Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Pagb sẽn noog a Zeova sũuri

Pagb sẽn noog a Zeova sũuri

Pagb sẽn noog a Zeova sũuri

“Bɩ [a Zeova] lebs foom tɩ zems wa fo sẽn maanã. Bɩ [a Zeova] sẽn yaa Israɛll Wẽnnaamã . . . rol foom f tʋʋmda zãnga.”—RUT 2:12.

1, 2. D sã n bʋgs Biiblã makr nins sẽn wilgd pagb nins sẽn noog a Zeova sũurã zugu, wãn to la rẽ na n naf-do?

PAGB a yiib n kɩɩs Faraõ noore, b sẽn zoet Wẽnnaamã yĩnga. Pʋg-yoodr n gẽneg a yõor n kogl Israɛll tẽn-gũusdb a yiibu, a sẽn da tar tẽebã yĩnga. Yell n wa tɩ pag fãag neb wʋsg yõyã, la a gɩdg ned ning a Zeova sẽn yãkã t’a ka ning zɩɩm samd a meng zugu, pagã sẽn da tar yam la sik-m-mengã yĩnga. Pʋg-kõor sẽn tar biig rɩka a rɩɩbã tɛkem-tɛkem n kõ Wẽnnaam no-rɛɛsa, a sẽn tẽed Wẽnnaam a Zeova la a nong sãamb reegrã yĩnga. Woto yaa makr a wãn bal sẽn be Gʋlsg Sõamyã pʋgẽ, sẽn wilgd pagb sẽn noog a Zeova sũuri.

2 A Zeova sẽn tall manesem ning ne pʋg-kãensã la a ning-b barkã yaa bũmb sẽn wilgd tɩ sẽn noom a Zeova n yɩɩd ned nengẽ, a yaa pag t’a yaa rao me, ya a zʋg-sõma wã tẽebã wɛɛngẽ. Rũndã-rũndã, dũniyã pʋgẽ, laogã ne yĩngã yɛl sẽn pak nebã wʋsgã yĩng kɩtame tɩ yɩl n tõog n lʋɩɩs tẽebã yɛl taoor yaa toogo. La rũndã-rũndã, pagb sõor sẽn na ta milyõ rãmb sẽn yaa wẽn-zoɛtba, tɩ b sõorã yaa wʋsg n yɩɩd Wẽnnaam nin-buiidã sʋkã vɩɩm wilgame tɩ rẽ yaa bũmb sẽn tõe. Pʋg-kãensã sẽn yaa kiris-nebã rɩkda togs-n-taar ne pagb sẽn yaa wẽn-zoɛtb nins yell b sẽn gom Biiblã pʋgẽ wã tẽebo, b yamã, b sãamb nonglmã, la b zʋg-sõma a taabã. Yaa vẽeneg tɩ rap nins sẽn yaa kiris-nebã me segdame n dɩk pĩnd wẽndẽ pʋg-kãensã sẽn kõ mak-sõngã zʋg-sõma wã togs-n-taare. Sẽn na yɩl n bãng d sẽn na n maan rẽ to-to sõma n paase, bɩ d maneg n vaees Biiblã kɩbay nins sẽn gomd pagb nins yell d sẽn gom sɩngrẽ wã.—Rom dãmba 15:4; Zak 4:8.

Pagb sẽn kɩɩs Faraõ noore

3, 4. a) Bõe yĩng t’a Sifra la a Pua zãgs tɩ b kõn sak a Faraõ, a sẽn da wa n kõ-b noor tɩ b kʋ Israɛll komdibl-peelsã fãa wã? b) Wãn to la a Zeova bark pʋg-roagsdb a yiibã b raoodã la b wẽn-zoeerã yĩnga?

