Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Sɩngr sebrã tags-kãsemse—II

Sɩngr sebrã tags-kãsemse—II

A Zeova Gomdã vɩɩme

Sɩngr sebrã tags-kãsemse—II

PIPI rao a Ãdem naanegã tɛk n tɩ ta a Zakoob biribl a Zozɛf kũumã, Sɩngr sebrã goma ãdem-biisã pĩnd yɛl sẽn maan yʋʋm 2 369 pʋgẽ yelle. Sak a 1 n tɩ ta 10 n paas sak 11 wã verse rãmb a 9 wã gomda naanegã n tɩ tõk Babɛll gasgã meeb yelle, la d goma rẽ yell Gũusg Gasg ning sẽn loogã pʋgẽ. * Ka wã d na n vaeesa Sɩngr sebrã sẽn ketã tags-kãsemse, sẽn tɩ loe ne Wẽnnaam sẽn tall manesem ning ne a Abrahaam, a Izaake, a Zakoob la a Zozɛfã.

A ABRAHAAM LEBGA WẼNNAAM ZOA

(Sɩngre 11:10–23:20)

Yʋʋm 350 sãoong sa-kãsengã poore, rao sẽn yɩ toor zall wʋsg Wẽnnaam nifẽ la sẽn ya a Nowe biribl a Sɛm yageng n doge. A yʋʋra ya a Abram, tɩ b toeem-a kaoosg zugẽ tɩ lebg Abrahaam. Wẽnnaam yeela a Abrahaam t’a yi Uur sẽn yaa Kalde galʋ-tẽngã n tɩ vɩɩmd fu-rotẽ, tẽng a Zeova sẽn kãab t’a na n kõo yẽ ne a kamba la a yagensã pʋgẽ. A Abrahaam tẽebã la a sakrã yĩnga, b wa n bool-a lame t’a ‘Zeova zoa.’—Zak 2:23.

A Zeova zaba ne Sodom nin-wẽnsã la galʋ-tẽns nins sẽn pẽ be wã, n yaool n kogl a Lot ne a kompugli wã. A Abrahaam biribl a Izaak sẽn dogã pidsa Wẽnnaam kãabgo. Yʋʋm a wãn loogr poore, a Abrahaam tẽebã paama makre, a Zeova sẽn wa n kõ-a noor t’a rɩk a biriblã n maan maoong n kõ-a wã. A Abrahaam ra seglame n na n sake, la malɛk n gɩdg-a. Sãmbg sẽn ka be, a Abrahaam yaa tẽeb neda, la b kõ-a-la bas-m-yam tɩ ne a yagengã maasem, buudã fãa na n paama barka. A Abrahaam pʋg-nongr a Saara kũumã sãama a sũur wʋsgo.

Sogsg sẽn tik verse rãmb zut n paam leokre:

12:1-3—Wakat bʋg la kaool ning Wẽnnaam sẽn maan ne a Abrahaamã sɩng-yã, la a kaoosa wakat a wãna? Wõnda kaool ning a Zeova sẽn maan ne a Abrahaamã sẽn wilgd tɩ “dũniyã buud fãa na n paama bark [a Abrahaam] yĩnga” sɩnga sasa ning a Abrahaam sẽn pasg Efrat kʋlgã n kẽng Kanaã wã. Rẽ ra segd n yɩɩ yʋʋmd 1943 sẽn deng Kirist zãmaana, Nizã rasem 14, yʋʋm 430 sẽn deng tɩ b fãag Israɛll nebã Ezipt tẽngã. (Yikri 12:2, 6, 7, 40, 41) Kaool ning Wẽnnaam sẽn maan ne a Abrahaamã yaa “kãabg sẽn ka sɛta.” Kaool kãng sɩd na n kell n paame hal tɩ tẽngã buud paam barka, la hal tɩ b wa sãam Wẽnnaam bɛɛbã fãa.—Sɩngre 17:7; 1 Korẽnt dãmba 15:23-26.

