Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Ãnd n na n põs a zeova daarã?

Ãnd n na n põs a zeova daarã?

Ãnd n na n põs a zeova daarã?

“Raar n wat n yaa wa bugum.”—MALAKI 3:19.

1. Wãn to la a Malaki bilg dũni wẽng kãngã saabo?

NO-RƐƐS a Malaki paama Wẽnnaam vẽnegr n gʋls bãngr-goam sẽn tɩ loe ne yel-yɛɛsds sẽn na n wa ka la bilfu. Yel-kãensã na n tuka ned buud fãa sẽn be tẽng zugu. Malaki sak a 3, verse 19 wã reng n togsame: “Tɩ bõe, raar n wat n yaa wa bugum. Tɩ tɩtaam dãmb ne neb nins sẽn maand wẽnga na n yɩ wa mo-koeems t’a rɩ bãmb n ka bas b yẽga bɩ b wila ye. Mam yaa Saasẽ-pãng-soaba, yaa maam n yeele.” Dũni wẽng kãngã sãoong na n yɩɩ wãn to? A na n yɩɩ wa tɩɩg yẽg b sẽn võ zãnga, t’a pa le tõe n yi abada.

2. Wãn to la verse rãmb kẽer bilgd a Zeova daarã?

2 Tõe tɩ y sʋk tɩ ‘ “Raar” ning waoong yell no-rɛɛs a Malaki sẽn deng n togsã yaa bʋgo?’ Yaa raar ning yell b sẽn gom Ezai 13:9 pʋgẽ wã. Be b yeela woto: “Gese, [a Zeova, NW ] daar watame, yaa daar sẽn tar toog ne sũ-puugri la sũ-yikri sẽn yaa kãsenga n na n kɩt tɩ tẽnga lebg rasempʋɩɩga tɩ yel-wẽn maandba menem.” Sofoni 1:15 wilgame tɩ “Baraar na n yɩɩ sũ-puugr daare, na n yɩɩ toog ne yel-pakr daare, la sãoong ne sabaab raare, la libsg ne lik bida raare, la sawat ne wulug raare.”

‘To-kãsengã’

3. ‘A Zeova daarã’ yaa bõe?

3 A Malaki bãngr-gomdã pids-kãseng pʋgẽ, ‘a Zeova daarã’ yaa wakat ning b sẽn na n yã ‘toog kãsengã.’ A Zezi reng n togsame tɩ: “Wakat kãnga toog kãseng na n zĩndame, toog sẽn yaa woto nan ka zĩnd dũniyã zug ye, la a kõn leb n zĩnd yõ wã zugẽ abada ye.” (Matɩe 24:21) Tags-y n ges tood wʋsg nins dũniyã sẽn yã wã, sẽn yɩɩd fãa yʋʋmd 1914 tɛkã. (Matɩe 24:7-12) Bãng-y tɩ Dũni gill Zabr a 2 soabã bal yãka sẽn yɩɩd neb milyõ 50 yõyã! La ‘to-kãseng’ ning sẽn watã taoore, nams-kãensã pa baa fʋɩ ye. To-kãseng kãnga la a Zeova daarã me baasda ne Armagedõ, sẽn na n tall zãmaan-wẽng kãngã yaoolem dayã n ta a tɛkã.—2 Tɩmote 3:1-5, 13; Wilgri 7:14; 16:14, 16.

4. A Zeova daarã sã n wa sa, na n mikame tɩ bõe n zoe n maane?

4 A Zeova ra-kãngã saabẽ, na n mikame tɩ b sãama a Sʋɩtãan dũniyã ne neb nins sẽn nong-b a dũniyã zãnga. Pipi bũmb b sẽn na n sãam yaa ziri tũudmã. Dẽ poore, a Zeova na n sãama a Sʋɩtãan leebgã siglg la a politik siglgã. (Wilgri 17:12-14; 19:17, 18) A Ezekɩɛll togsa bãngr-gomd pʋgẽ tɩ: “Bãmb na n loba b sãnema ne b wanzũri wã soy zut wa bõn-dẽgdo. Bãmb wanzũri wã ne b sãnema ka na n tõog n fãag bãmb ne Zusoaba sũ-yikrã raar ye.” (Ezekɩɛll 7:19) Raar-n-kãng wɛɛngẽ, Sofoni 1:14 yetame: “Zusoaba ra-kãsenga kolgame, a wata tao-tao wʋsgo.” Biiblã sẽn yet bũmb ning a Zeova daarã wɛɛngẽ wã yĩnga, d segdame n yãk yam sõma n sak Wẽnnaam no-tɩrsã.

