Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Bãngr-goamã tika Kiristã zugu

Bãngr-goamã tika Kiristã zugu

Bãngr-goamã tika Kiristã zugu

“Yaa sẽn na yɩl n kõ kaset a Zezi zug la b vẽneg bãngr-goamã.”—WILGRI 19:10,

1, 2. a) Sẽn sɩng ne yʋʋmd 29 wã, Israɛll nebã ra segd n dɩka sard bʋgo? b) Bõe la d na n yã sõs-kãngã pʋgẽ?

YƲƲMD 29 wã, Israɛll nebã ra gomda Mesi ning b sẽn kãab t’a watame wã yell wʋsgo. Lisd a Zã koe-moonegã kɩtame tɩ Israɛll nebã ra gũud Mesi wã n paasdẽ. (Luk 3:15) A Zã yeelame tɩ pa yẽ la Kiristã, n tees a Zezi sẽn yit Nazarɛtã n yeele: “Mam yãame la m kɩt kaset tɩ bãmb yaa Wẽnnaam Biiga.” (Zã 1:20, 34) Pa kaoos la kʋʋngã tũud a Zezi n kelgd a zãmsgã la b paamdẽ t’a sãoogd-b ye.

2 Kiis nins sẽn pʋglã, a Zeova kõo kaset wʋsg sẽn tɩ loe ne a Biriblã. Neb nins sẽn zãms Gʋlsg Sõamyã la sẽn ges a Zezi tʋʋmã neerã paama tikr sẽn tar pãng n na n tall tẽeb ne-a. La Israɛll nin-buiidã Wẽnnaam sẽn maan kaool ne wã pa tall tẽeb ye. Yaa neb bilf bal n sak n deeg tɩ yaa a Zezi la Kirist sẽn yaa Wẽnnaam Biriblã. (Zã 6:60-69) Bõe la yãmb ra na n maane, y sã n da vɩɩmdẽ rẽ wẽnde? Y ra na n sakame t’a Zezi la Mesi wã n lebg a karen-biig hakɩk bɩ? Bɩ d ges kaset ning a Zezi mengã sẽn kõ n wilg a sẽn yaa ned ningã, b sẽn da wa n dõd-a t’a kɩɩsda Vʋʋsg daarã, la ges-y kaset a taab a sẽn kõ n paas sẽn na yɩl n paas a karen-bi-sakdbã tẽeb pãnga.

A Zezi mengã kõo kaseto

3. Yel-bʋs n tus a Zezi t’a kõ kaset yẽ mengã sẽn yaa a soabã wɛɛngẽ?

3 Yɩɩ yʋʋmd 31 Pakã wakate. A Zezi ra bee Zerizalɛm. Yaa a sẽn da wa n sãoog rao sẽn da bẽed sẽn na maan yʋʋm 38 paalem. La Zʋɩf rãmbã ra namsda a Zezi, a sẽn maan dẽ Vʋʋsg daarã yĩnga. B ra leb n yetame t’a yaa wẽn-tʋʋsa, a sẽn boond Wẽnnaam t’a Ba wã yĩnga, tɩ b baood n na n kʋ-a. (Zã 5:1-9, 16-18) A Zezi tũnuga ne tags-yẽg a tãab sẽn tar pãng n wilg a sẽn yaa ned ninga, tɩ rẽ ra segd n kɩt tɩ Zʋɩf rãmb nins sẽn yaa pʋ-peelem dãmbã bãng a sẽn sɩd yaa a soaba.

4, 5. A Zã moonegã bõn-datl da yaa bõe, la wãn to la a pids-a sõma?

4 Pipi, a Zezi goma kaset ning ned ning sẽn deng n moon yẽ waoongã, sẽn yaa Lisd a Zã wã sẽn kõ wã yelle, n yeele: “Yãmb tʋma [neb] a Zã nengẽ la yẽ kɩsa sɩdã kaseto. A Zã ra yaa fɩtl sẽn wit n yãgda. La yãmb da rat n maana sũ-noog wakat bilfu ne yẽ vẽenemã.”—Zã 5:33, 35.

