Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

B tõe n fãaga Egiliiz rãmbã bɩ?

B tõe n fãaga Egiliiz rãmbã bɩ?

B tõe n fãaga Egiliiz rãmbã bɩ?

“GÃRÃNDBERTAYN tẽngã, neba ket n tẽeda Wẽnnaam, la b pa rat n tũ Kirist makrã ye,” woto la a Stephen Tirwomwe sẽn yaa tũudum taoor soab Ugãnda wã yeel-yã. Yʋʋm 20 sẽn looge, a põsa zabr ning b sẽn maan n yiis neb wʋsg Ugãnda egiliizã a sẽn da beẽ wã. Rũndã-rũndã, a moonda rap siglsẽ Ãngeletɛɛr galʋ-tẽng sẽn boond tɩ Leeds pʋgẽ wã, n moond minit piig t’a kɛlgdbã nan da sɩng reem ning b sẽn boond tɩ bingo wã ye.

Ãngilikã misioneer siglg ning sẽn be Amerikã maoo ne tẽeb lʋɩɩs woto buudu. “Masã, sẽn gomd-b ãngilind dũniyã gill zugã sʋka, yaa Etazĩni n yaa tẽng ning sẽn tar neb sõor sẽn yɩɩd sẽn pa kẽngd pʋʋsgã tɩ b toor kae ne tẽebã yɛlã. Etazĩni tẽngã n lebg zĩig ning misioneer dãmbã sẽn segd n moona.” Yaa woto la misioneer siglg togs Ẽntɛrnetã pʋgẽ. B sũyã sẽn sãam, b sẽn pa tõog n toeem b egiliizã tagsgã yĩnga, misioneer siglg paalgã bas b rog-n-mikã la b tɩ lagma ne Aazi la Afirik tũudum taoor dãmbã n na n sɩng “n tʋm misioneer dãmb Etazĩni.”

La bõe yĩng tɩ misioneer dãmb nins sẽn yit Afiriki, Aazi la Ameriklatinnã ‘moond nebã’ tẽns sẽn yet tɩ b yaa kiris-neb wala Erope la Amerikdinoore?

Ãnd n fãagd ãnda?

Sẽn yɩɩd yʋʋm kobs-naas masã, Erop misioneer dãmb wʋsg sẽn tall yẽesem n kẽngd tẽns nins b sẽn soogã pʋsẽ wala Afiriki, Aazi, Pasifik la Amerikdisiid. B sẽn da ratã yaa b kɩt tɩ neb nins sẽn be tẽn-kãens b sẽn da yet tɩ b pa mi Wẽndã sak b tũudmã. Wakat n zĩndi, tɩ Amerik sẽn soog tẽns ninsã sẽn yet tɩ b tika b vɩɩmã Kirista sẽn kõ noy nins zutã, wa baas n loog Erop misioneer dãmbã n lugl b mens merka misioneer sigls dũniyã gill zugu. Masã yɛlã toeemame.

“[Kiris-neb ne yʋʋr] siglgã nif toeemame,” woto la a Andrew Walls sẽn yaa zu-raoog soab siglg ning b sẽn boond tɩ Kiris-nedemdã zãmsg nif sẽn pa be Nasaar tẽnsẽ wã yeel-yã. Yʋʋmd 1900, neb nins sẽn da be Erop bɩ Amerikdinoorã sʋka, neb 80 bãmb koabg zug n da yet tɩ b yaa kiris-neba. La rũndã-rũndã, neb 60 bãmb koabg zug sẽn yet tɩ b yaa kiris-nebã bee Afiriki, Aazi la Ameriklatin. Kɩbay sebr n togs woto sẽn pa kaoose: “Egiliiz katolik rãmbã sẽn be Eropã teega prɛtr dãmb sẽn yit Filipinnã la Ẽnde,” la “prɛtr dãmb a yoob zugu, a yembr sẽn be Katolik egiliizẽ wã Amerikã yita tẽn-zẽng masã.” Merka rãmb sẽn yit Afirik n be Peyiba, tɩ bãmb wʋsg yit Gãna n get b mens wa “misioneer dãmb sẽn be tẽng neb sẽn pa tẽedb pʋgẽ.” La masã, merka rãmb koe-moondb yita Berzill tẽngã n moond b tẽebã Gãrãndbertayn soolma fãa pʋgẽ. Gʋlsd a yembr yeelame: “Misioneer dãmbã sẽn yitẽ wã toeemame masã.”

