Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Tõnd kambã yaa rogem-pʋɩɩr sẽn tar yõod wʋsgo

Tõnd kambã yaa rogem-pʋɩɩr sẽn tar yõod wʋsgo

Tõnd kambã yaa rogem-pʋɩɩr sẽn tar yõod wʋsgo

“Gese, komdibli yaa pʋɩɩr Zusoaba sẽn kõta. Ned biig a sẽn dog yaa yaoodo.”—YƖƖL SÕAMYÃ 127:3.

1. Wãn to la b wa n dog pipi bi-pɛɛlgã?

GES-Y yel-soalem nins Wẽnnaam a Zeova sẽn maane, a sẽn naan pipi raoã la a pagã to-to wã. A Ãdem ne a Hawa sẽn da yaa ba ne ma wã naaga taab tɩ rẽ kɩt tɩ biig bɩ a Hawa pʋgẽ wã. Bi-kãng la pipi bi-pɛɛlga. (Sɩngre 4:1) Hal tɩ ta rũndã, pʋg rɩkr la biig rogem yaa bõn-kãseng ne-do, tɩ neb wʋsg yetẽ bal tɩ yaa yel-solemde.

2. Bõe yĩng tɩ d tõe n yeel tɩ bũmb ning sẽn maand pag sẽn tʋt pʋgẽ wã yaa yel-solemde?

2 Rasem 270 pʋgẽ, ma wã sẽn lagem ne ba wã tɩ pipi selill bɩ yĩn-biig ning naan ma wã pʋgẽ wã bɩtame, n lebg bi-pɛɛlg sẽn tar yĩn-biis milyaar dãmb tusa. Pipi yĩn-bi-kãng tara noy a sẽn tũudi, sẽn kɩtd t’a tõogd n maand sẽn yɩɩd yĩn-biis buud toor-toor 200. Yĩn-bi-kãensã tũuda no-kãsems kãens ninsaal sẽn pa tõe n wʋm a võore. Yĩn-biisã fɩɩgda ne manesem kãseng sẽn zemse, n lebg nin-vɩɩg a to.

3. Bõe yĩng tɩ neb wʋsg sẽn tar yam sak n deeg tɩ yaa Wẽnnaam n naand bi-pɛɛlga?

3 Sã n yaa ne yãmba, yaa ãnd la bi-pɛɛlgã naand meng-mengã? Vẽenega, yaa a Soab ning sẽn naan vɩɩmã mengã. Biiblã yɩɩl gʋlsd yɩɩla woto: “Bɩ y bãng [t’a Zeova] yaa Wẽnnaam, bãmb n naan tõndo [“pa tõnd n naan d mens ye,” NW ].” (Yɩɩl Sõamyã 100:3) Roagdba, yãmb mengã mii vẽeneg tɩ pa yãmb pãn-tõog yĩng la y tõog n maan bi-pɛɛlg ye. Yaa Wẽnnaam sẽn tar yam sẽn ka koak bal n tõe n naan bi-pɛɛlga. Yʋʋm tusa pʋsẽ, neb nins sẽn tar yamã sak n deegame tɩ yaa Naandã sẽn yaa Kãsengã n yaa sabab tɩ biig bɩt a ma pʋgẽ. Yãmb me sak n deega woto bɩ?—Yɩɩl Sõamyã 139:13-16.

4. Ninsaalbã zʋg-wẽng bʋg n pa tõe n zĩnd Zeova nengẽ baa bilfu?

4 La a Zeova yaa Naand sẽn naan rapã la pagbã tɩ b tõe n dog kamb woto bal t’a toor kae ne-b bɩ? Ninsaalb kẽer toog kae ye, la a Zeova pa woto lae-lae ye. (Yɩɩl Sõamyã 78:38-40) Biiblã yeta woto Yɩɩl Sõamyã 127:3 pʋgẽ: “Gese, komdibli [la kompugli] yaa pʋɩɩr Zusoaba sẽn kõta. Ned biig a sẽn dog yaa yaoodo.” Bɩ d ges rogem pʋɩɩr sẽn yaa a soaba, la a sẽn kõt kaset ne bũmb ninga.