5 Lisd a Zã ra yaa “fɩtl sẽn wit n yãgda,” bala sẽn deng t’a Herood kɩt tɩ b sui-a roog a bʋʋm zugã, a ra pidsa Wẽnnaam sẽn bobl-a tʋʋmd ning sẽn yaa segl sor Mesi wã yĩngã. A Zã yeelame: “La mam waame n na n lis neba koom pʋgẽ sẽn na yɩlga tɩ Israɛll neba bãng [Mesi wã]. . . . Mam yãa Sɩɩg Sõng sẽn wẽnd wall sẽn yi yĩngr n sigda n paad bãmb zugu. Mam da ka mi bãmb ye, la sẽn tʋm-a maam tɩ m lis neba koom pʋgẽ wã yeela maam yaa: Fo sã n yã Sɩɩg Sõng sẽn sigda n paad ned ninga zugu, yaa yẽ n lisd neba Sɩɩg Sõng pʋgẽ. La mam yãame la m kɩt kaset tɩ bãmb yaa Wẽnnaam Biiga.” * (Zã 1:26-37) A Zã wilgame t’a Zezi yaa Wẽnnaam Biribla, Mesi ning b sẽn kãab t’a ra na n waame wã. A Zã kasetã ra yaa vẽeneg hal tɩ kɩt tɩ kiis a nii a kũumã poore, Zʋɩf rãmb wʋsg sẽn da yaa pʋ-peelem dãmb da sak n deeg woto: “A Zã sẽn da gom dao kãnga yell ne bũmb ninga fãa yaa sɩda.”—Zã 10:41, 42.

6. Bõe yĩng t’a Zezi tʋʋmã ra segd n kɩt tɩ nebã sak n tẽ tɩ Wẽnnaam da bee a poorẽ?

6 Sẽn paase, a Zezi tũnuga ne kaset a to n wilg t’a yaa Mesi wã. A wilgame tɩ tʋʋm sõma nins yẽ mengã sẽn maanã yaa kaset sẽn wilgd tɩ Wẽnnaam bee a poorẽ. A yeelame: “Mam kaset yɩɩda a Zã rẽnda. Tɩ bõe, tʋʋm nins m Ba sẽn kõ maam tɩ m maanã, tʋm kãens mam sẽn maanda kɩta kaset tɩ yaa m Ba n tʋm maam.” (Zã 5:36) A Zezi bɛɛbã meng ra pa tõe n kɩɩs kaset kãng sẽn da naag ne yel-soalem wʋsgã ye. Kẽer da soka woto kaoosg poore: “Tõnd na n maana bõe? Tɩ bõe, dao kãng maanda bõn-bãn wʋsgo.” (Zã 11:47) La kẽer sakame, n yeele: “Kirist sã n wa, b na n maana bõn-bãn n yɩɩd dao kãngã sẽn maanda bɩ?” (Zã 7:31) Sẽn da kelgd-b a Zezi wã sɩd ra tõe n bãnga Ba wã zʋg ne Biriblã maasem.—Zã 14:9.