15:13—Wakat bʋg la a Abrahaam yagensã yʋʋm 400 namsgã b sẽn deng n togsã pid-yã? Namsg kãng sɩnga yʋʋmd 1913 sẽn deng Kirist zãmaana, sasa ning a Abrahaam biribl a Izaak sẽn sig a sẽn wa n tar sẽn zems yʋʋm a 5 t’a ba-biig a Ismaɛll sẽn da tar yʋʋm 19 ra ‘laad-a’ wã. (Sɩngre 21:8-14; Galat dãmba 4:29) Wakat kãng baasa sasa ning b sẽn fãag Israɛll nebã Ezipt yembdẽ wã yʋʋmd 1513 sẽn deng Kirist zãmaanã.

16:2—Ra zemsame t’a Saara rɩk a yemb-poak a Agaar n kõ a Abram t’a maan a pag bɩ? A Saarã sẽn maan woto wã ra zemsa ne rẽ wẽndẽ minungã. Pag sẽn da yaa kir da segdame n kõ a sɩd roll t’a rog kamb n kõ-a. Yaa a Kayẽ yagẽnsã n sɩng pagb wʋsg rɩgsgo. Rẽ wa n baas n lebga minungu, t’a Zeova balemdb kẽer me sak n maand rẽ. (Sɩngre 4:17-19; 16:1-3; 29:21-28) Baasg zãnga, a Zeova zɩ n bas pipi makr ning a sẽn gãnegã, sẽn yaa kãadem ne pʋg-yendã ye. (Sɩngre 2:21, 22) A Nowe ne a komdibli wã me Wẽnnaam sẽn kõ noor tɩ b ‘rog kamb n pid dũniyã’ fãa wã yɩɩ pʋg-yend-yend sɩdba. (Sɩngre 7:7; 9:1; 2 Pɩɛɛr 2:5) Sẽn paase, a Zezi Kirist togsame tɩ kãadem segd n kẽe ne pʋg-yende.—Matɩe 19:4-8; 1 Tɩmote 3:2, 12.

19:8—A Lot sẽn sak n na n kõ a kompugli wã Sodom nebã ra yaa wẽng bɩ? Sã n yaa ne yaang zãmaana neb tagsgo, f ra segdame n kogl sãamb sẽn sig f zakẽ, tɩ sã n yaa tɩlae meng bɩ f gẽneg f yõor b yĩnga. A Lot ra seglame n na n maan woto. A yii a yembr ne raood n seg neb wʋsgã sẽn wa n pig a zakã, la a pag roogã noor a poorẽ. Sasa ning a Lot sẽn da rat n kõ a kompugli wã, yaa wa a bãngame tɩ sãambã yaa Wẽnnaam tʋm-tʋmdba, la tõe t’a tagsame tɩ Wẽnnaam da tõe n kogla a kompugli wã wa a sẽn da kogl a pʋgdb a Saara Eziptã. (Sɩngre 12:17-20) Sɩda, wala yɛlã sẽn yɩ to-to wã, a Lot ne a kompugli wã paama koglgo.

19:30-38—A Zeova muma a nin a Lot sẽn yũ rãam n tɩg t’a kompugli a yi wã kẽ ne-a n dog komdibli wã bɩ? Wẽnnaam pa mumd a nin ned sẽn kẽed ne a roagd bɩ sẽn yũud rãam n tɩgd taoor ye. (Maankʋʋre 18:6, 7, 29; 1 Korẽnt dãmba 6:9, 10) Sɩd-sɩdã, a Lot sũurã ra sãama Sodom nebã “tʋʋm-wẽnsã” yĩnga. (2 Pɩɛɛr 2:6-8) A Lot kompugli wã sẽn tɩgs-a rãamã meng wilgdame tɩ b ra miime t’a ra pa na n sak n lagem ne-ba, a yamã sã n da ket n vẽenẽ ye. La a kompugli wã sẽn da yaa sãamb zãmaanẽ be wã yĩnga, b tagsame tɩ ra yaa woto bal la b ra tõe n maan t’a Lot roogã ra lʋɩ ye. Kɩbarã bee Biiblã pʋgẽ sẽn na yɩl n wilg tɩ Moaab rãmbã (sẽn ya a Moaab yagensã) la Amon rãmbã (sẽn ya a Benami yagensã) kĩi ne a Abrahaam yagensã sẽn yaa Israɛll nebã.

