Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmb paama seglg sõma

Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmb paama seglg sõma

Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmb paama seglg sõma

‘Tõnd tõogr yita Wẽnnaam nengẽ. Bãmb maana tõnd tɩ d zems tɩ yɩ karen-saam dãmba.’—2 KORẼNT DÃMBA 3:5, 6.

1, 2. Modg-bʋg la b maand moonegã pʋgẽ wakat-wakate, la bõe yĩng tɩ b pa tõogdẽ?

Y NA N maana wãna, b sã n wa kõ yãmb tʋʋmd y sẽn pa tar tõog n na n maane? Tags-y n gese: Teed nins y sẽn datã rɩga y taoore, tɩ tʋʋmã teed be yambẽ. La y pa mi y sẽn na n maan tʋʋmdã to-to ye. Sẽn yaa wẽng n yɩɩda, tʋʋmdã yaa tʋʋm-yãgdem, la nebã me teega yãmba, hal tɩ y pa mi y sẽn na n maaneg ye!

2 Yel-pakr woto pa mamsg bal ye, a buud sɩd mi n zĩndame. D ges makre. Wakat-wakate, dũni kiris-nedemdã egiliiz makame n sigl la b maan zak-zak koe-moonego. La naoor wʋsgo modgr-kãens pa yãk neng ye. Semen bɩ kiis a wãn poore, b wat n basame tɩ lʋɩ. Bõe yĩnga? Dũni kiris-nedemdã pa sõngd a nebã tɩ b paam tõog sẽn na tʋm tʋʋm-kãngã ye. Tũudmã taoor dãmb meng pa tar tõog sẽn na moon koɛɛgã ye, baa ne b sẽn dɩk yʋʋm wʋsg n karem dũniyã lekoll bɛdẽ la tũudum lekoll dãmbẽ wã. Bõe yĩng tɩ d yet woto?

3. Gom-bʋg la b tũnug ne naoor a tãab 2 Korẽnt dãmba 3:5, 6 pʋgẽ, la a võorã yaa bõe?

3 Wẽnnaam Gomdã wilgda bũmb ning sẽn kõt koe-noogã moond hakɩk tõogr ning sẽn zemsã. Tʋm-tʋmd a Poll paama vʋʋsem sõng vẽnegr n gʋls woto: “Pa tɩ tõnd sẽn paam tõog sẽn zemsã yita tõnd meng nengẽ ye, la tõnd sẽn paam tõog sẽn zemsã yita Wẽnnaam nengẽ, sẽn sɩd kõ tõnd tõog sẽn zems sẽn na yɩl n yɩ koe-moondbã.” (2 Korẽnt dãmba 3:5, 6, NW ) Bɩ d ges gomd ning b sẽn tũnug ne naoor a tãabo, sẽn yaa “tõog sẽn zemsã.” A võor yaa bõe? Bãngr sebr a yembr (Vine’s Expository Dictionary of Biblical Words) yeta woto: “A sã n gomd bõn-yood yelle [Gerɛk gom-bi-kãngã] rat n yeelame ‘tɩ seke’ . . . sã n yaa neb yell la a gomda, a rat n yeelame tɩ ‘sẽn tar tõogo,’ ‘sẽn segd ne.’ ” Woto, ned sẽn tar “tõog sẽn zemsã” tara tõogo, sẽn segd ne tʋʋmd b sẽn kõ-a. N-ye, koe-noogã moondb hakɩkã tara tõog sẽn zems sẽn na yɩl n moone. B tara tõogo, bɩ b segda ne tʋʋm-kãngã tʋmbo.

4. a) Wãn to la a Poll makrã wilgd tɩ paam tõog n tʋm kiris-ned tʋʋmdã pa tek neb sõor bilf sẽn yaa taoor dãmba? b) Yɛl a tãab bʋs la a Zeova tũnugd ne n kõt tõnd sẽn yaa koe-moondbã tõogo?