7. Wãn to la Hebre Gʋlsg Sõamyã kõt kaset a Zezi zugu?

7 Sẽn na n baase, a Zezi wilga nebã kaset b sẽn pa tõe n kɩɩs n yeel woto: “Yaa Gʋlsg Sõamyã n kɩt mam kaseto. Yãmb sã n da tẽ a Moiizi, yãmb da na n tẽe maam me; tɩ bõe, bãmb n gʋls mam yelle.” (Zã 5:39, 46) La a Moiiz yaa kaset dãmb wʋsg nins sẽn vɩɩmd tɩ Kirist nan pa wa wã sẽn gʋls Kirist wɛɛngẽ wã ned a ye bala. B sẽn gʋls sɛb ninsã tara bãngr-goam kobs la kɩbay sẽn wilg yaab rãmb rot n welge, tɩ b fãa gomd Mesi wã yelle. (Luk 3:23-38; 24:44-46; Tʋʋma 10:43) La yaa wãn to yẽ ne a Moiiz Tõogã? Tʋm-tʋmd a Poll gʋlsa woto: “Tõog yaa wa karen-saamba n na n tall tõnd n wa Kirist nengẽ.” (Galat dãmba 3:24) N-ye, “yaa sẽn na yɩl n kõ kaset a Zezi zug [bal] la b vẽneg bãngr-goamã.”—Wilgri 19:10, NW.

8. Bõe yĩng tɩ Zʋɩf rãmb wʋsg pa tall tẽeb ne Mesi wã?

8 Rẽ yĩnga, kaset kãensã fãa, sẽn dat n yeel t’a Zã kasetã sẽn yaa vẽenegã, a Zezi mengã yel-soalem la Wẽnnaam zug-sõma wã a sẽn da kɩtd tɩ pukdẽ wã, n paas Gʋlsg Sõamyã kaset sõor sẽn yaa wʋsgã, pa kɩtd tɩ yãmb tẽ t’a Zezi la Mesi wã sɩda? Ned ning fãa sẽn tar nonglem hakɩk ne Wẽnnaam la ne a Gomdã ra tõe n yãa rẽ vẽenega, n tẽ t’a Zezi la Mesi ning b sẽn da kãab t’a watame wã. La Israɛll neb wʋsg pa tall nonglem kãng buudã ye. A Zezi yeela a bɛɛbã woto: “Mam miimi tɩ yãmb ka nong Wẽnnaam ye.” (Zã 5:42) Bãmb pa bao “waoogr sẽn yit Wẽnnaam nengẽ” ye, b ra sakda ‘waoogr sẽn yit b taab nengẽ.’ Pa lingr la bãmb ne a Zezi sẽn da pa zemsd taabã ye. A Zezi ne a Ba wã ra kisa b tagsgã buudu!— Zã 5:43, 44; Tʋʋma 12:21-23.

Wẽnd vẽnegr n keng karen-biis tẽebo

9, 10. a) Bõe yĩng tɩ wakat ning b sẽn yãk n kõ a Zezi karen-biisã bãndã yɩ bũmb sẽn sõng-b wʋsgo? b) Bõe la a Zezi kãab a karen-biisã tɩ yaa kãsenga?

9 A Zezi sẽn sɩng n kõt kaset tɩ yẽ yaa Mesi wã maana yʋʋmde. Yʋʋmd 32 Pakã taame n looge. Neb wʋsg sẽn da tẽ basame n pa leb n tũud-a ye. Tõe tɩ ra yaa namsgã b sẽn da paamd b tẽebã yĩngã, laogã nonglem bɩ vɩɩmã yɩɩr yĩnga. Tõe tɩ neb a taab yam da yuusdame bɩ b sũy ra sãamame, nebã sẽn da rat t’a Zezi yɩ rĩm t’a zãgsã yĩnga. Zʋɩf rãmba tũudmã taoor dãmb sẽn yeel-a t’a kõ bãnd n wilg t’a sɩd yaa Mesi wã, a zãgsame t’a kõn kõ bãnd sẽn yit saasẽ n waoog a meng ye. (Matɩe 12:38, 39) Tõe t’a Zezi sẽn zãgs rẽ maanegã kẽesa kẽer sãmb-sãmb pʋgẽ. Sẽn paase, a Zezi wa n wilga a karen-biisã bũmbu, tɩ b ges t’a võorã wʋmb yaa toogo. A ra segd n ‘kẽnga Zerizalɛm n paam namsg wʋsg kãsem dãmba la maan-kʋʋdba kãsem dãmba ne gʋlsdba nusẽ, la b na n kʋ-a lame.’—Matɩe 16:21-23.