3 Bʋʋdã b sẽn bʋ Nuremberg Dũni gill zaabr a yiib soabã poor Alemaiyã wakate, neb wʋsg b sẽn ning taal tẽn-kũumã yĩngã makame n na n bao bʋʋm n kõ b mense, n yeel tɩ bãmb me ra sakda taoor dãmb noy bala. Mak-y nin-kãensã ne Israɛll pʋg-roagsdb a yiibã, a Sifra la a Pua. Bãmb da bee Ezipti, Faraõ toaag b sẽn ka togs a yʋʋr naam wakate. Faraõ kãng sẽn da zoet Hebre rãmbã na n wa lebg wʋsg tɩ loogã yĩng kɩtame t’a kõ pʋg-roagsdb a yiibã noor tɩ b modg n kʋ Hebre biribl fãa sẽn dog paalem. Pʋg-kãensã maana wãn yel-kãngã taoore? B “ka maan wa Faraõ sẽn yeel bãmba ye. Bãmb basa komdibli wã n ka kʋ ye.” Bõe yĩng tɩ pʋg-kãensã ka bas tɩ ninsaal zoees tõog-ba? Yaa b sẽn da ‘zoet sɩd Wẽnnaamã’ yĩnga.—Yikri 1:15, 17; Sɩngre 9:6.

4 N-ye, pʋg-roagsdbã kɩtame t’a Zeova yɩ b zĩ-lilldga, la a yɩɩ “gãong” b yĩnga, n kogl-b ne a Faraõ sũ-puugrã. (2 Sãmwɛll 22:31; Yikri 1:18-20) La a Zeova sẽn bark-bã ka tek woto bal ye. A rola a Sifra ne a Pua, n kɩt tɩ b paam zagse. A tol n waooga pʋg-kãensã n kɩt tɩ b gʋls b yʋyã la b sẽn maanã a Gomdã vʋʋsem sõng sẽn vẽneg tɩ b gʋlsã pʋgẽ, zãmaan dãmb sẽn wat yĩnga. La sã n yaa ne a Faraõ yʋʋrã, nebã yĩma a yelle.—Yikri 1:21; 1 Sãmwɛll 2:30b; Yelbũna 10:7.

5. Wãn-wãn to la rũndã-rũndã kiris-nin-pogs wʋsg manesem yaa wala a Sifra ne a Pua sẽn tall manesem ningã, la wãn-wãn la a Zeova na n keo-ba?

5 Rẽ yĩngã rũndã-rũndã pagb n be n wõnd wa a Sifra la a Pua bɩ? N-ye, beeme! Yʋʋmd fãa, pagb tusa woto n moond Biiblã koɛɛg sẽn fãagd yõyã ne raood tẽns nins “rĩma noor” sẽn gɩdgd rẽ maanegã, tɩ rẽ yĩng bɩ b tõe n wa sui-b rot bɩ b kʋ-b menga. (Hebre dãmba 11:23; Tʋʋma 5:28, 29) Pʋg-kãensã sẽn tar daoodã sẽn nong Wẽnnaam la b taabã yĩng kɩtame tɩ b ka basd tɩ ned ba a ye gɩdg-b tɩ b ka taas neb a taabã Wẽnnaam Rĩungã koe-noog ye. Rẽ n so, tɩ kiris-nin-pogs wʋsg maood ne kɩɩsgã la namsgã nebã sẽn wat ne wã. (Mark 12:30, 31; 13:9-13) Wala sẽn yɩ to-to ne a Sifra la a Pua wã, a Zeova nee pʋg-sõma kãensã sẽn tar daoodã tʋʋma sõma, la a na n wilga a nonglem ne-b n gʋls b yʋyã a ‘vɩɩm sebrã’ pʋgẽ n ka tol n yẽese, b sã n kell n yɩ wẽn-sakdb n tɩ ta saabã.—Filip rãmba 4:3; Matɩe 24:13.

Pag sẽn da yɩ pʋg-yoodr sẽn noog a Zeova sũuri

6, 7. a) Bõe la a Rahaab bãng a Zeova la a nin-buiidã zugu, la rẽ kɩtame t’a maan bõe? b) Wãn-wãn la Wẽnnaam Gomdã waoog a Rahaabe?