4 La tõog kãng yita yɛ? Yaa tõnd mensã tõogẽ bɩ? Yaa d bãngr wʋsg yĩng bɩ? Bɩ yaa karen-bɛd d sẽn maan lekoll dãmb yʋy sẽn yi pʋsẽ? Yaa vẽeneg tɩ tʋm-tʋmd a Poll ra tara bõn-kãensã fãa. (Tʋʋma 22:3; Filip rãmba 3:4, 5) La baasgo, a sak n deega ne sik-m-meng t’a sẽn yaa koe-moondã, a tõodã yii Wẽnnaam a Zeova nengẽ lakae pa dũniyã lekoll bɛdẽ ye. La tõod kãens bee neb a wãn sẽn yaa taoor dãmb yĩng bal bɩ? A Poll gʋlsa Korẽnt tiging n gom ‘tõnd sẽn paam tõod sẽn zemsã’ wɛɛngẽ. Woto wilgda vẽenega t’a Zeova sɩd kɩtdame t’a sõgen dãmb nins fãa sẽn yaa kɩs-sɩd dãmba tõe n paam tõogo, n tʋm tʋʋmd ning a sẽn kõ-b tɩ b maana. Wãn to la a Zeova kõt kiris-neb hakɩkã tõog rũndã-rũndã? Bɩ d ges yɛl a tãab a sẽn tũnugd ne n maand woto: 1) a Gomdã, 2) a vʋʋsem sõngã, la 3) a tẽng zug siglgã.

A Zeova gomdã kõta tõnd tõogo

5, 6. Gʋlsg Sõamyã tara pãn-tusd-bʋg kiris-neb hakɩkã zutu?

5 Pipi, wãn to la Wẽnnaam Gomdã kõt tõnd tõog tɩ d yɩ koe-moondba? A Poll gʋlsa woto: “Gʋlsg Sõamyã zãnga yaa Wẽnnaam n kõ tõndo: la a bee bark zãmsg yĩnga, la tɩ wilg ned a kongre, la saglg yĩnga, la tɩ zãms tɩrlem tɩ Wẽnnaam ned tõe n bɩ la a [tall tõog tɩ pidi, n paam seglg sõma, NW ] tʋʋm sõma fãa yĩnga.” (2 Tɩmote 3:16, 17) Woto, Gʋlsg Sõamyã sõngda tõnd tɩ d “tall tõog tɩ pidi, n paam seglg zãng” sẽn na yɩl n maan “tʋʋm sõma fãa” n zãms nebã Wẽnnaam Gomdã. Yaa wãn to yẽ ne dũni kiris-nedemdã egiliiz rãmb neb fãa? B tara Biiblã. Bõe yĩng tɩ ne seb-yɛngã maasem, neb kẽer tõe n yɩ koe-moondb sẽn tar tõogo, tɩ neb a taabã yaool n pa tõe n yɩ? A leokrã bee ne tõnd sẽn tagsd to-to Biiblã zugã.

6 Zu-bʋko, pa neb wʋsg n sakd Biiblã koɛɛg rũndã-rũndã “wa a sẽn yaa bũmb ning sɩd-sɩdã, Wẽnnaam goam[a]” ye. (1 Tesalonik rãmba 2:13, Kãab-paalgã Koe-noogo) Rẽ wɛɛngẽ wã, dũni kiris-nedemdã maana yɛl wʋsg sẽn wa ne yãnd a zugu. B sẽn dɩk yʋʋm wʋsg n karem tũudum karen-dotẽ poore, rẽ yĩnga tũudmã taoor dãmb paama seglg n yaa Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmb bɩ? Ayo. Kẽer sã n wa sɩng b zãmsgã tũudum lekollẽ wã b tẽeda Biiblã, la b sã n wa paam b dipolmã b maanda sãmb-sãmb ne Biiblã. Rẽ poore pa Wẽnnaam Gomdã la b moond ye. Bãmb wʋsg meng pʋd n pa leb n tẽed-a ye. Sẽn yaa lebende, yaa bũmb a taab la b maanda, n kẽesd b toog politikã tak-tɩ-m-tak pʋgẽ, n baood n na n sõng nebã b vɩɩmã zu-loees pʋgẽ sẽn na yɩl tɩ rẽ tus-b tɩ b sak koe-noogã, pa rẽ bɩ b kẽesd dũni kãngã tags-bɛd b koe-moonegã pʋgẽ. (2 Tɩmote 4:3) Sẽn yaa lebend ne rẽ, kiris-neb hakɩkã tũuda a Zezi Kirist makre.