10 Ra keta kiis a wae bɩ piig bal t’a Zezi ‘bas dũniyã n kẽng a Ba nengẽ.’ (Zã 13:1) A Zezi karen-biisã yell sẽn da pak-a wʋsgã yĩnga, a kãaba bãmb kẽer bũmb ning a sẽn zãgs t’a kõn maan n kõ Zʋɩf rãmb nins sẽn ka tẽebã. Yaa bãnd sẽn yit saasẽ. A Zezi yeelame: “Mam yeta yãmb sɩda tɩ yãmb neb kẽer sẽn be ka na n yãa Ninsaal Biiga sẽn wat ne bãmb naam tɩ b nan ka ki ye.” (Matɩe 16:28) Vẽenega, a Zezi ra pa yet t’a karen-biis kẽer da na n vɩɩmdame hal tɩ ta Mesi Rĩungã luglg yʋʋmd 1914 ye. Sẽn da be a Zezi yamẽ wã yaa a kõ a karen-biis a tãab sẽn yaa a zo-nongds vẽnegr sẽn yaa yel-solemde, sẽn yaa ziir ning a sẽn da na n wa paam Rĩungã naam pʋgẽ wã reng-n-lɛmbga. Yaa vẽneg-kãng sẽn yaa Rĩungã naam reng-n-lɛmbgã la b sẽn boond tɩ tedgrã.

11. Bilg-y vẽnegr ning sẽn tɩ loe ne a Zezi tedgrã.

11 Rasem a yoob poore, a Zezi peega a Pɩɛɛre, a Zak ne a Zã tɩ b rʋ tãn-lug-lug zugu. Wõnda wa yaa Hɛrmo tãngã zugu. B sẽn wa n ta be wã, a Zezi “tedga bãmb taoore. Bãmb nenga pɩnda wa wĩndga, la b fut yaa peels wa vẽenem.” No-rɛɛs a Moiiz ne a Eli me pukame n gomd ne a Zezi. Yel-kãngã sẽn yaa kãsengã maana yʋngo, n kɩt tɩ vẽnegrã tall pãng n paase. Vẽnegrã ra wõnda yel-sɩd hal wʋsg tɩ kɩt t’a Pɩɛɛr yeel t’a na n tilga fu-rot a tãabo, a Zezi a yembre, a Moiiz a yembre, la a Eli a yembre. A Pɩɛɛr sẽn da ket n gomdã, sawadg sẽn tar vẽenem n lud-b tɩ koɛɛg yi sawadgẽ wã n yeele: “Yõwã yaa mam Bi-nongre, mam sẽn nong ne m sũur fãa zãnga. Bɩ y kelg-a!”—Matɩe 17:1-6.

12, 13. Tedgrã talla pãn-tusd-bʋg a Zezi karen-biisã zutu, la bõe yĩnga?

12 Yaa sɩda, sẽn da pa kaoos pʋgẽ, a Pɩɛɛr kõo kaset n wilg t’a Zezi yaa “Kirist, Wẽnnaam sẽn vɩ Biiga.” (Matɩe 16:16) La mams-y n ges yãmb sẽn na n kelgd Wẽnnaam mengã sẽn kõt kaset n sɩd wilgd a Biriblã sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebã sẽn yaa a soaba, la a tʋʋmdã me sẽn yaa a soaba! Ad vẽnegr ning sẽn tɩ loe ne a Zezi tedgrã sɩd yɩ bũmb sẽn keng a Pɩɛɛre, a Zak la a Zã tẽebã! B tẽebã sẽn paam kengr wʋsg woto wã, masã b segla sõma n yɩɩda, bũmb nins sẽn da gũud-bã yĩnga, la b segl b mens tʋʋm-kãseng ning sẽn da gũud-b tigingã pʋgẽ wã yĩnga.

