebs n maanã sã n yaa yam-soaba, sẽn naan-a bũmbã yẽ?

Bãngenlegsr nao pa rẽgẽmdede, a naoã pa basd rẽgd a poorẽ ye. A tõe n tabla zĩig ning fãa sã n pa bũmb ning b sẽn boond tɩ teflon wã zug bala. A sã n tablg zĩiga, a lakda nana-nana. Bãngdbã makdame n na n ges rẽ n maan teed kẽere

Sɩl-kãngã b sẽn ges liuul ning b sẽn boond tɩ mouettã pɩgsã n maana wẽneb yaa nana

B gesa zĩif ning b sẽn boond tɩ poisson-coffrã n maan mobil sẽn yaa sõma wʋsgo

[Kartã soaadbã]

Airplane: Kristen Bartlett/ University of Florida; gecko foot: Breck P. Kent; box fish and car: Mercedes-Benz USA

[Zĩ-gũbri/​Foto]

RŨMS SẼN TAR YAM WƲSGO

Rũms wʋsg n be tẽngã zug n mi b sẽn tog n kẽng zĩis ninsã. Woto wilgdame tɩ Wẽnnaam naan-b lame tɩ b tar “yam.” (Yel-bũnã 30:24, 25) D gom rũms buud a yiib yelle.

Gũyã sẽn pa tudgd sorã võore: Gũyã sã n yi rɩɩb baoobo, b maanda wãn n bãng sor n lebg wa gũurẽ wã? Ãngeletɛɛr soolmẽ wã, bãngdbã gũus n gesame n bãng tɩ gũy kẽer sã n wa yi n loogdẽ, b basda yũug sor ning b sẽn tũudã zugu, la pa rẽ bal ye. B tũnugda ne bũmb ning b sẽn boond tɩ géométrie wã me, n tuk sor tɩ sõng-b tɩ b tõog n bãng sor n lebg n wa gũurẽ wã. Wala makre, sebr a yembr (New Scientist) pʋgẽ, b yeelame tɩ gũy nins b sẽn boond tɩ farawõ gũyã sã n yi gũurẽ wã n loogdẽ b “tukda sore, tɩ sorã wa welg zĩis a yiibu.” Bõe n kɩt tɩ woto wõnd yel-solemde? Gũyã sã n tɩ bao rɩɩb n lebg n wat gũurẽ wã n ta so-wɛlgẽ wã, b rɩkda sor ning sẽn gõdg bilfã, rẽ n tar n dabd gũurẽ wã. Sebrã pʋgẽ, b paasame yaa: “Bũmb ning b sẽn boond tɩ géométrie wã sõngda gũyã tɩ b kẽnd sorã b sẽn tukã zugu, tɩ sẽn wat-bã ne sẽn loogd-bã pa fãood taaba, tɩ b baa a ye me pa bʋdgd n basd sorã ye. Kɩtame me tɩ b baa a ye pa sãamd a pãng n gẽesg a sẽn segd n kẽn zĩig ning ye.”

Bũmb sẽn sõngd liuuli wã tɩ b bãngd b sore: Liuuli wʋsg yɩgdame n kẽnd zĩ-zãrsẽ, zĩig takɩ b sẽn datẽ, tɩ yaa waood tɩ yaa tʋʋlg me. B maanda wãna? Bãngdbã gũus n gesame n bãng tɩ liuuli wã tũuda bũmb ning b sẽn boond tɩ champ magnétique terrestre. Zʋrnall a ye (Science) pʋgẽ, b yeelame tɩ “champ magnétique terrestrã pa yembr tẽngã zĩig fãa, sẽn paas me pa wakat fãa la a teesd nug-rɩtg sẽnes ye.” Yaa bõe n sõngd liuuli nins sẽn yɩgd n zãagd zĩigã tɩ b pa tudgd sore? Wõnda bũmb n be b yĩngẽ wã, n sõngd tɩ zaabr fãa bɩ b tõe n bãng wĩntoogã sẽn lʋɩẽ. Sẽn mik tɩ wĩntoogã sẽn lʋɩt zĩig ningã toeemdame tɩ zemsd ne f sẽn be zĩig ningã, la sẽn yaa yʋʋmdã wakat ningã, bãngdbã tagsdame tɩ yaa bũmb n be b yĩngẽ wã n yaa wa montre, n sõngd-b tɩ b bãngd sẽn yaa yʋʋmdã sasa ninga.

Ãnd n naan gũyã tɩ b tõe n tuk sor n kẽn a zug n pa tudgi? Ãnd n ning bũmb sẽn wõnd montr liuuli wã yĩngẽ wã, tɩ b tar kalkõt tɩ rẽ fãa sõngd-b tɩ b bãngd b sore, la sẽn yaa yʋʋmdã sasa ninga? Yaa ne evolisɩõ wã maasem bɩ? Bɩ yaa ne Naandã maasem?

[Kartã soaadbã]

© E.J.H. Robinson 2004