Rogem-pʋɩɩr la keoore

5. Bõe yĩng tɩ kambã yaa rogem-pʋɩɩre?

5 Rogem-pʋɩɩr yaa wa kũuni. Naoor wʋsgo, roagdbã tʋmda wʋsg n kaoos sẽn na yɩl n kõ b kambã rogem-pʋɩɩre. Tõe n yɩɩ ligdi, paoong wala zak bɩ pʋʋgo, walla laog sẽn tar yõod wʋsgo. Sẽn yaa to-to fãa, rogem-pʋɩɩrã wilgdame tɩ roagdbã nonga b kambã. Biiblã yetame tɩ Wẽnnaam kõo roagdbã kambã tɩ yaa b rogem-pʋɩɩre. Kambã yaa yẽ kũuni, a sẽn kõ-b ne nonglem. Yãmb sã n yaa roagda, y tõe n yeelame tɩ yãmb manesmã ne y kambã wilgdame tɩ b yaa kũun ãndũniyã Naand sẽn bobl-y bɩ?

6. Wẽnnaam daabã ra yaa bʋgo, a sẽn kɩt tɩ ninsaalbã tõe n paam kambã?

6 A Zeova sẽn da wa n kõt kũun kãngã wã, a ra ratame tɩ tẽngã pid ne a Ãdem ne a Hawa kambã la b yagensã. (Sɩngre 1:27, 28; Ezai 45:18) A Zeova pa naan ninsaalbã toor-toor wa a sẽn naan malɛgsã milyõ rãmbã ye. (Yɩɩl Sõamyã 104:4; Wilgri 4:11) Ayo, Wẽnnaam yãka yam n naan ninsaalbã tɩ b tõe n dog kamb sẽn wõnd b roagdbã. Biig ba ne a ma sẽn tõe n dog-a la b ges a yellã sɩd yaa zu-no-kãsenga! Roagdba, yãmb pʋʋsda a Zeova barka, a sẽn kɩt tɩ y tõe n paam rogem-pʋɩɩr kãngã sẽn tar yõod wʋsgã bɩ?

Rɩk-y yam ne a Zezi mak-sõngã

7. Wãn to la a Zezi wilg nonglem la nimbãan-zoeer ne ninsaalbã, tɩ manesem kãng yaa toor ne roagdb kẽer dẽnda?

7 Zu-bʋko, pa roagdbã fãa n get kambã wa kũun ye. Neb wʋsg pa zoet b kambã nimbãaneg ye. Roagdb kãens pa rɩkd a Zeova bɩ a Biriblã togs-n-taar ye. (Yɩɩl Sõamyã 27:10; Ezai 49:15) A Zezi pa maan wa roagdb kãensã ye, a ra nonga kambã. Baa a Zezi sẽn da wa n nan pa wa tẽng zug wa ninsaala, n da yaa malɛk sẽn tar pãng n be saasẽ wã, Biiblã yetame tɩ ‘ninsaalbã kõo yẽ sũ-noogo.’ (Yelbũna 8:31) A ra nonga ninsaalbã hal wʋsgo, tɩ rẽ kɩt t’a wa sak n kõ a vɩɩmã tɩ yɩ rondo, sẽn na yɩl tɩ d tõog n paam vɩɩm sẽn pa satã.—Matɩe 20:28; Zã 10:18.

8. Wãn to la a Zezi kõ roagdbã mak-sõngo?

8 A Zezi sẽn da wa n be tẽng zugã, a kõo roagdbã mak-sõngo. Ges-y a sẽn maan bũmb ningã. A rɩka sẽk n zĩnd ne kambã, baa a sẽkã sã n da paood wʋsgo. A gesa kambã sẽn deemd raasẽ, n tũnug ne b manesem kẽer a zãmsgã pʋgẽ. (Matɩe 11:16, 17) A Zezi Zerizalɛm yaoolem kẽndã, a ra miime tɩ b ra na n nams-a lame la b kʋ-a. Rẽ, nebã sẽn wa n wa ne b kambã a Zezi nengẽ wã, a karen-biisã makame n na n dig kambã, n tẽed tɩ woto b sõngda a Zezi tɩ b ra wa paas a yɩɩrã ye. La a Zezi yeela a karen-biisã tɩ b ra maan woto ye. A wilgame tɩ kambã ‘kõt-a-la sũ-noogo,’ n yeel-ba: “Bas-y kom-bõonega tɩ b wa mam nengẽ n da gɩdg bãmb ye.”—Mark 10:13, 14.