13 A Zezi tedgrã yɩɩ bũmb a karen-biisã sẽn pa tol n yĩm. Sẽn yɩɩd yʋʋm 30 loogr poore, a Pɩɛɛr gʋlsame: “[A Zezi] deega waoogr ne naam sẽn yi bãmb Ba a Wẽnnaam nengẽ, bãmb sẽn wʋm koɛɛg sẽn yi naamẽ n yeele: ‘Ada yaa mam Bi-nongre, mam nonga yẽ ne m sũur fãa zãnga.’ La tõnd wʋma koe-kãng sẽn yi [saasẽ] wakat ninga tõnd sẽn da be ne bãmb tãn-sõnga zugã.” (2 Pɩɛɛr 1:17, 18) Yel-kãng yɩɩ bũmb a Zã me sẽn pa tol n yĩmi. Sẽn yɩɩd yʋʋm 60 tedgrã poore, a goma a yell woto: “Tõnd yãa bãmb ziiri, ziir ninga sẽn yaa Biiga sẽn ka to sẽn yi b Ba nengẽ wã ziirã.” (Zã 1:14) La tedgrã pa yɩ yaoolem vẽnegr a Zezi karen-biisã sẽn paam ye.

Vẽnegr a taab wẽn-sakdbã yĩnga

14, 15. Wãn to la tʋm-tʋmd a Zã ra segd n pa hal t’a Zezi wa?

14 A Zezi vʋʋgrã poore, a puka a karen-biisã Galile Mogrã noore. Beenẽ, a yeela a Pɩɛɛr woto: “Mam sã n dat [t’a Zã] kaoos hal tɩ mam wa, fo toor bee be bɩ?” (Zã 21:1, 20-22, 24) Gom-kãensã wilgdame tɩ tʋm-tʋmd a Zã ra na n vɩɩmd n kaoos n yɩɩga tʋm-tʋmdb a taabã bɩ? Wõnda ra yaa woto, bala a kell n yɩɩ sakda, n sõgen a Zeova sẽn na maan yʋʋm 70 la bal n paase. La a Zezi goamã ra wilgda bũmb yõod sẽn yɩɩd a Zã yõorã woglem.

15 Gomd ning sẽn yaa “hal tɩ mam wa” wã tẽegda tõnd a Zezi sẽn yeel tɩ “ninsaal Biiga sẽn wat ne bãmb naam[ã].” (Matɩe 16:28) A Zã kell n paame hal t’a Zezi wa, sẽn dat n yeel tɩ kaoosg zugẽ, a Zã paama vẽnegr sẽn yaa bãngr-gomd sẽn wilgd a Zezi sẽn wat Rĩungã naam pʋgẽ. A Zã vɩɩmã saab sẽn wa n kolge, b sẽn da wa n yõk-a n kẽng ko-sʋk tẽngẽ sẽn boond tɩ Patmosã, a paama Wilgrã ne a yel-bãn nins fãa sẽn yaa bãngr-goamã sẽn da segd n paam pidsd “Zusoaba daar” pʋgẽ wã. Vẽneg-kãensã sẽn yaa yel-kãsemsã kẽe a Zã sũurã sõma hali t’a Zezi sẽn wa n yeel tɩ: “Hakɩka, mam wata tao-tao” wã, a yeel tɩ: “Ãmiina! Bɩ y wa, Zusoab a Zezi.”—Wilgri 1:1, 10; 22:20.