6 Yʋʋmd 1473 sẽn deng Kirist zãmaanã, pʋg-yoodr yʋʋr sẽn da boond t’a Rahaab n da be Zeriko, sẽn yaa Kanaã galʋ-tẽng a yembrã. Wõnda a Rahaab ra yaa pag sẽn dɩ moor n tɩg ne yɛl wʋsgo. A togsa Israɛll tẽn-gũusdb a yiib sẽn da wa n na n solg a zakẽ wã kɩbay takɩ sẽn tɩ loe ne Wẽnnaam sẽn da yiis Israɛll nebã Ezipt ne yel-solemdã, baa sẽn yɩ yɛl sẽn maan hal yʋʋm 40 sẽn da loogã. A ra leb n bãnga Israɛll nebã sẽn tõog Amoor Rĩm dãmb a Sihõ la a Oog, tɩ ra nan pa kaoosã. Ges-y yel-kãensã sẽn kɩt t’a Rahaab maan bũmb ninga. A yeela tẽn-gũusdbã woto: “Mam miimi tɩ Zusoaba kõo yãmb tẽn-kãngã. . . . Bala, yãmb Zusoab a Wẽnnaam yaa saasẽ Wẽnnaam la bãmb yaa dũniyã ka Wẽnnaam me.” (Zozue 2:1, 9-11) N-ye, a Rahaab sẽn wʋm yɛl nins a Zeova zugã, la a sẽn wʋm bũmb nins a sẽn maan n sõng Israɛllã kɩtame t’a sak ne a sũur fãa la a tẽ.—Rom dãmba 10:10.

7 A Rahaab tẽebã kɩtame t’a maan bũmbu. A reega Israɛll tẽn-gũusdbã “ne laafɩ,” la a tũ noy b sẽn da kõ-a tɩ fãag a yõorã, Israɛll nebã sẽn wa n na n zab ne Zeriko wã. (Hebre dãmba 11:31; Zozue 2:18-21) Yaa vẽeneg t’a Rahaab tẽeb tʋʋma nooga a Zeova sũuri, bala Wẽnnaam vẽnega Kirist karen-biig a Zak t’a naag a yʋʋrã ne a Abrahaam yʋʋrã, n wilg t’a yaa mak-sõng kiris-nebã sẽn segd n tũ. A Zak gʋlsame: “A ka woto me tɩ pʋg-yoodr a Rahaab zems a tʋʋma yĩnga, yẽ sẽn sik tẽn-gũusdba n tʋm bãmb tɩ b tũ sor a to wã bɩ?”—Zak 2:25.

8. Wãn-wãn la a Zeova ning a Rahaab bark a tẽebã la a sakrã yĩnga?

8 A Zeova rola a Rahaab ne manesem buud toor-toore. Pipi, a Zeova fãaga yẽ ne neb nins sẽn da wa n soolg yẽ zakẽ wã, “a ba wã zak rãmba la a neba fãa.” Rẽ poore, a bas-b lame tɩ b zĩnd ‘Israɛll neba sʋka,’ tɩ Israɛll nebã ra maand-b wa tẽnga neba. (Zozue 2:13; 6:22-25; Maankʋʋre 19:33, 34) La a Zeova sẽn bark-a wã ka tek woto ye. A Zeova leb n waooga a Rahaabe, n kɩt t’a lebg a Zezi Kirist yaaba. Ad a Zeova sɩd maan pʋg-kãngã sẽn da yaa Kanaã wẽn-naands pʋʋsdã neer wʋsgo! *Yɩɩl Sõamyã 130:3, 4.

9. Wãn-wãn la a Zeova sẽn tall manesem ning ne a Rahaab la ne kiris-nin-pogs kẽer pipi yʋʋm kob-gĩndẽ wã tõe n keng pagb kẽer raood tõnd wakatã?