7, 8. Wãn to la a Zezi manesem ne Wẽnnaam Gomdã ra yaa toor ne yẽ wakatẽ tũudma taoor dãmb rẽnda?

7 A Zezi pa bas tɩ yẽ wẽndẽ tũudmã taoor dãmb toeem a tagsgã ye. A sã n da zãmsd neb sul-bil wa a tʋm-tʋmdbã, bɩ neb kʋʋng wʋsgo, a Zezi ra tʋmda sõma ne Gʋlsg Sõamyã. (Matɩe 13:10-17; 15:1-11) A sẽn da minim n maand woto wã kɩtame t’a ra pa wõnd yẽ wẽndẽ tũudmã taoor dãmb ye. B maana b sẽn na maaneg tɩ nin-buiidã ra bao n bãng Wẽnnaam yel-zulumsã ye. Sɩda, rẽ wẽnde, tũudum karen-saamb ra minim n tagsdame tɩ Gʋlsg Sõamyã zĩis kẽer võor wʋmb da yaa toog wʋsgo, hal tɩ kɩt t’a pa sõsd b zut ne ned sã n pa a karen-bi-nongrã bala. Rẽ yẽne me, a sikda a koɛɛg la a pil a zugu! Bãng-y n sa-y tɩ tũudum taoor dãmb kãensã ra zoeta rabeem, n pa rat n gom Biiblã zĩis kẽer yelle, wala pʋd Wẽnnaam yʋʋrã ye!

8 A Kirist ra pa maand woto ye. A ra tẽedame tɩ pa neb bilf bala, la yaa neba fãa n da segd n kelg “koɛɛg ning fãa sẽn yit Wẽnnaam noorẽ wã.” (Sebr Sõngo) A Zezi ra pa rat n dɩk bãngrã fãa n ning Gʋlsg Sõamyã mitb sull nugẽ bal ye. A yeela a karen-biisã woto: “Bũmb ninga mam sẽn togs yãmb likẽ, bɩ y togs vẽenemẽ, la bũmb ninga sẽn walem yãmb tʋbẽ, bɩ y moon dot zutu.” (Matɩe 4:4; 10:27) A Zezi ra rata ne a sũur fãa n dɩk Wẽnnaam bãngrã n taas neb wʋsg wa a sẽn tõe tɛka.

9. Wãn to la kiris-neb hakɩkã tʋmd ne Biiblã?

9 Tõnd zãmsgã segdame n tik Wẽnnaam Gomdã zugu. Wala makre, d sã n wa kõt zãmsg Rĩungã Roogẽ, naoor wʋsgo, Biiblã verse rãmb d sẽn tũus kareng bal pa sekd ye. D segd n wilga verse rãmbã võore, n bilg-b makr pʋgẽ la d wilg b sẽn tõe n tũ-b to-to. Tõnd sẽn datã yaa d maan tɩ Biiblã koɛɛg sẽn gʋlsã võor yɩ vẽenega, n kẽ d kɛlgdbã sũyẽ. (Nehemi 8:8, 12) Sã n wa yaa tɩlae tɩ b sagl bɩ n kõ kiblg sẽn wat ne remsgo, b segdame me n tũnug ne Biiblã. Baa ne a Zeova nin-buiidã sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛy la b yaa buud toor-toorã, b fãa tara waoogr ne Biiblã sẽn yaa sebr ning sẽn yɩɩd a taabã fãa wã.