Kɩɩsgã lebgda vẽenega

B rata misioneer dãmb wʋsg Erop la Amerik tẽnsẽ wã tẽedb sẽn boogdã pʋgẽ. “Ekos tẽngã, kiris-neb nins sẽn ket n debd pʋʋsgã pa ta neb 10 bãmb koabg zug ye,” woto la zʋrnall a yembr wilg-yã. Sã n yaa Fãrens la Alemayn, kiris-nin-kãens sõorã sẽn debd pʋʋsgã pa ta woto meng ye. B sẽn maan nebã sogsgã b mikame tɩ yaa “sẽn zems Amerik neb 40 bãmb koabg zugu, la Kanada neb 20 bãmb koabg zug n yet tɩ b rebda pʋʋsgã wakat fãa,” woto la zʋrnall a to wilg-yã. Sẽn yaa lebend ne rẽ, pʋʋsgã rebdb Filipin tẽngã kolga neb 70 bãmb koabg zugu, la yaa woto tẽns a taab sẽn nan yidgdã pʋsẽ.

Sẽn yɩɩd fãa, b mikame tɩ neb nins sẽn debd pʋʋsgã Afiriki, Aazi la Ameriklatinnã tẽnsẽ wã nong n tũuda egiliizã minungã n yɩɩd neb nins sẽn be Erop la Amerikdinoor tẽnsẽ wã ye. Wala makre, b sẽn sogs Katolik rãmb Etazĩni la Erope, wakat fãa nin-kãens wilgame tɩ b bas-yardã ne tũudmã taoor dãmb tara boogre, la b rat tɩ b kõ tũudmã poorẽ dãmb pãnga la b kɩt tɩ pagbã ne rapa zeng taaba. La Katolik rãmb nins sẽn be Afiriki, Aazi la Ameriklatinnã yẽ kell n tũu Egiliizã pĩnd zãmsgã yel-kãens wɛɛngẽ sõma. Sẽn mik tɩ egiliizã paamda neb wʋsg tẽn-kãensã pʋsẽ wã n yɩɩd a sẽn sɩng n yiẽ wã yĩnga, yẽbgr zoe n maaname tɩ kɩɩs taab na n wa zĩndi. A Philip Jenkins sẽn yaa pĩnd yɛl la tũudmã yɛl mitã reng n togsame: “Sã n pa gũusi, ka la yʋʋm piig bɩ pisi, kiris-nedemdã sẽn be dũniyã gill zugã babs toɛy-toɛyã pʋsẽ wã pa na n wa get taab wa kiris-neb hakɩk ye.”

Yɛlã sẽn tar n debd neng ningã kɩtame t’a Walls yeel tɩ yellã yaa bao n bãng “wãn to la Afiriki, Aazi, Ameriklatin, Amerikdinoor la Erop kiris-nebã tõe n vɩɩmd ne taab egiliiz a yembrẽ, n sɩd wilg tẽeb a yembr pʋgẽ.” Yãmb tagsg yaa wãn to? Egiliiz rãmbã tõe n ket n bee dũni sẽn welg pʋgẽ bɩ? Kiris-nedemd hakɩkã zems-n-taar tika bõe zugu? Sõsg ning sẽn pʋgdã na n wilga Gʋlsg Sõamyã leokre, n paas kaset sẽn wilgd vẽeneg tɩ kiris-neb sull n zoe n tar zems-n-taar sõma dũniyã gill zugu.

[Foto, seb-neng a 4]

Masã, egiliiz kãngã lebga rɛstorã tɩ b reemd mizik be

[Fotã soaadbã]

AP Photo/Nancy Palmieri