5. Bõe la neb nins sẽn zoet a Zeova yʋʋrã paamda?

5 A sẽn deng n togs bũmb ning sẽn na n paam a Sʋɩtãan dũniyã a Zeova daarã poore, Malaki 3:20 gʋlsa a Zeova goam nins sẽn pʋgdã: “La ne yãmb sẽn zoet mam yʋʋrã, tɩrlem na n zẽka wa sõ-bɩɩmd t’a vẽenem wa ne laafɩ yãmb yĩnga. La yãmb na n yɩɩ wa nag-bi sẽn yi n zoet n kɩdemdẽ.” ‘Tɩrlma sẽn na n zẽk wa sõ-bɩɩmdã’ ya a Zezi Kirist. Tẽebã wɛɛngẽ, a yaa “dũniyã vẽenem.” (Zã 8:12) A Zezi pɩndame tɩ kõt maagre, pipi yaa tẽebã maagr d sẽn paamd rũndã-rũndã wã menga, rẽ poore, yaa yĩngã maagr zãng dũni paalgã pʋgẽ. Wa a Zeova sẽn yeelã, b sẽn maag-b rãmbã na n “yɩɩ wa nag-bi sẽn yi n zoet n kɩdemdẽ,” sẽn tar kɩr-kɩr n maand sũ-noogo, b sẽn yiis-b yãgrẽ wã yĩnga.

6. Tõogr kibs bʋg la a Zeova sõgen dãmbã na n maane?

6 Yaa wãn to ne neb nins sẽn zãgsd a Zeova noyã? Malaki 3:21 yetame: “Raar ninga mam sẽn segendã, yãmb [Wẽnnaam sõgen dãmbã] na n tõoga nin-wẽnsã n tab ne y nao wa tom. Mam yaa Saasẽ-pãng-soaba, yaa maam n yeele.” Ninsaalb nins sẽn balemd Wẽnnaamã pa na n kẽes b toog n sãam a Sʋɩtãan dũniyã ye. La makr wɛɛngẽ, b ‘tabda nin-wẽnsã,’ b sẽn na n naag n maan tõogrã kibs sẽn na n pʋgl a Zeova daarã yĩnga. Kibs-kãseng n pʋgl a Faraõ tãb-biisã sãoong Mog-Miuugẽ wã. (Yikri 15:1-21) Woto me, a Sʋɩtãan ne a dũniyã sãoong na n pʋgla ne tõogr kibsa. Kɩs-sɩd dãmb nins sẽn na n põs a Zeova daarã na n kaasa woto: “Bɩ y wa tɩ d kɩdem n maan sũ-noog bãmb fãagra yĩnga.” (Ezai 25:9) Ad sɩd na n yɩɩ kɩdeng menga, b sã n wa wilg a Zeova naam sẽn ka to wã zemsgo, tɩ tẽngã wa yɩlg tɩ b tõe n zĩnd a zug ne laafɩ!

Dũni kiris-nedemdã rɩkda Israɛll togs-n-taare

7, 8. Bilg-y Israɛll tẽebã sẽn da yaa to-to a Malaki wakatã.

7 Neb nins sẽn tat a Zeova yama yaa neb nins sẽn maand a raabã, la neb nins sẽn pa maand a raabã pa tat a yam ye. Yɩɩ woto a Malaki sẽn wa n gʋlsd a sebrã. Yʋʋmd 537 sẽn deng Kirist zãmaanã, Israɛll buudã kell da paama lebs-n-lugl yʋʋm 70 yembd Babilon poore. Baasg zãnga, sẽn yɩɩd yʋʋm koabgã sẽn pʋglã, buudã b sẽn lebs n luglã ye sɩngame n kẽed wẽn-kɩɩsg la wẽnem pʋgẽ. Nin-buiidã ra paoogda a Zeova yʋʋrã, n pa tũud a no-tɩrsã, la b rẽgemd wẽn-doogã n wat ne rũms sẽn yaa zoense, wobs la bãad dãmb maandã yĩnga. Sẽn paase, b ra kaooda kãadem ne b bi-bɩɩlem wẽndẽ pagba.