10. Biiblã koɛɛg vʋʋsem sõng sẽn vẽneg tɩ b gʋlsã tara pãn-tusd-bʋg tõnd zugu?

10 B sã n dɩk Wẽnnaam Gomdã n tʋm ne waoogr a woto, a tara pãnga. (Hebre dãmba 4:12) A koɛɛgã tusda nebã tɩ b maan toeeng b vɩɩmã pʋgẽ, n bas minung sẽn kɩɩsd Gʋlsg Sõamyã wala yoobo, bõn-naands pʋʋsgo, rã-tɩgr la wagdem. A sõnga neb wʋsg tɩ b bas nin-kʋdgã n yeelg nin-paalgã. (Efɛɛz rãmba 4:20-24) N-ye, d sã n waoogd Biiblã n yɩɩd ninsaal tagsg bɩ rog-n-mik fãa, la d tũnugd ne-a wakat fãa, a sɩd tõeeme n sõng-d tɩ d paam tõogo, n segl sõma n yɩ Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmba.

A Zeova vʋʋsem sõngã kõta tõnd tõogo

11. Bõe yĩng tɩ zemse, b sẽn yeel t’a Zeova vʋʋsem sõngã yaa ‘sõangdã’?

11 Yiib-n-soaba, bɩ d gom a Zeova vʋʋsem sõngã, bɩ a pãng sẽn tʋmdã sẽn segend tõnd sõma wã yelle. D pa segd n yĩm abada t’a Zeova vʋʋsem sõngã tara pãng n yɩɩd sẽn keta fãa ye. A Zeova kõo a Biribl nongrã tõog t’a kõ kiris-neb hakɩkã fãa pãn-kãngã sẽn yaa kãseng wʋsgã. Rẽnd zemsame la a Zezi sẽn yeel tɩ vʋʋsem sõngã yaa ‘Sõangdã.’ (Zã 16:7) A sagla a karen-biisã tɩ b kos a Zeova t’a kõ-b vʋʋsem sõng kãnga, la a kõ-b bas-m-yam t’a Zeova ra na n sɩd kõ-b-la vʋʋsem sõngã wʋsgo.—Luk 11:10-13; Zak 1:17.

12, 13. a) Bõe yĩng tɩ d segd n pʋʋs n kos vʋʋsem sõngã t’a sõng-d d koe-moonegã pʋgẽ? b) Wãn to la Fariziẽ rãmbã wilg tɩ vʋʋsem sõngã ra pa tʋmd bãmb pʋsẽ?

12 D segd n pʋʋsame n kos vʋʋsem sõngã daar fãa, sẽn yɩɩd fãa sẽn na yɩl tɩ sõng tõnd d koe-moonegã pʋgẽ. Pãn-kãngã sẽn tʋmdã tara pãn-tusd-bʋg tõnd zutu? A tʋmda tõnd tagsgã la d sũyã pʋsẽ, n sõngd tõnd tɩ d toeeme, tɩ d bɩ, tɩ d bas nin-kʋdgã n lebg nin-paalgã. (Kolos rãmba 3:9, 10) A sõngda tõnd tɩ d bɩɩs zʋgd sẽn tar yõod wʋsg wa Kirist rẽndã. Tõnd neb wʋsg tõe n togsa sẽn be Galat dãmba 5:22, 23 ne d zugu. Verse kãensã sõdgda Wẽnnaam vʋʋsem sõngã biisi. Pipi soabã yaa nonglem. Zʋg-kãngã tara yõod wʋsg ne tõnd moonegã. Bõe yĩnga?

13 Nonglmã n yaa pãn-kãseng ning sẽn tusd ned t’a tʋma. Nonglem ning kiris-neb hakɩkã sẽn tar ne a Zeova la b taabã tusd-b lame tɩ b moon koe-noogã. (Mark 12:28-31) Nonglem kãng sã n kaẽ, d sɩd pa na n paam tõog n yɩ Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmb ye. D ges a Zezi ne Fariziẽ dãmbã sẽn da yaa toor to-to rẽ wɛɛngẽ. Matɩe 9:36 yeta woto a Zezi wɛɛngẽ: “La a Zezi sẽn yã kʋʋngã, b nimbãanega yõka bãmba, tɩ bõe, bãmb sũyã sãama wʋsgo la bãmb pãnga fãa sɛɛme. Bãmb yaa wa piis sẽn ka tar kɩɩm ye.” Fariziẽ rãmbã tagsg ne nin-buiidã ra yaa wãn to? B yeela woto: ‘Kʋʋng kãngã ka mi tõog ye, b yaa zu-beed rãmba.’ (Zã 7:49) Fariziẽ kãensã ra pa nong nin-buiidã ye, b ra tara paoogr wʋsg ne-ba. Vẽenega, a Zeova vʋʋsem sõngã ra pa tʋmd bãmb pʋsẽ ye.