9. Bõe yĩng tɩ tõnd tʋʋmã tõe n tall pãng n yɩɩd tõnd sẽn yetã?

9 A Zezi mak-sõngã tõe n zãmsa tõnd bũmbu. Kambã sã n wa tõnd nengẽ, d manesem yaa wãn to, baa d sã n pa tar sẽk wʋsgo? D maanda wa a Zezi bɩ? Kambã sẽn dat bũmb ning b roagdbã nengẽ n tɩ yɩɩd yaa bũmb ning a Zezi sẽn da sakd n kõt-bã: a sẽkã la b yell gesg ne nonglmã. Yaa sɩd tɩ goam wala, “m nong-f lame” tara yõodo. La tʋʋm tara pãng n yɩɩd goam bala. Yaa sɩd tɩ yãmb nonglmã pukda yãmb sẽn yetã pʋgẽ, la a pukda ne yãmb sẽn maandã n yɩɩda. Yaa yãmb sẽn na n dɩkd sẽk n get y kambã yell la y wilgd tɩ y nong-b lame. La rẽ fãa maaneg tõeeme n pa wom biis sẽn yaa vẽenes ye, bɩ a pa wom biis tʋʋll-tʋʋll wa yãmb sẽn da tẽed to-to wã ye. Sũ-mar yaa tɩlae. Y tõe n zãmsa sũ-mare, y sã n dɩk togs-n-taar ne manesem ning a Zezi sẽn tall ne a karen-biisã.

A Zezi sũ-marã la a nonglmã

10. Wãn to la a Zezi zãms a karen-biisã sik-m-mengã, la rẽ woma biis pipi wã bɩ?

10 A Zezi ra miime t’a karen-biisã ra wagsda taab wakat fãa naamã baoob wɛɛngẽ. Daar a yembre, a sẽn da wa n kẽed Kapɛrnawom ne a karen-biisã a sok-b lame: “ ‘Yaa bõe poorẽ la yãmb da wẽed no-koeemd ne taab sora zugu?’ La bãmb sĩndame; tɩ bõe, bãmb sẽn da be sorã zugu, b ra wẽeda no-koeemd ne taaba n dat n bãng ned ninga sẽn yaa kãseng n yɩɩda.” A Zezi pa zab-b ye, a maaga a yĩng n dɩk makr sẽn na yɩl n zãms-b sik-m-menga. (Mark 9:33-37) Rẽ woma biis nins a sẽn da gũudã bɩ? Pa yɩ zĩig pʋgẽ ye. Kiis a yoob poore, a Zak ne a Zã tʋma b ma wã t’a tɩ kos a Zezi naam zĩis a Rĩungã pʋgẽ n kõ-ba. Ka yɛsa, a Zezi remsa b tagsgã ne sũ-mare.—Matɩe 20:20-28.

11. a) A Zezi ne a tʋm-tʋmdbã sẽn wa n ta yĩngr doogẽ wã, tʋʋm-bʋg zak fãa sẽn da minim n maandẽ la a tʋm-tʋmdbã pa maane? b) Bõe la a Zezi maan-yã, la a sẽn maan modgr ningã woma biis sasa kãng bɩ?