Zãmsg tõnd yĩnga:

13:8, 9. Ad a Abrahaam sɩd kõo mak-sõng mo-yõs welgr wɛɛngẽ! D ra tol n pʋg ligdi, d meng raabo, bɩ n tall wuk-m-meng n sãam tõnd zems-n-taarã ne d taabã ye.

15:5, 6. A Abrahaam sẽn da wa n kʋʋndẽ n da pa tar biriblã, a goma ne Wẽnnaam rẽ yelle. A Zeova me kõ-a-la bas-m-yam. Rẽ baasa ne bõe? A Abrahaam ‘tẽe a Zeova.’ Tõnd sã n pʋʋs a Zeova n togs-a sẽn be d sũurã pʋgẽ, n sak bas-m-yam ning a sẽn kõt-d Biiblã pʋgẽ wã la d sak yẽ, d tẽebã na n paama pãng n paase.

15:16. A Zeova viiga a bʋ-kaoorã pidsg Amoor (bɩ Kanaã) nebã zut sẽn na maan zãmaan dãmb a naas sẽn pʋg taab sasa. Bõe yĩnga? Ya a sẽn yaa Wẽnnaam sẽn tar sũ-marã yĩnga. A gũume hal tɩ saagr baa bilf wa ye kaẽ tɩ b na n toeemame ye. Tõnd me segd n talla sũ-mar wa a Zeova.

18:23-33. A Zeova pa sãamd neb yaar ye. A kogenda nin-tɩrsã.

19:16. A Lot sẽn da “kaoosdã,” malɛgsã gãda yẽ ne a zakã rãmb nus n tae-b la bal n yiis Sodom tẽngã pʋgẽ. Na n yɩɩ yam tʋʋmd tɩ d kell n tall yãgdem yam, d sẽn gũud dũni wẽngã saabã yĩngã.

19:26. Ad sɩd na n yɩɩ yalemd wʋsgo, tɩ d bas tɩ bũmb nins d sẽn bas dũniyã pʋgẽ wã tiis-du, bɩ tɩ d leb n dat-b ne d sũur fãa.

A ZAKOOB PAAMA KOMDIBLI 12

(Sɩngre 24:1–36:43)

A Abrahaam seglame t’a Izaak na n kẽ kãadem ne a Rebeka sẽn da yaa pag sẽn tẽed a Zeova wã. A roga kinkirsi, a Ezayu ne a Zakoobe. A Ezayu pa tall naneb ne a rogem-pʋɩɩrã ye, rẽ n so t’a koos-a ne a Zakoobe, tɩ yẽ paam a ba wã bark rẽ poore. A Zakoob zoe n kẽnga Padãn-Aram. Beenẽ a kẽe kãadem ne a Lea la a Rasɛll n gũ b ba wã rũms sẽn na maan yʋʋm 20 n yaool n loog ne a zakã neba. A Zakoob paama komdibli 12 la kompugli ne a Lea, a Rasɛll la ne b sõgen-pogsã a yiibã. A Zakoob maoa ne malɛk n paam barka, la a yʋʋrã toeemame n lebg Israɛlle.

Sogsg sẽn tik verse rãmb zut n paam leokre:

28:12, 13—A Zakoob zãmsdã sẽn tɩ loe ne ‘radgã’ võor da yaa bõe? Tõe tɩ rad-kãng ra wõnda rʋʋds sẽn maan ne kuga, tɩ ra wilgdẽ tɩ loees n da be tẽngã ne saasã sʋka. Wẽnnaam malɛgsã sẽn tũud radgã n dʋʋd la b sigdã wilgame tɩ malɛgsã tʋmda tʋʋm-kãseng a Zeova la ninsaalb nins sẽn tat a yamã sʋka.—Zã 1:51.