14. Wãn to la a Zezi sẽn kõ mak-sõng n tall nonglem koe-noogã mooneg pʋgẽ wã segd n tus tõndo?

14 A Zezi ra zoeta nebã nimbãanega. A ra neeme tɩ b bee toog pʋgẽ. A ra miime tɩ b ra maan-b-la pãng n fã-b tɩ b sãeeg n yaa wa piis sẽn pa tar pe-kɩɩma. Zã 2:25 yeta tõnd t’a Zezi ra “mii sẽn be ninsaal pʋgẽ.” A Zezi sẽn da ya a Zeova Tʋʋm-mit naanegã wakatã yĩnga, wakat fãa a Zezi ra mii ninsaal halhaalã sõma. (Yelbũna 8:30, 31) Bãngr kãng paasa a nonglmã pãnga. Bɩ nonglem a woto yɩ pãng ning sẽn tusd tõnd tɩ d moon koe-noogã! D sã n tagsdẽ tɩ d segd n maneg n paasa zĩ-kãng wɛɛngẽ, bɩ d pʋʋs n kos a Zeova vʋʋsem sõngã, la rẽ poor bɩ d tʋm tɩ zems ne d pʋʋsgã. A Zeova na n leoka tõndo. A na n tʋma pãn-kãngã sẽn ka mak-n-taagã t’a sõng-d tɩ d yɩ wa Kirist n paase, sẽn yɩ ned ning sẽn paam tõog sẽn yɩɩd fãa n moon koe-noogã.

15. Wãn to la goam nins sẽn be Ezai 61:1-3 pʋgẽ wã pids a Zezi zug n leb n puk gʋlsdbã ne Fariziẽ dãmbã bãongo?

15 La a Zezi tõogã ra yita yɛ? A yeelame: “Zusoaba [vʋʋsem, NW ] bee mam zugu.” (Luk 4:17-21) N-ye, ya a Zeova mengã n tũnug ne vʋʋsem sõngã n yãk a Zezi. A Zezi ra pa leb n baood tõog sẽn yit ninsaal nengẽ ye. Yaa vʋʋsem sõngã n yãk yẽ wẽndẽ tũudma taoor dãmb bɩ? Ayo. B leb n pa paam seglg me n na n pids Ezai 61:1-3 wã ye. Zĩ-kãng la a Zezi sẽn zẽk a koɛɛg n karem n yeel t’a paama pidsg yẽ zugã. Karm-y verse kãensã tɩ y meng na yã tɩ gʋlsdbã la Fariziẽ dãmbã sẽn da yaa zãmb rãmba ra pa zems ne bilg-kãngã ye. B ra pa tar koe-noog n na n moon naong rãmbã ye. La b ra na n yɩɩ wãn n tõog n moon yembsã yolsg la zoensã nin pukri? Bãmb mensã la sẽn da yaa zoens tẽebã wɛɛngẽ wã la! Sẽn paase, b ra bee ninsaalbã rog-n-mikã yembd pʋgẽ. La tõnd yẽ tara tõog n na n zãms nebã bɩ?

16. Bas-m-yam bʋg la a Zeova nin-buiidã segd n talle, sã n yaa ne paam tõog n yɩ koe-moondbã wɛɛngẽ?

16 Yaa sɩda, tõnd pa karem dũni kiris-nedemdã lekoll bɛdẽ ye. Pa lekoll sẽn zãmsd tũudmã yɛl n yãk tõnd wa karen-saam dãmb ye. La tõog paooga tõnd bɩ? Ayo! Ya a Zeova n yãk tõnd tɩ d ya a Kaset rãmba. (Ezai 43:10-12, NW ) Tõnd sẽn pʋʋsd n kot a vʋʋsem sõngã la d maand sẽn zems ne d pʋʋsgã, d tara tõog sẽn zems sẽn yɩɩd fãa wã. Yaa sɩd tɩ d pa zems zãnga, la d kongda wakat ning n pa tũ makr ning Karensaam Kãseng a Zezi Kirist sẽn basã ye. Baasg zãnga, rẽ yĩnga d pa tar mi-beoogo, a Zeova sẽn tũnugd ne a vʋʋsem sõngã n kɩtdẽ tɩ d paamd tõog la a segend tõnd tɩ d yɩ a Gomdã karen-saam dãmbã sɩda?