11 Pa kaoos la yʋʋmd 33 Pakã ta, t’a Zezi ne a tʋm-tʋmdbã tigim taab rẽ yĩng ye. B sẽn wa n ta yĩngr doogẽ wã, tʋm-tʋmdb 12 wã sʋka, ned ba a yembr da pa sak n yik n pɛgs neb a taabã nao sẽn puk ne tomã ye. Tʋʋm-kãng ra yaa zakã tʋʋm-biig bɩ zakã pag n da segd n maane. (1 Sãmwɛll 25:41; 1 Tɩmote 5:10) A Zezi sẽn da ne t’a karen-biisã ket n wilgdame tɩ b rata naamã sɩd ra segd n sãama a sũur wʋsgo. Woto, a Zezi yik n pɛgsa b ned kam fãa nao la a yeel-b tɩ b modg n tũ yẽ mak-sõngã n tʋm b taabã yĩng wa sõgen dãmba. (Zã 13:4-17) B maana woto bɩ? Biiblã yetame tɩ rẽ poore, baraar yʋng bala, “bãmb wẽe no-koeemd ne taaba n dat n bãng bãmb ned ninga sẽn tog n yɩ kãsma.”—Luk 22:24.

12. Wãn to la roagdbã tõe n dɩk a Zezi togs-n-taare, b sẽn modgd n na n zãms b kambã pʋgẽ?

12 Roagdba, yãmb kambã sã n wa pa tũ yãmb saglga, yãmb mii a Zezi manesem sẽn da na n yɩẽ to-to bɩ? Tẽeg-y tɩ baa ne a Zezi tʋm-tʋmdbã sẽn da pa remsd b zʋgã tao-tao wã a pa bas-b sõngr ye. A sũ-marã wa n woma biisi. (1 Zã 3:14, 18) Roagdba, y segd n dɩka a Zezi nonglmã la a sũ-marã togs-n-taare, n da tol n bas modgr sẽn na yɩl n zãms y kambã ye.

13. Bõe yĩng tɩ roagd pa segd n zãgs a biig sogsg kelgre?

13 Kambã rat n bãngame tɩ b roagdbã nong-b lame la tɩ b geta b yelle. A Zezi ra rat n bãnga a karen-biisã tagsg sẽn da yaa to-to, yaa rẽ n so t’a ra kelgd-ba, b sã n da tar sogsgo. A sok-b-la b tagsg yɛl kẽer zutu. (Matɩe 17:25-27) N-ye, zãmsg sẽn yaa sõma naaga ne kelgr la nebã yell gesg neere. Roagd segd n gũusame n da rig a biig ne gom-kãs wala: “Kẽng n loog ka! Fo pa ne tɩ m pa tar sẽk la?” Roagd sã n sɩd pa tar sẽka, a segd n yeela biigã t’a na n wa sõsa ne-a. Rẽ poore, roagdã segd n sɩd modgame n wa sõs ne-a. Woto, biigã na n yãame t’a sɩd geta a yelle, la a na n saka nana-nana masã n pak a sũurã ne a roagdã.

14. Nonglem wilgr ne kambã wɛɛngẽ, bõe la a Zezi makrã tõe n zãms roagdbã?

14 Roagdbã tõe n dɩka b kambã b nusẽ n mobg-b sẽn na yɩl n wilg tɩ b nong-b lame bɩ? Zĩ-kãng wɛɛngẽ yɛsa, roagdbã tõe n paama zãmsg ne a Zezi mak-sõngã. Biiblã yetame t’a “talla bãmb b nugẽ n tik bãmb ne b nusi n ning b zut barka.” (Mark 10:16) Yãmb tagsdame tɩ kambã manesem yɩɩ wãn to? B sũyã sɩd yɩɩ noogo, tɩ b ra nong a Zezi zĩigẽ. Nonglem hakɩk sã n be yãmb ne y kambã sʋka, yãmb sã n kibind-b la y zãmsd-ba, b na n sak-y-la nana-nana n yɩɩda.

Y segd n dɩka wakat a wãn n zĩnd ne y kambã?

15, 16. Kambã wubr sẽn segd n maan to-to wã wɛɛngẽ, gom-bʋg n piuugi, la wõnda bõe n wa ne gom-kãngã?