9 Wala sẽn yɩ to-to ne a Rahaabã, sẽn sɩng ne pipi yʋʋm kob-gĩndẽ wã n tãag rũndã, kiris-nin-pogs kẽer basa yoob sẽn na yɩl n ta Wẽnnaam yam. (1 Korẽnt dãmba 6:9-11) Sik sẽn kae, bãmb kẽer bɩɩ neb sẽn da wõnd pĩnd wẽndẽ Kanaã nebã sʋka, zĩig ning yoobã sẽn da wɛ tɩ neba getẽ meng tɩ zemsame wã. Baasg zãnga, b tẽebã sẽn tik Gʋlsg Sõamyã bãngr hakɩk zugã kɩtame tɩ b toeem b vɩɩmã. (Rom dãmba 10:17) Woto yĩnga, b tõe n goma pʋg-kãens yelle, n yeel tɩ “Wẽnnaam ka zoet yãnde bãmb neba sẽn bool bãmb tɩ b Wẽnnaama ye.” (Hebre dãmba 11:16) Ad yaa zu-noog menga!

Pag sẽn paam bark a yamã yĩnga

10, 11. Yel-bʋs sẽn zĩnd a Naball la a Davɩɩd sʋk n kɩt t’a Abigaill maan bũmbu?

10 Pĩnd wẽndẽ pagb wʋsg sẽn yɩ wẽn-zoɛtb talla yam wʋsgo, tɩ rẽ kɩt tɩ b tall yõod wʋsg ne a Zeova nin-buiidã. A Abigaill sẽn da yaa ra-kãagr a Naball sẽn yaa zĩis soab pagã yɩɩ pʋg-kãng buudu. A Abigaill yamã sõngame n fãag neb wʋsg yõyã, la gɩdga a Davɩɩd me sẽn da na n yɩ Israɛll rĩma t’a ra ning zɩɩm samd a meng zug ye. D tõe n karma a Abigaill kɩbarã sẽn be 1 Sãmwɛll sak 25 pʋgẽ wã n gese.

11 Kɩbarã sɩngrẽ, b goma a Davɩɩd ne a poorẽ dãmbã sẽn maan b sik-zĩig n yɛgl a Naball piisã yelle. Beenẽ, wĩndg la yʋngo b talla sõmblem ne a Naball sẽn yaa b saam-biig sẽn yaa Israɛll nedã, n kogl a piisã n ka bao tɩ b yao-b ye. A Davɩɩd rɩɩbã sẽn da wa n satẽ, a tʋma kom-bɩɩs tɩ b tɩ kos rɩɩb a Naball nengẽ. A Naball me ra paama sor masã n tõe n wilg a mi-beoog ne a Davɩɩd la a waoog-a, a sẽn yaa a Zeova nin-tũusdgã yĩnga. La a Naball ka maan woto ye. A yika ne sũ-puugr la mo-toog n tʋ a Davɩɩd la a bas kom-bɩɩsã tɩ b loog n pa kõ-b baa fɩ ye. A Davɩɩd sẽn wʋm dẽ wã, a tigma rap 400 sẽn bob zab-teedo, n dɩk sor n na n tɩ rok a sũuri. A Abigaill sẽn wʋm nin-toolem ning a sɩdã sẽn tall ne a Davɩɩd nebã, a yɩɩ tao-tao ne yam n tʋm rɩɩb tɩ reng taoor sẽn na yɩl n sik a Davɩɩd sũuri, la a mengã pʋgle.—Verse a 2-20.

12, 13. a) Wãn to la a Abigaill wilg t’a yaa yam soaba, la t’a yaa ned sẽn sakd a Zeova la a nin-tũusdgã? b) A Abigaill sẽn leb yirã bõe la a maan-yã, la yɛlã wa n baasa wãn-wãn ne-a?