8 Woto yĩnga, a Zeova yeel-b lame: “Mam na n kolga yãmb n kao bʋʋdo. Mam na n kɩsa kaset tɩ bagba ne yoaadba la neb nins sẽn kɩt ziri kaseta ne neb nins sẽn ka yaood b tʋm-tʋmdb b yaoodo la sẽn namsd pʋg-kõap ne kɩɩbs la sãamba la b ka zoet maama kong bʋʋm. Tɩ bõe, mam yaa Zusoaba, mam ka tek ye.” (Malaki 3:5, 6) La a Zeova taasa booll neb nins fãa sẽn da na n sak n bas b so-wẽnsã, n yeele: “Lebg-y n wa-y mam nengẽ, tɩ mam me na lebg n wa yãmb nengẽ.”—Malaki 3:7.

9. Wãn to la a Malaki bãngr-goamã paam pipi pidsgu?

9 Gom-kãensã paama pidsg pipi kiris-nebã wakate. Zʋɩf rãmbã sʋka, kell n maan a Zeova raabã n lebg kiris-neb sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebo, sẽn yaa ‘bu-paalga,’ tɩ bu-zẽms neb wa zĩnd b sʋkã. La tẽng zug Israɛllã neb wʋsg zãgsa a Zezi. Rẽ n so t’a Zezi yeel Israɛll buudã tɩ: “Gese, b na n basa fo roog ne foo zaalem.” (Matɩe 23:38; 1 Korẽnt dãmba 16:22) Yʋʋmd 70 wã, wala Malaki 3:19 sẽn da reng n togsã, ‘raar wa bugum’ n wa tẽng zug Israɛllã zugu. Zerizalɛm ne a wẽn-doogã paama sãoongo, la b wilgame tɩ sẽn yɩɩd neb milyõ n ki komã, naamã poorẽ zaba, la Rom tãb-biisã zabr yĩnga. Baasg zãnga, neb nins sẽn maan a Zeova raabã põsa to-kãngã.—Mark 13:14-20.

10. Wãn to la nin-buiidã la tũudmã taoor dãmb rɩkd yʋʋm pipi kob-gĩndẽ Israɛllã togs-n-taare?

10 Ãdem-biisã, la sẽn yɩɩd fãa dũni kiris-nedemdã rɩka togs-n-taar ne yʋʋm pipi kob-gĩndẽ Israɛll buudã. Nanambsã ne b nin-buiidã saka ziri tũudmã tẽeb n bas Wẽnnaam sɩdã a Zezi sẽn zãms nebã. Sẽn yɩɩd fãa, tũudmã taoor dãmb tara taale. B zãgsda a Zeova yʋʋrã tũnugri, n tolg meng n yiisd yʋ-kãng b Biiblã lebgr toɛy-toɛy pʋsẽ. B paoogda a Zeova ne b sẽn zãmsd nebã yɛl sẽn yaa lebend ne Gʋlsg Sõamyã, wala bugum yir pʋgẽ namsg wakat sẽn pa satã, Tãablmã, sɩɩg pa-kiidã, la vɩɩm sẽn lebg a meng a toorã. Yaa woto la b maanẽ t’a Zeova pa paamd pẽgr ning a sẽn segd n paama, wala maan-kʋʋdbã sẽn da maan to-to a Malaki wakatã.

11. Wãn to la dũniyã tũudum wilgd b sẽn sɩd balemd a soaba?

11 Yʋʋmd 1914, yaoolem dayã sẽn wa n sɩngã, ra yaa vẽeneg tɩ dũni kãngã tũudum dãmbã, tũudum nins sẽn yet tɩ b yaa kiris-nebã sẽn lʋɩ b taoorã wilga b sẽn sɩd ra balemd a soaba. Dũni gill zab a yiibã fãa wakate, b tusa b nebã tɩ b kẽng zabre, tẽn-welsgã yĩnga, n tɩ kʋ bãmb tũudmã neb menga. Wẽnnaam Gomdã wilgda neb nins sẽn sakd a Zeova la neb nins sẽn pa sakd-a wã vẽeneg n yetẽ: “Ned ninga fãa sẽn ka maand tɩrga la ned ninga sẽn ka nong a ba-biig me ka Wẽnnaam ned ye. Bõn-kãng wilgda sẽn yaa Wẽnnaam kamba la sẽn yaa Sʋɩtãana kamba. Tɩ bõe, koɛɛg ninga yãmb sẽn wʋm hal sɩngre b sẽn togs yãmbã, a yaa tɩ tõnd nong taaba. La d ra yɩ wa a Kayẽ sẽn da yaa wẽng soaba rẽnd n kʋ a ba-biiga ye.”—1 Zã 3:10-12.