15 Kẽer sãmbda kambã sã n sɩd ratame tɩ b roagdbã rɩk sẽk n zĩnd ne-b la b ges b yell ne nonglem. Tẽns kẽer pʋsẽ, b boonda sẽk ning roagdbã sẽn dɩkd b kambã wubr yĩngã tɩ sẽk sẽn yaa sõma. Neb nins sẽn tagsd woto wã yetame tɩ pa tɩlae tɩ roagdbã rɩk sẽk wʋsg b kambã yĩnga, sã n mik tɩ sẽk ning b sẽn dɩkd n zĩ ne-bã yaa sẽk b sẽn deng n yãk neer ye. Woto yaa sõma kambã neer yĩng bɩ?

16 Gʋlsd a yembr sẽn da sõs ne kamb wʋsg yeelame tɩ kom-kãensa sẽn da “rat n yɩɩd b roagdbã nengẽ ra yaa b rɩk sẽk wʋsg ne-b n paase, la b yell gesg neere.” Rẽnd pa zaalem yĩng la porfesɛɛr a yembr sẽn yeel tɩ: “Gomd ning sẽn yaa [sẽk sẽn yaa sõma wã] pukr yaa roagdbã sẽn mi tɩ b pa tʋm b tʋʋmdã yĩnga. Nebã ra tẽedame tɩ b tõe n dɩkda sẽk bilf bal b kambã yĩnga.” Yaa wakat a wãn la roagdbã segd n zĩnd ne b kambã?

17. Bõe la kambã rat b roagdbã nengẽ?

17 Biiblã pa wilgd rẽ ye. Baasg zãnga, b kõo roagdb nins sẽn yaa Israɛll nebã noor tɩ b gom ne b kambã, b sã n da wa be b rotẽ, bɩ n da kẽnd sor zugu, n da kẽed gãaga, la b yikr wakate. (Tõodo 6:7) Woto rat n yeela vẽeneg tɩ roagdbã segd n goma ne b kambã la b zãms-b wakat fãa la daar fãa.

18. Wãn to la a Zezi tũnug ne segb nins a sẽn paamã n zãms a karen-biisã, la bõe la roagdbã tõe n zãms rẽ pʋgẽ?

18 A Zezi zãmsa a karen-biisã sõma, a sã n da rɩt ne-ba, n togd sor ne-b la a kokd pemsem ne-b meng wakate. Rẽnd a ra tũnugda ne segb fãa n zãmsd-ba. (Mark 6:31, 32; Luk 8:1; 22:14) Woto, roagdb nins sẽn yaa kiris-nebã me segd n tũnuga ne segb buud fãa n sõs ne b kambã la b zãms-b a Zeova soayã.

Bõe la y na n zãms y kambã, la wãn to?

19. a) Bõe me n yaa tɩlae, rɩk sẽk n zĩnd ne kambã toor sẽn ka be? b) Bõe la roagdbã segd n zãms b kambã pipi?

19 Rɩk sẽk n zĩnd ne kambã, la zãms-b meng pa sek sẽn na yɩl n tõog n wub-b sõma ye. Y sẽn zãmsd-b bũmb ningã me tara yõodo. Ges-y Biiblã sẽn wilgd rẽ sẽn segd n maan to-to. Biiblã yetame: ‘B sẽn togs yãmb goam nins rũnda wã, rɩk-a n zãms f kamba neere.’ Yaa gom-bʋs la b segd n zãms kambã? Vẽenega, yaa goam nins b sẽn deng n togs woto wã: “Bɩ y nong Zusoab a Wẽnnaam ne y sũur fãa la ne y yam fãa la ne y pãnga fãa.” (Tõodo 6:5-7) A Zezi yeelame tɩ Wẽnnaam noyã fãa sʋka, kada n yaa kãseng n yɩɩda. (Mark 12:28-30) Pipi, roagdbã segd n zãmsa b kambã a Zeova wɛɛngẽ, n wilg bũmb ning sẽn kɩt tɩ yaa yẽ a yembr bal la d segd n nongẽ la d sak ne d sɩɩgã fãa wã.