A Zeova siglgã kõta tõnd tõogo

17-19. Wãn to la semenã pʋgẽ tigiss a nu wã a Zeova siglgã sẽn kõ wã segend tõnd tɩ d yɩ koe-moondba?

17 Bɩ d gom a Zeova bõn-tũnugdg a tãab-n-soabã sẽn kɩtd tɩ tõnd paam seglg sõma n yɩ a Gomdã karen-saam dãmbã yelle: Ya a tẽng zug tigingã bɩ siglgã sẽn zãmsd tõnd tɩ d yɩt koe-moondbã. Wãn to? Yãmb wee n tags zãmsg ning tõnd sẽn paamdã yelle! Semen fãa, tõnd kẽngda kiris-neb tigiss a nu. (Hebre dãmba 10:24, 25) D tigimda taab sul-bõonesẽ, Sebra Zãmsg zĩigẽ sẽn na yɩl n tũnug ne sebr a Zeova siglgã sẽn kõ n zãms Biiblã sõma-sõma. Ne d kelgrã la d leoorã, d paamda zãmsgo, la d kengd taab raoodo. Sẽn paase, sebrã zãmsg yel-gɛt geta tõnd ned kam fãa yelle la a kɩtdẽ tɩ d paamd zãmsgo. Zãma Sõasgẽ wã la Gũusg Gasgã Zãmsgẽ, d leb n paamda tẽeb rɩɩb wʋsg sẽn be barka.

18 B sigla Wẽnnaam Tʋʋmdã Lekoll sẽn na yɩl n zãms tõnd tɩ d bãng n zãms d taaba. D sã n segend karen-biisã sõsse, d zãmsd n bãngda d sẽn na n tũnug ne Wẽnnaam Gomdã to-to n zãms neba, yɛl toɛy-toɛy zutu. (1 Pɩɛɛr 3:15) B zoe n yãka yãmb tɩ y kõ sõsg bũmb zugu, tɩ y tẽed tɩ y mi-a-la sõma, n yaool n wa zãms bõn-paalg a pʋgẽ bɩ? Neb wʋsg mikame tɩ yaa woto. Manesem pa be n tõe tɩ tõnd bãng bũmb sõma n zʋʋg d sẽn na n dɩk-a n zãms neb a taab ye. Baa tõnd mengã sã n pa tar sõsg n na n kõ, d ket n tõe n zãmsame n yɩ karen-saam dãmb sẽn kõt zãmsg sõma n paase. Karen-biig fãa sã n wa sõs n looge, d yãta manesem sõma, la d tõe n tagsa d sẽn na n maan to-to n dɩk a togs-n-taare.

19 B maana Tʋʋmdã Tigisg me sẽn na yɩl n seglg tõnd tɩ d yɩ Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmba. Semen ne a to fãa, d paamda sõss la mak-n-wilg rãmb sẽn tar pãng sẽn tik tõnd koe-moonegã zugu. D na n wilga koɛɛgã wãn to? Wãn to la d tõe n mao ne zu-loees buud toor-toor tõnd moonegã zĩigẽ? Mooneg so-bʋs n pak tõnd taoor tɩ d segd n tũnug ne rẽ n paase? Bõe n na n sõng tõnd tɩ d zãms nebã tɩ yɩ sõma n paase, d sã n wa lebg n tɩ get-b la d zãmsd Biiblã ne-ba? (1 Korẽnt dãmba 9:19-22) Sʋgs-kãensã wɛɛngẽ la b gom n fasem Tʋʋmdã Tigisgẽ. Tigissã babs wʋsg tika Rĩungã Tʋʋmd sõss zutu. Seb-kãng me yaa tʋʋmd teoog a to b sẽn kõ, sẽn na yɩl n sõng tõnd tɩ d tʋm d tʋʋmdã sẽn tar yõod wʋsgã.