Bãngr-goamã pidsgu

12, 13. Bãngr-gom-bʋs la Wẽnnaam sõgen dãmbã pidsd tõnd wakatã?

12 Dũni gill Pipi Zabrã saabẽ yʋʋmd 1918, a Zeova sõgen dãmbã yãame tɩ Wẽnnaam da ninga dũni kiris-nedemdã taal t’a segd ne sãoongo, n paas ziri tũudmã sẽn ketã. Rẽ tɛka, b maana bool-kãngã pʋ-peelem dãmbã yĩnga, n yeele: “Mam neba, bɩ y yi yẽ pʋgẽ n da lagem ne yẽ yel-wẽna la y paam a tooda ye. Tɩ bõe, yẽ yel-wẽna lebga wʋsgo n ta arzãna, la Wẽnnaam tẽega yẽ tʋʋm wẽnsa yelle.” (Wilgri 18:4, 5) Neb nins sẽn da tʋll n maan a Zeova raabã ra sɩngame n paamd yɩlgr n bas ziri tũudmã fasɩ, n sɩng Wẽnnaam Rĩungã sẽn luglã koe-noog mooneg dũniyã gill zugu. B segd n moon-a lame n baas tɩ zãmaan wẽng kãngã saabã yaool n ta.—Matɩe 24:14.

13 Rẽ ra yaa sẽn na yɩl n pids bãngr-gomd ning sẽn be Malaki 3:23 pʋgẽ a Zeova sẽn yeel tɩ: “Gese, mam na n tʋma m no-rɛɛs a Eli yãmb nengẽ tɩ m daar ning sẽn sek rabeema yaool n ta.” Bãngr-gom-kãngã paama pipi pidsg ne Lisd a Zã tʋʋmdã. A Eli ra makda a Zã, sẽn maan tʋʋmd sẽn wõnd a Eli rẽndã, a sẽn da wa n lisd Zʋɩf rãmbã sẽn da tek yam n kos sugri, yel-wẽn nins b sẽn maan n beeg Tõogã kaoolã yĩngã. Sẽn tar yõod n yɩɩda, a Zã ra yaa Mesi wã reng-taoor soaba. Baasg zãnga, a Zã tʋʋmdã ra ya a Malaki bãngr-gomdã pipi pidsg bala. A Zezi sẽn da gom a Zã yell wala Eli a yiib-n-soabã, a wilgame tɩ tʋʋmd sẽn wõnd a “Eli” rẽnda n da ket n segd n maan beoog-daare.—Matɩe 17:11, 12.

14. Tʋʋm-bʋg yõod sẽn yaa kãseng wʋsg la b segd n maan tɩ dũni kãngã yaool n sa?

14 A Malaki bãngr-gomdã wilgame tɩ b ra na n maana Eli kãsengã tʋʋmdã t’a “Zeova ra-kãsengã sẽn kõt rabeem wʋsgã” yaool n ta. Ra-kãng baasda ne Wẽnnaam sẽn tõeyã fãa ra-kãsengã zabr sẽn kolgd tao-tao wã Armagedõ. Rẽ na n waa ne dũni wẽng kãngã saabo, la Wẽnnaam saasẽ Rĩungã Yʋʋm tusr Naamã sɩngre. A Zezi Kirist n yaa Rĩung kãng Rĩma, la tʋʋmd sẽn wõnd a Eli tʋʋmdã buud n na n deng n maan tɩ bõn-kãens fãa yaool n wa. Wa bãngr-gom-kãngã sẽn wilgã, sẽn deng t’a Zeova sãam zãmaan wẽng-kãngã, sull ning sẽn tʋmd a Eli tʋʋmdã buud rũndã-rũndã wã paamda b kiris-nin-taas milyõ rãmbã sẽn tar saagr n na n vɩɩmd tẽng zugã teelgo. B fãa naaga taab n tʋmd ne yẽesem n lebsd n lugend baleng yɩlemdã, n pẽgd a Zeova yʋʋrã, la b zãmsd sɩd ning sẽn yit Biiblã pʋgẽ wã neb nins sẽn wõnd piisã.