16. Bõe yĩng tɩ tar yõod tɩ d ket n paasd d tẽebã pãnga?

16 Pʋ-peelem dãmb nins sẽn vɩɩmd pipi yʋʋm kob-gĩndẽ wã sakame t’a Zezi la Mesi wã, la b tẽ-a. Sẽn mik tɩ neb nins sẽn gũbg tẽedbã nong n yaa neb sẽn ka tẽebã, n paas tʋʋmd ning b sẽn segd n tʋme, la makr nins sẽn be b taoorã yĩnga, neb nins sẽn lebgd tẽedbã tẽeb segd n paama kengre. A Zezi kõo kaset wʋsg sẽn wilgd t’a yaa Mesi wã, la a kõo vẽnegr sẽn yaa bãngr-goam sẽn kõt tẽeb vẽenem sẽn na yɩl n keng a karen-bi-sakdsã raoodo. Rũndã-rũndã, ‘Zusoaba raar’ saab kolga wʋsgo. Ka la bilfu, Kirist na n sãama a Sʋɩtãan dũni wẽngã gill la a fãag Wẽnnaam nin-buiidã. Tõnd me segd n paasa d tẽebã pãng n dɩ a Zeova sẽn segl bũmb nins fãa tõnd tẽebã neer yĩngã nafa.

B paama koglg namsg la to-kãsems pʋsẽ

17, 18. Welg-kãseng bʋg n zĩnd pipi yʋʋm kob-gĩndẽ wã a Zezi karen-biisã la neb nins sẽn kɩɩs Wẽnnaam daabã sʋka, la yɛlã baasa wãn to ne sull fãa?

17 A Zezi kũumã poore, ne raoodo, a karen-biisã saka noor ning sẽn yaa kõ kaset a zugã “Zerizalɛm, ne Zide la Samari ne dũniyã tɛk fãa.” (Tʋʋma 1:8) Baa ne kiris-neb tigingã sẽn paam namsg wʋsg tẽebã yĩngã, a Zeova ning-a-la barka, n vẽneg-a la a kɩt t’a paam karen-bi-paals wʋsgo.—Tʋʋma 2:47; 4:1-31; 8:1-8.

18 La neb nins sẽn kɩɩsd koe-noogã sẽn da tar saagr ningã da tara meneng n debda. Yelbũna 4:19 yetame: “Nin-wẽng sor yaa lika. Bãmb ka mi b sẽn lak bũmb ninga ye.” Zerizalɛm ‘likã’ paasa yʋʋmd 66, Rom sodaasã sẽn wa n gũbg-a wã. Rom sodaasã lebg n loogame, tɩ yaa wa b loogrã ka võor ye. La b lebg n waa yʋʋmd 70 wã, la so-kãngã b sãama galʋ-tẽngã fasɩ. Sã n yaa ne pĩnd yel-mit a Zozɛf sẽn yaa Zʋɩfã, yaa sẽn yɩɩd neb milyõ n ki. La kiris-neb nins sẽn yaa sakdbã yẽ põsame. Bõe yĩnga? Yaa b sẽn sak a Zezi noorã n zoe n yi tẽngã, Rom tãb-biisã sẽn wa pipi n wẽneg n loogã poorã.—Luk 21:20-22.

19, 20. a) Bõe yĩng tɩ Wẽnnaam nin-buiidã pa tar bʋʋm n na n zoe rabeem, zãmaan wẽng kãngã saabã sẽn kolgdã yĩnga? b) Yam-kãseng bʋg la a Zeova kõ a nin-buiidã yʋʋm pi-gĩn nins sẽn deng yʋʋmd 1914?

19 Yɛlã yaa woto ne tõnd me rũndã-rũndã. To-kãsengã sẽn watã pʋgẽ, a Sʋɩtãan dũni wẽngã na n sãamame. La Wẽnnaam nin-buiidã pa segd n yɛɛs ye, bala a Zezi kãabame: “La gese, mam bee ne yãmb wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.” (Matɩe 28:20) Sẽn na yɩl n paas a pipi karen-biisã tẽeb la a segl-b yɛl nins sẽn watã yĩnga, a Zezi kõ-b-la reng-n-lɛmbg sẽn tɩ loe ne a sẽn na n wa yɩ Rĩm sẽn yaa Mesi n paam ziir ning saasẽ wã. Yaa wãn to rũndã-rũndã? Yʋʋmd 1914, b sẽn wilg bũmb ning vẽnegrã pʋgẽ wã paama pidsgu. La ad a sẽn yaa Mesi la Rĩm masã wã yaa bũmb sẽn sɩd kengd Wẽnnaam nin-buiidã tẽebo! Vẽnegrã pʋgẽ b kãabda tõnd beoog-daar sẽn na n tall yamleoog wʋsgo, la b vẽnegda a Zeova sõgen dãmbã yɛl sẽn tɩ loe ne Mesi Rĩungã n paasdẽ. Zãmaan kãngã yɛlã sẽn tar kengrã pʋgẽ, “nin-sõng sor yaa wa sõ-pukri n paasd vẽenem hal tɩ ta sõ-bɩɩmde.”—Yelbũna 4:18.