20. Wãn to la d tõe n dɩ tigissã la tigis-kãsemsã nafa tɩ pidi?

20 D sã n segend d tigissã la d kẽngd-ba, tɩ rẽ poor bɩ d tũud bũmb nins d sẽn bãngã d sã n wa zãmsd nebã, d paamda zãmsg n paas sẽn na n sõng-d sõma. La pa tek woto ye. D tara tigiss sẽn yaa bɛd n yɩɩd woto me. Tigis-kãsems kãens yaa sẽn na yɩl n segl tõnd tɩ d yɩ Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmba. La ad d sɩd ratame n kelg sõma la d tũ sagl-kãensã!—Luk 8:18.

21. Yel-bʋs n wilgd tɩ tõnd zãmsgã woma bi-sõma, la yaa ãnd sabab yĩnga?

21 Zãmsg ning a Zeova sẽn kõ wã woma biis sõma bɩ? Bɩ d vaees yɛlã n gese. Yʋʋmd fãa, b sõngda neb tus kobs tɩ b bãngd zãms kãsems nins sẽn yit Biiblã pʋgẽ wã, la b vɩ tɩ zems ne Wẽnnaam sẽn baood tɩ b maana. Tõnd sõorã paasdame, la tõnd ned ba a yembr pa tõe n yeel tɩ yaa yẽ sabab yĩng ye. D segd n gesa yɛlã tɩ zems wa a Zezi. A yeelame: “Ned ba a ye ka tõe n wa mam nengẽ m Ba sẽn tʋma maama sã n ka tak-a n kõ-m ye.” Wa tʋm-tʋmdbã pĩnd wẽndẽ wã, tõnd wʋsg sẽn yɩɩd pa karem wʋsgo, d leb n yaa talse. (Zã 6:44, Sebr Sõngo; Tʋʋma 4:13) Tõnd tõogr bee ne a Zeova, sẽn takd pʋ-peelem dãmbã n wat sɩdẽ wã. A Poll togsa woto tɩ zemse: “Maam n sele, t’a Apolos zãgs koom, la Wẽnnaam n kɩt tɩ bɩ.”—1 Korẽnt dãmba 3:6.

22. Bõe yĩng tɩ d pa segd n koms raood tɩ looge, sã n yaa ne kẽes d toog zãng-zãng koɛɛgã mooneg tʋʋmd pʋgẽ wã wɛɛngẽ?

22 N-ye, Wẽnnaam a Zeova kẽesa a toog vẽeneg tõnd sẽn ya a Gomdã karen-saam dãmbã tʋʋmd pʋgẽ. Tõe tɩ pa wakat fãa la d tẽed tɩ d tara tõog sẽn zems n na n yɩ karen-saam dãmb ye. Ya a Zeova n takd nebã n wat a meng la a Biriblã nengẽ. Ya a Zeova n tũnugd ne a Gomdã, a vʋʋsem sõngã la a tẽng zug siglgã n kõt tõnd tõog tɩ d zãms nin-paalsã. Bɩ d sak a Zeova zãmsgã la d tũ bõn-sõma nins a sẽn kõt masã sẽn na yɩl tɩ d paam seglg sõma n yɩ Wẽnnaam Gomdã karen-saam dãmbã!

Wãn to la y na n leoke?

• Wãn to la Biiblã segend tõnd moonegã tʋʋmd yĩnga?

• Tʋʋm-bʋg la vʋʋsem sõngã tar sã n yaa ne kɩt tɩ d paam tõog n yɩ koe-moondbã wɛɛngẽ?

• Wãn to la a Zeova tẽng zug siglgã sõng tõnd tɩ d tõog n yɩ koe-noogã moondba?

• Bõe yĩng tɩ d segd n tall bas-yardo, d sã n wa kẽesd d toog koe-moonegã pʋgẽ?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto, seb-neng 19]

A Zezi sẽn da yaa Wẽnnaam Gomdã karen-saambã, a talla nonglem ne nebã