A Zeova ningda a sõgen dãmbã barka

15. Wãn to la a Zeova tẽr a sõgen dãmbã yelle?

15 A Zeova ningda neb nins sẽn maand a raabã barka. Malaki 3:16 yetame: “Woto, neb nins sẽn zoet Zusoaba [a Zeova] yẽsa ne taaba. La Zusoaba kɩlla b tʋbre n wʋm. La b gʋlsa sebr Zusoaba nengẽ neb nins sẽn zoet bãmb la b waoogd bãmb yʋʋra tẽegr yĩnga.” Sẽn sɩng ne a Abɛll tɛka, makr wɛɛngẽ, yaa wala Wẽnnaam gʋlsda ãdem-biis nins a sẽn dat n wa tẽeg b yell n kõ-b vɩɩm sẽn pa satã yʋy sebr pʋgẽ. A Zeova yeta nin-kãensã tɩ: “Bɩ y pʋɩ bũmba fãa zĩis piiga n yãk a ye n tall n wa m dooga laog bĩngr zĩigẽ tɩ rɩɩb zĩnd m dooga pʋgẽ. Mak-y maam woto n ges mam sã n ka na n pak saag t’a ni-yã. La m kõ yãmb bark wʋsg tɩ sek-yã.”—Malaki 3:10.

16, 17. Wãn to la a Zeova ning a nin-buiidã la b tʋʋmdã barka?

16 A Zeova sɩd ninga neb nins sẽn maand a raabã barka. Wãn to? B wʋmda a raabã rũndã la beoog yĩngã võor n paasdẽ. (Yelbũna 4:18; Daniɛll 12:10) Bark a to ya a sẽn kɩt tɩ b moonegã tʋʋmd womd biis wʋsgã yĩnga. Neb sẽn yaa sũ-tɩrs rãmb sõor kãseng n naag tõnd sɩd balengã pʋgẽ, tɩ nin-kãensã yaa “kʋʋng [kãsengã, NW ] . . . tɩ ned ka tõe n sõd n sɛ ye, sẽn yi soolem fãa, la buud fãa, la neb sẽn gomd goam toɛy-toɛya fãa. . . . Bãmb zẽka b koees n yeele: ‘Fãagr yaa tõnd Wẽnnaam sẽn zao geera zuga pãng yĩnga la Pebila pãng yĩnga.’” (Wilgri 7:9, 10) Kʋʋng-kãseng kãng puka ne manesem kãsenga, la neb nins sẽn balemd a Zeova wã sõor yɩɩda bãmb milyõ a yoobe, sẽn be sẽn yɩɩd tigims 93 000 sẽn be dũniyã gill zug pʋsẽ!

17 A Zeova barkã leb n yaa vẽeneg ne a Zeova Kaset rãmbã sẽn yiisd sɛb sẽn tik Biiblã zug b sẽn pʋɩt dũniyã gill zugã n yɩɩd sɛb a taabã ãdem-biisã zãmaan fãa pʋgẽ wã. Masã, kiuug fãa, Gũusg Gasgã la Réveillez-vous ! milyõ 90 la b yiisda, Gũusg Gasgã yaa buud-goam 144 pʋgẽ, tɩ Réveillez-vous ! wã yaa buud-goam 87 pʋgẽ. Sẽn paase, sebr ning sẽn sõngd ne Biiblã zãmsg la b yiis yʋʋmd 1968 buud-goam 117 pʋgẽ, n pʋɩ sẽn yɩɩd bãmb milyõ 107. Seb-kãng yaa La vérité qui conduit à la vie éternelle. Y Tõe n Vɩɩnda Wakat Sẽn-kõn-sa Tẽng zug Arzãnẽ yii yʋʋmd 1982, tɩ b pʋɩ sẽn yɩɩd bãmb milyõ 81 buud-goam 131 pʋgẽ. Sebr ning sẽn yaa Bãngr Sẽn Tar n Debd Vɩɩm Sẽn-Kõn-Saẽ Wã la b yiis yʋʋmd 1995, la b pʋɩ sẽn yɩɩd sɛb milyõ 85 buud-goam 154 pʋsẽ. Yʋʋmd 1996, b yiisa seb-bil ning sẽn yaa Bõe la Wẽnnaam baood tɩ tõnd maane? la b pʋɩya sẽn na ta bãmb milyõ 150 buud-goam 244 pʋsẽ masã.