12 A Abigaill sẽn seg a Davɩɩd n bõos-a ne sik-m-meng t’a zoe b nimbãanegã, wilgdame t’a waoogda a Zeova nin-tũusdgã wʋsgo. A yeelame t’a Zeova ‘na n kɩtame t’a Davɩɩd rooga me. Bala, yẽ zabda Zusoaba zaba,’ la a paas t’a Zeova na n kɩtame t’a Davɩɩd lebg Israɛll naaba. (Verse 28-30) A Abigaill talla raood sẽn yaa kãsenga, n kell n togs a Davɩɩd t’a sã n kell n kẽng taoor n na n tɩ rok a sũurã, pa gũusi, a na n wa paama zɩɩm samde. (Verse 26, 31) A Abigaill sik-m-mengã, a waoogrã sẽn yaa kãsengã, la a yamã kɩtame t’a Davɩɩd yõk a menga. A Davɩɩd leok-a lame: “Bɩ Israɛll Zusoab a Wẽnnaam sẽn tʋm foom tɩ f wa seg maam dũnda wã paam pẽgre. Bark Wẽnnaam f yama yĩnga. Fo gɩdga maam tɩ m ka raag ned zɩɩm ye.”—Verse 32, 33.

13 A Abigaill sẽn leb yirã, ne raoodo a baoome n na n togs a sɩdã t’a kõo a Davɩɩd kũuni. La a sẽn tɩ mik t’a sɩdã ‘yũu rãam n tɩgã,’ a gũume hal tɩ rãamã wa yi n bas-a t’a yaool n togs-a. A Naball manesem yɩɩ wãn-wãna? A pɛlengã yɩkame hal tɩ lebg wa bãag n yõk-a t’a yĩngã ki. Rasem piig zugẽ, Wẽnnaam kɩtame t’a Naball ki. A Davɩɩd sẽn wʋm a Naball kũumã, a kosa a Abigaill n na n kẽ kãadem ne-a, bala a Davɩɩd sɩd ra nand-a lame la waoogd-a wʋsgo. A Abigaill me saka a Davɩɩd kosgã.—Verse 34-42.

Y tõe n yɩɩ wala a Abigaill bɩ?

14. A Abigaill zʋg-sõma bʋs la y rat n bɩɩs n paase?

14 Y yaa pag tɩ y yaa raoa, y yãa zʋg-sõma kẽer a Abigaill sẽn talle, tɩ yãmb me rat n bɩɩs-b sõma n paas bɩ? Tõe tɩ zu-loees sã n wa puki, yãmb me na n tʋlgame n tʋm ne gũusg la yam. Bɩ tõeeme tɩ neb nins sẽn gomd ne yãmbã sũy sã n wa yik wʋsgo, y na n tʋlgame n maag y yĩng n togs goam sẽn zemse. Sã n yaa woto, bõe yĩng tɩ y ka na n pʋʋs a Zeova yel-kãngã zugu? A pʋlmame t’a na n kõo neb nins sẽn ket n ‘kot’ Wẽnnaam ne tẽebã yam, n kɩt tɩ b yɩ neb sẽn yaa bãng-n-welg rãmb la sẽn tõe n tags neere.—Zak 1:5, 6; Yelbũna 2:1-6, 10, 11.

15. Yaa yel-bʋs pʋsẽ la tar yõod n yɩɩd tɩ kiris-nin-pogsã tall zʋg-sõma nins a Abigaill sẽn tallã?

15 Sẽn yɩɩd fãa, sɩd bee yõod wʋsg ne pag t’a tall zʋg-sõma woto, a sã n tar sɩd sẽn ka tẽed la sẽn ka tũud Biiblã noya. Tõeeme t’a nong n yũuda rãam tɩ looge. D saagdame tɩ rap a woto na n toeemame. Bãmb wʋsg maana woto, b pagbã sũ-bʋgsem, b waoogre, la b manesem sõnga yĩnga.—1 Pɩɛɛr 3:1, 2, 4.