20. Wẽnnaam kõo pĩnd wẽndẽ roagdbã noor tɩ b zãms b kambã bõe?

20 Baasg zãnga, b sẽn sagend roagdbã tɩ b rɩk gom-kãensã n zãms b kambã, yɩɩda nong Wẽnnaam ne b sɩɩgã fãa bala. Y na n yãa Tõod sebrã sak a nu wã pʋgẽ t’a Moiiz leb n togsa noy nins Wẽnnaam sẽn gʋls kug-walsã zutã sẽn yaa Noy Piigã. Noy nins sẽn yet tɩ d ra yag ziri, tɩ d ra zu, tɩ d ra kʋ la d ra yo wã bee no-kãens sʋka. (Tõodo 5:11-22) Rẽ wẽnde, roagdbã ra neeme tɩ tara yõod tɩ b zãms b kambã sẽn yaa tɩrga. Rũndã-rũndã, roagdb nins sẽn yaa kiris-nebã segd n zãmsa b kambã woto, b sã n dat n sõng-b tɩ b paam sũ-noog beoog-daare.

21. Noor ning b sẽn kõ tɩ b “zãms” kambã Wẽnnaam Gomdã võor yaa bõe?

21 Ges-y tɩ b togsa roagdbã b sẽn na n zãms b kambã ‘gom-kãens’ bɩ no-kãens to-to: “Rɩk-a n zãms f kamba neere.” Gom-biig ning sẽn yaa ‘zãmsã’ rat n yeelame tɩ “zãms ned tɩ kẽ-a, ne togs-n-yɩleng bɩ sagls wʋsgo: wilg ned tɩ kẽ a yamẽ wã.” Sɩda, Wẽnnaam yeta roagdbã tɩ b yãk Biiblã zãmsg na-kẽndre, t’a bõn-datlã yaa zãms kambã tẽebã yɛl tɩ kẽ-b sõma.

22. Bõe la b ra yeel roagdb nins sẽn yaa Israɛll nebã tɩ b maan sẽn na yɩl n zãms b kambã, la rẽ võor da yaa bõe?

22 Zãmsg na-kẽndr a woto baoodame tɩ roagdbã modg wʋsgo. Biiblã yetame: “Pid bãmb [“gom-kãensa” bɩ Wẽnnaam noyã] f nugẽ tɩ b yɩ wa bãnde, la f rɩk-a n teeg f rĩirẽ. Gʋls bãmb f luga ne f ragno-pĩya zutu.” (Tõodo 6:8, 9) Woto pa rat n yeel tɩ roagdbã sɩd segd n gʋlsa Wẽnnaam noyã b kʋlensã la b rig-noyã zutu, n sɩd sẽb-b b kambã nusẽ la b ning-b b rĩyẽ wã ye. La b sẽn dat n wilg bũmb ningã yaa tɩ roagdbã segd n zãmsda b kambã Wẽnnaam noyã wakat fãa. B segd n zãmsa b kambã wakat fãa n da vaale, tɩ yaa wala Wẽnnaam zãmsgã bee kambã taoor wakat buud fãa.

23. Bõe la d na n yã sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ?

23 Yel-kãsems sãnda bʋs la roagdbã segd n zãms b kambã? Bõe yĩng tɩ tar yõod wʋsg tɩ kambã paam zãmsgo, la b paam wilgr sẽn na yɩl n kogl b mense? Sõng-bʋg la roagdbã tar masã sẽn na n sõng-b tɩ b zãms b kambã tɩ yɩ sõma? D na n leoka sogs-kãensã la a taab sẽn pak roagdb wʋsg sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ.

Wãn to la y na n leoke?

• Bõe yĩng tɩ roagdbã segd n ges tɩ b kambã tara yõod wʋsgo?

• Yam bʋg la a Zezi mak-sõngã tõe n kõ roagdbã la neb a taabã?

• Wakat a wãn la roagdbã segd n dɩk n zĩnd ne b kambã?

• Bõe la b segd n zãms kambã, la wãn to la b segd n zãms-ba?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto, seb-neng 20]

Yam bʋg la roagdbã tõe n dɩk a Zezi sẽn zãms nebã to-to wã pʋgẽ?

[Foto rãmba, seb-neng 21]

Israɛlle, wakat bʋg la wãn to la roagdbã ra segd n zãms b kambã?

[Foto rãmba, seb-neng 22]

Roagdbã segd n zãmsda b kambã Wẽnnaam daabã wakat fãa