30:14, 15—Bõe yĩng t’a Rasɛll rɩk sor ning a sẽn da tar n na n kẽ ne a sɩdã yʋng a yembrã n tek ne tɩɩg b sẽn boond tɩ mandragoor biis a wãna? Pĩnd wẽndẽ wã, b ra tũnugda ne mandragoor biis n tɩbsd bãase. B ra tẽedame me t’a ra tõe n paasa pag ne rao lageng tʋlsem pãnga, la a paas rogem, bɩ a sõng n kõ rogem. (A Salomo Yɩɩllã 7:14) Baa ne Biiblã sẽn pa wilg bũmb ning sẽn kɩt t’a Rasɛll tek a sɩdã gãagã ne mandragoor dãmbã, tõe t’a tagsame tɩ mandragoor dãmbã na n sõng-a lame t’a rɩk pʋga, tɩ b ra ye tar-a n yaandẽ t’a yaa pʋg-kir ye. La maana yʋʋma, t’a Zeova yaool n na n “kõ yẽ rogem.”—Sɩngre 30:22-24.

Zãmsg tõnd yĩnga:

25:23. A Zeova tara tõog n na n bãng biig sẽn nan pa rog halhaal la a zʋgo, n deng n bãng a sẽn na n yãk a soab a raabã yĩnga. La a pa rengd n yãk nebã yembr-yembr baasg sẽn na n yɩ to-to ye.—Oze 12:4; Rom dãmba 9:10-12.

25:32, 33; 32:24-29. A Zakoob sẽn da maand yɩɩr n dat n paam bi-kãseng pʋɩɩrã, la a sẽn mao yʋng tõr ne malɛk n na n paam barkã wilgdame t’a sɩd ra nanda tẽebã yɛla. A Zeova bobla tõnd baleng yɛl wʋsgo, wala tõnd zems-n-taarã ne yẽ wã la ne a siglgã, rondã, Biiblã, la saagr ning d sẽn tar sẽn tɩ loe ne Rĩungã. Bɩ d yɩ wa a Zakoob n tall naneb ne bõn-kãense.

34:1, 30. Gudgr ning sẽn ‘wa ne yell’ n kõ a Zakoobã sɩngame, a Dina sẽn maan zood ne neb sẽn da pa nong a Zeova wã yĩnga. D segd n yãka d tũud-n-taasã ne yam.

A ZEOVA NINGA A ZOZƐF BARK EZIPTI

(Sɩngre 37:1–50:26)

Sũ-kiir n tus a Zakoob komdibli wã tɩ b koos b ba-biig a Zozɛf t’a yɩ yamba. Ezipti, b suiya a Zozɛf bãens roogẽ, a sẽn tũ vɩɩm manesem noy nins Wẽnnaam sẽn kõ wã ne tẽeb la raoodã yĩnga. B wa n yiis-a-la bãens roogẽ wã t’a wilg a Faraõ zãmsdã võore. Zãmsdã pĩnd n wilgame tɩ yʋʋm a yopoe tɩgr n na n zĩndi, tɩ yʋʋm a yopoe kom pʋgle. Rẽ poore, b kɩtame t’a Zozɛf lebg Ezipt rɩɩbã yel-gɛta. Komã yĩnga, a ba-biisã waa Ezipt n na n bao rɩɩbo. Zakã neb leb n lagma taaba, n tilg b zak Gosɛn babgã sẽn sakd koob la gʋʋlgã pʋgẽ. A Zakoob sẽn da wa n kiidẽ wã, a ninga a komdibli wã barka, n togs bãngr-gomd sẽn kõt saagr sɩd-sɩd tɩ bark kãsems n da wat kaoosg zugẽ beoog-daare. B rɩka a Zakoob kũumã n kẽng Kanaã n tɩ mumi. A Zozɛf sẽn wa n ki a yʋʋm 110 zugu, b segla a kũumã ne tɩdare, n wa baas n tall-a n kẽng Kãabg Tẽngẽ wã.—Yikri 13:19.

Sogsg sẽn tik verse rãmb zut n paam leokre:

43:32—Bõe yĩng tɩ Ezipt nebã ra getẽ tɩ yaa wẽng tɩ b rɩ ne Hebre dãmbã? Tõe tɩ yaa bak neb n kisg b tũudum sẽn yaa toor yĩngã, bɩ buud zẽk-m-mengã n wa ne rẽ. Ezipt nebã ra kisa pe-kɩɩmb me. (Sɩngre 46:34) Bõe yĩnga? Tõe tɩ Ezipt nin-buiidã sʋka, ra yaa pe-kɩɩmbã n da be poorẽ. Bɩ tõe tɩ zĩ-koodsã sẽn da pa sekdã yĩnga, Ezipt nebã ra kisa neb nins sẽn baood zĩis n na n wãben b rũmsã.