16. Baa yɛlã sẽn yaa soab a zakã pʋgẽ, wãn-wãn la kiris-nin-poak na n wilg t’a nanda a zems-n-taarã ne a Zeova n yɩɩd bũmb a taabã fãa?

16 Sẽn yaa zu-loɛɛg ning fãa la y maood ne y zakã pʋgẽ, bɩ y tẽeg tɩ wakat fãa a Zeova bee ne yãmb n na n sõng-yã. (1 Pɩɛɛr 3:12) Modg-y n keng y meng tẽebã wɛɛngẽ. Pʋʋs-y n kos-y yam la sũ-bʋgsem. N-ye, wakat fãa bɩ y zãmsd Biiblã, pʋʋsd-y-yã, bʋgsd-y-yã, la maand-y tũud-n-taar ne y kiris-nin-taasã n paam n pẽneg a Zeova n paase. A Abigaill ka bas t’a sɩdã sẽn da pa get yɛlã ne tẽebã sãam a nonglmã ne Wẽnnaam, la kɩt t’a pa tall manesem sẽn zems ne Wẽnnaam nin-tũusdgã ye. A sẽn maan bũmb ningã tika no-tɩrsã zutu. Baa zags nins pʋsẽ sɩdã sẽn yaa Wẽnnaam sõgen n kõt mak-sõngã, pag sẽn yaa kiris-ned miime t’a segd n ket n modgdame n kengdẽ la a kogend a tẽebã. Yaa sɩd tɩ yaa sɩdã n segd n ges a pagã yell tẽebã la laogã wɛɛngẽ, la baasgo yaa pagã meng n segd n modg n ‘maan bũmb nins sẽn zems a meng fãagrã ne dabeem la rigbu.’—Filip rãmba 2:12; 1 Tɩmote 5:8.

A reega “Wẽnnaam no-rɛɛs keoore”

17, 18. a) Makr sẽn ka wõnd a taab bʋg la Zarefat pʋg-kõor a ye tẽeb paam-yã? b) A Eli sẽn kos pʋg-kõorã t’a segl bũmb n kõ-a wã, pʋg-kõorã maana wãna, la wãn to la a Zeova keo-a rẽ yĩnga?

17 A Zeova sẽn ges pʋg-kõor sẽn yaa naong soab yell to-to no-rɛɛs a Eli wakatã wilgdame t’a nanda neb nins sẽn kõt b mens la b laog hal wʋsg n teend baleng hakɩkã. A Eli wakatã war n zĩnd n kaoose, hal tɩ kom-bɛɛg kẽ tẽngã, tɩ yellã pak pʋg-kõor ne a biribl sẽn da be Zarefat me. Sẽn da wa n kell b tɛkem-tɛkem dɩɩb bal la no-rɛɛs a Eli sẽn sig-b sãando. No-rɛɛsã maana kosg sẽn pa wõnd a taaba. Ba a Eli sẽn da mi tɩ pagã bee kom pʋgẽ wã, a kos-a lame t’a rɩk a kaamã la a zomã sẽn da ketã n ‘segl bũmb bilf’ n wa kõ-a. La a paase: “Tɩ bõe, Israɛll Zusoab a Wẽnnaam yeelame tɩ zom ning sẽn be rʋkã pʋgẽ ne kaam ning sẽn be lengra pʋgẽ wã ka na n sɛ ye, hal tɩ ta wakat ning Zusoaba sẽn na n tʋm saag t’a ni dũniyã zugu.”—1 Rĩm dãmba 17:8-14.