18. Bõe yĩng tɩ d paamd tẽeb bark baa ne kɩɩsgã fãa?

18 B paama tẽeb bark kãngã fãa, baa ne kɩɩs-toaag ning a Sʋɩtãan dũniyã sẽn wa ne wakat fãa wã. Rẽ wilgdame tɩ goam nins sẽn be Ezai 54:17 pʋgẽ wã yaa sɩda. Be b yetame: “Zab-teed nins fãa neb sẽn maand n na n zab ne fooma ka na n tõog ye. Fo na n sãama zɛlma nins fãa sẽn dõt fooma. Yaa Zusoaba tʋm-tʋmdba pʋɩɩr la woto. Bãmb tɩrlem yita mam nengẽ. Yaa Zusoabã n yeele.” Ad sɩd yaa belsg n kõ a Zeova sõgen dãmbã, b sẽn bãng tɩ Malaki 3:17 paamda pids-kãseng bãmb zutã. Be b yetame: “Saasẽ-pãng-soaba yeelame: ‘Bãmb na n yɩɩ mam neba. Raar ninga m sẽn segendã, bãmb na n yɩɩ mam dẽnda.’ ”

B maanda a Zeova raabã ne sũ-noogo

19. Welg-bʋg n be neb nins sẽn maand a Zeova raabã ne neb nins sẽn pa maand a raabã sʋka?

19 Welgr ning sẽn be a Zeova sõgen dãmbã sẽn tar kɩs-sɩdã la a Sʋɩtãan dũniyã neb sʋkã lebgda vẽeneg n paasd daar fãa. Malaki 3:18 reng n togsame: “La yãmb na n le tõog n bãnga nin-sõng ne nin-wẽng n bake, la ned sẽn sakd maam ne ned sẽn ka sakd maam n bake.” Yɛl wʋsg nins sẽn welg neb nins sẽn maand a Zeova raabã tɩ b yaa toorã a yembr yaa b sẽn maand a raabã ne sũ-noog wʋsgã. Bʋʋm nins sẽn kɩt tɩ yaa woto wã a yembr yaa saag-kãseng ning b sẽn tarã yĩnga. B tara kɩs-sɩd zãng-zãng ne a Zeova sẽn yet tɩ: “Mam na n maana yĩngr paalga la dũni paalga. B ka na n le tẽeg bũmb nins sẽn da zĩnd pĩnda yell ye, b ka na n le tags b yell ye. Maan sũ-noog n kɩdem wakat fãa bũmb ninga mam sẽn na n maana yĩnga.”—Ezai 65:17, 18; Yɩɩl Sõamyã 37:10, 11, 29; Wilgri 21:4, 5.

20. Bõe yĩng tɩ d yaa nin-buiid sẽn tar sũ-noogo?

20 Tõnd tẽedame t’a Zeova sẽn kãab t’a nin-buiidã sẽn tar kɩs-sɩdã na n põsa a ra-kãsengã n kẽ dũni paalgã pʋgẽ wã yaa sɩda. (Sofoni 2:3; Wilgri 7:13, 14) La baa neb kẽer sã n ki, kʋʋlem, bãas bɩ sãmpogr yĩnga, a Zeova kãaba ne kɩs-sɩd t’a na n tẽega b yell n vʋʋg-ba, tɩ b wa tõog n paam vɩɩm sẽn pa sate. (Zã 5:28, 29; Tɩt 1:2) Woto, baa ne tõnd fãa sẽn tar d zu-loees la d makrã, d fãa sẽn pẽnegd a Zeova daarã, d tara bʋʋm wʋsg n na n yɩ nin-buiid ning sẽn tar sũ-noog n yɩɩd neb a taabã tẽngã fãa gill zugã.

Wãn to la y leokda?

• “A Zeova daarã” yaa bõe?

• Wãn to la dũniyã tũudum rɩkd pĩnd wẽndẽ Israɛllã togs-n-taare?

• Bãngr-gom-bʋs la a Zeova sõgen dãmbã pidsda?

• Wãn to la a Zeova ning a nin-buiidã barka?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto, seb-neng 29]

Pipi yʋʋm kob-gĩndẽ Zerizalɛma ‘rɩɩ bugum’

[Foto rãmba, seb-neng 32]

A Zeova sõgen dãmbã saagrã sẽn yaa kãsengã kɩtame tɩ b sɩd tar sũ-noogo