44:5—A Zozɛf sɩd ra tũnugda ne laag n maand poeer bɩ? Ra yaa vẽeneg tɩ wanzũri wã laag ne b sẽn yeel bũmb ning a zugã ra yaa sɩlem. A Zozɛf ra ya a Zeova balemd sẽn yaa sakd-a. A sɩd pa tũnug ne laagã n bʋg bagre, wala a Bẽnzame me sẽn sɩd da pa zu-a wã.

49:10—‘Naam dasaarã’ ne ‘naam kãndã’ võor yaa bõe? Naam dasaar yaa raoog naab sẽn zãad tɩ makd a zu-sobendã. Naam kãndã yaa ra-wook sẽn wilgd tõog ning a sẽn tar n dɩt naamã. A Zakoob sẽn gom bõn-kãensã yellã wilgdame tɩ zu-sobend wʋsg la pãn-kãseng n da na n zĩnd ne a Zida buudã hal t’a Silo wa. A Zida yageng kãng ya a Zezi Kirist, a Zeova sẽn kõ a soab naam saasẽ wã. Kirist tara naam zu-sobend la a tar tõog n na n kõ noya.—Yɩɩl Sõamyã 2:8, 9; Ezai 55:4; Daniɛll 7:13, 14.

Zãmsg tõnd yĩnga:

38:26. A Zida talla manesem sẽn pa zems ne a bi-pag a Tamaar sẽn lebg pʋg-kõorã. La b sẽn wa n wilg a Zida tɩ yaa yẽ la pʋga soabã, a sak n deega a kongrã ne sik-m-menga. Tõnd me segd n yɩɩ tao-tao n sak n deeg d kongre.

39:9. A Zozɛf sẽn tall manesem ning ne a Potɩfaar pagã wilgdame t’a tagsgã ra zemsa ne Wẽnnaam dẽndã vɩɩm manesmã wɛɛngẽ, la wilgdẽ t’a ra basdame tɩ Wẽnnaam noyã wilgd-a sore. Tõnd me segd n modg n maana woto, d sẽn bɩt sɩdã bãngr sẽn zems kɛpɩ pʋgẽ wã sasa.

41:14-16, 39, 40. A Zeova tõe n kɩtame tɩ yɛlã toeem tɩ sõng neb nins sẽn zoet-a wã. Yel-tood sã n namsd tõndo, bɩ d tall yam n teeg a Zeova la d kell n tall kɩs-sɩd ne-a.

B ra tara tẽeb sẽn pa vigsdi

A Abrahaam, a Izaak, a Zakoob la a Zozɛf sɩd ra yaa wẽn-zoɛtb sẽn tar tẽebo. B vɩɩmã kɩbar sẽn be Sɩngr sebrẽ wã sɩd kengda tẽebo, la zãmsd tõnd yɛl wʋsg sẽn be yõodo.

Yãmb tõe n dɩɩ kɩba-kãngã nafa, y sã n karemd Biiblã babg ning b sẽn yãk semen fãa yĩng Wẽnnaam tʋʋmdã lekollẽ wã. D sã n vaees d sẽn yã ka wã, na n sõng-d lame tɩ d kɩt tɩ kɩbarã paam pãnga.

[Tẽngr note]

^ sull 3 Ges-y “A Zeova Gomdã vɩɩme—Sɩngr sebrã tags-kãsemse—I” sẽn be Gũusg Gasgã, yʋʋm-vẽkre 1, 2004, pʋgẽ wã.

[Foto, seb-neng 15]

A Abrahaam da yaa tẽeb neda

[Foto, seb-neng 15]

A Zeova ninga a Zozɛf barka

[Foto, seb-neng 15]

Nin-tɩrg a Lot ne a kompugli wã paama koglgo

[Foto, seb-neng 17]

A Zakoob ra nanda tẽebã yɛla. La yãmba?