18 Sã n da yaa yãmb la b kos woto, y ra na n maanẽ-la wãn-wãna? Wõnda Zarefat pʋg-kõorã bãngame t’a Eli ya a Zeova no-rɛɛsa, dẽ ‘a kẽngame n maan wa a Eli sẽn yeelã.’ Pʋg-kõorã sẽn deeg a Eli sãandã, kɩtame t’a Zeova maan bõe? A Zeova maana yel-solemde, n kõ pagã ne a biriblã la a Eli rɩɩb komã wakate. (1 Rĩm dãmba 17:15, 16) N-ye, a Zeova kõo Zarefat pʋg-kõorã “no-rɛɛs keoore,” baa ne a sẽn da ka Israɛll nedã. (Matɩe 10:41) Wẽnnaam Biriblã me pẽga pʋg-kõorã, n dɩk-a wala makr n wilg Nazarɛt sẽn ya a ba-yirã neb sẽn da ka tar tẽebã.—Luk 4:24-26.

19. Wãn-wãn to la tõnd wakatã kiris-nin-pogs wʋsg yaa wala Zarefat pʋg-kõorã, la bõe la a Zeova tagsd b zugu?

19 Tõnd wakatã me, pagb wʋsg n be n yaa wala Zarefat pʋg-kõorã. Wala makre, semen fãa, saam-bi-pogs wʋsg sẽn tar nonglem maanda kaagr yel-gɛtbã ne b pagba sãando. La pʋg-kãensã wʋsg yaool n yaa naong rãmb n tar zags n segd n ges-b yelle. Pagb a taab me kõta tigingã neb nins sẽn be Wẽnnaam tʋʋmdã pʋgẽ wakat fãa wã rɩɩbo, n sõngd sẽn be-b raab pʋgẽ wã, bɩ b kõta b mens la b laog ne manesem buud toor-toor n sõngd ne Rĩungã tʋʋmde. (Luk 21:4) Rẽ yĩnga a Zeova nee modgr woto buud bɩ? Sik kae t’a neeme! “Wẽnnaam yaa tɩrga, la bãmb kõn yĩm yãmb tʋʋmda ne y nonglma yãmb sẽn wilg bãmb yʋʋra yĩnga, yãmb sẽn sõng bãmb neba n ket n sõngdẽ wã ye.”—Hebre dãmba 6:10.

20. Bõe la d na n yã sõasg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ?

20 Pipi yʋʋm kob-gĩndẽ wã, pagb kẽer sẽn yaa wẽn-zoɛtb paama zu-noog n tʋm n sõng a Zezi ne a tʋm-tʋmdbã. Sõasg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ, d na n goma pʋg-kãensã sẽn noog a Zeova sũur to-to wã yelle, la d leb n ges makr sẽn wilgd rũndã pagb sẽn balemd a Zeova ne b sũur fãa baa ne yɛlã sẽn pa nana wã.

[Tẽngr note]

^ sull 8 A Zezi yaab rãmbã roog b sẽn gʋls tɩ be Matɩe sebrã pʋgẽ, b goma pagb a naas yelle, sẽn ya a Tamaar, a Rahaab, a Rut, la a Maari. Pʋg-kãensã fãa yaa pagb b sẽn nand wʋsg Wẽnnaam Gomdã pʋgẽ.—Matɩe 1:3, 5, 16.

Lebg-n-gese

• Wãn-wãn la pʋg-kãensã noog a Zeova sũuri?

• A Sifra ne a Pua

• A Rahaab

• A Abigaill

• Zarefat pʋg-kõorã

• D sã n bʋgs mak-sõma nins pʋg-kãensã sẽn kõ-dã zugu, wãn-wãn la rẽ tõe n sõng-do? Rɩk-y makre.

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto rãmba, seb-neng 23]

Pagb wʋsg sẽn yaa wẽn-zoɛtb saka Wẽnnaam n ka bʋ ‘rĩma noor ye’

[Foto, seb-neng 24]

Bõe yĩng t’a Rahaab yɩ ned sẽn kõ mak-sõng tẽebã tallg wɛɛngẽ?

[Foto, seb-neng 24]

Zʋg-sõma bʋs la a Abigaill ra tar tɩ yãmb me rat n talle?

[Foto, seb-neng 26]

Rũndã-rũndã kiris-nin-pogs wʋsg yaa wala Zarefat pʋg-kõorã