20 Sẽn deng yʋʋmd 1914 mengã, kiris-neb sẽn paam vʋʋsem sõng zaeeb sul-bil n wa n sɩnga sɩd kãsems nins sẽn tɩ loe ne Soaalã lebgrã võor wʋmbo. Wala makre, b bãngame tɩ ninsaalbã ra pa na n yã waoong kãng ne b nini, wala malɛgs a yiibã sẽn puk karen-biisã yʋʋmd 33 n togs bũmb ningã, a Zezi sẽn da wa n dʋʋd saasẽ wã. Sawadg sẽn lud a Zezi t’a karen-biisã pa leb n ne-a poore, malɛgsã yeelame: ‘Zezi kãng sẽn yi yãmb sʋk n zẽk n kẽng saasẽ wã na n le waa woto wa yãmb sẽn yã tɩ bãmb dabd saasẽ wã.’—Tʋʋma 1:9-11.

21. Bõe yell la d na n gom sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ?

21 Yaa a Zezi karen-biis nins sẽn yaa sakdbã bal n yã a loogrã. Wala sẽn yɩ to-to a Zezi tedgrẽ wã, pa yɩ gesr zãma taoor ye. Dũniyã neb fãa la bal pa bãng bũmb ning sẽn maanã meng ye. Ra na n yɩɩ woto me Kirist sã n da na n lebg n wa a Rĩungã naamẽ. (Zã 14:19) Yaa a karen-biis hakɩkã bal n da na n bãng t’a bee a Rĩungã naamẽ. Sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ, d na n yãa yam-vẽnegr kãng sẽn tall pãn-tusd-kãseng b zut to-to, tɩ rẽ wa kɩt tɩ b tigim neb milyõ rãmb sẽn na n wa lebg a Zezi soolmã neb tẽng zugu.—Wilgri 7:9, 14.

[Tẽngr note]

^ sull 5 A Zezi lisgẽ wã, wõnda yaa a Zã bal n wʋm Wẽnnaam koɛɛgã. Zʋɩf rãmb nins a Zezi sẽn da gomd ne wã ‘ka wʋm [Wẽnnaam] koɛɛg baa vugr ye, la b nan ka yã a neng ye.’—Zã 5:37.

Yãmb tẽrame bɩ?

• B sẽn wa n dõd a Zezi t’a kɩɩsa Vʋʋsg daarã la t’a tʋʋsa Wẽnnaamã, kaset bʋg la a kõ n wilg t’a yaa Mesi wã?

• Wãn to la a Zezi pipi karen-biisã rɩ a tedgrã nafa?

• A Zezi ra rat n yeelame tɩ bõe, a sẽn yeel t’a Zã ra na n paame hal t’a wa wã?

• Yʋʋmd 1914, vẽneg-bʋg n lebg yel-sɩda?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto rãmba, seb-neng a 3]

A Zezi kõo kaset sẽn wilgd tɩ ra yaa yẽ la Mesi wã

[Foto, seb-neng a 5]

Vẽnegr ning sẽn tɩ loe ne a Zezi tedgrã ra paasda tẽeb pãnga

[Foto, seb-neng a 6]

A Zã ra na n paame hal t’a Zezi wa