Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Yãmb yaa sɩd soab bũmb fãa pʋgẽ bɩ?

Yãmb yaa sɩd soab bũmb fãa pʋgẽ bɩ?

Yãmb yaa sɩd soab bũmb fãa pʋgẽ bɩ?

‘Ned ninga sẽn maand sɩd ne bũmb sẽn yaa bilfu, a maanda sɩd ne bõn-kãseng me.’—LUK 16:10.

1. Wãn to la a Zeova wilgd t’a yaa sɩd soaba?

YÃMB zoe n gũus n gesa tɩɩg maasem sẽn lebgd to-to daar tõr pʋgẽ bɩ? Maasmã woglem la a yalem, la a sẽn teesd zĩig ningã tara toeengo. Ninsaalbã modgr la b kãabs nong n toeemda wa maasem. Wẽnnaam a Zeova yẽ pa toeemd ye. Karen-biig a Zak yeelame t’a yaa ‘yĩngr vẽenem Ba.’ A yeelame: “Bãmb yaa a yembr daar fãa n ka tedgd baa bilf ye [maasem pa toeemd yẽ nengẽ ye, NW].” (Zak 1:17) A Zeova pa toeemd ye, la d tõe n teeg-a-la wakat fãa, baa yɛl sẽn yaa kɩds wʋsg pʋsẽ. A yaa “Wẽnnaam sẽn maand sɩda.”—Tõodo 32:4.

2. a) Bõe yĩng tɩ d segd n fees d mens n ges d sã n yaa sɩd dãmba? b) Sogs-bʋs sẽn tɩ loe ne yɩ sɩd soabã la d na n leoke?

2 Wãn to la Wẽnnaam get a balemdb nins b sẽn tõe n kɩs sɩd ne wã? Yaa wa a Davɩɩd sẽn yeel b zug woto wã: “Mam nin geta sɩd rãmba sẽn be soolem pʋgẽ wã, tɩ bãmb tõe n zĩnd ne maam. Ned ninga sẽn tũud pʋ-peelem sora na n yɩɩ mam tʋm-tʋmda.” (Yɩɩl Sõamyã 101:6) N-ye, a Zeova sũur nooma ne a sõgen-sakdbã. Tʋm-tʋmd a Poll gʋlsa woto ne bʋʋm: “Bɩ y bãng t’a bee yel-gɛtba zut tɩ b maan sɩd bala.” (1 Korẽnt dãmba 4:2) Yɩ sɩd soab baooda bõe maanego? Vɩɩmã nen-bʋs pʋsẽ la d segd n yɩ sɩd dãmba? Yaa bark bʋs la d na n paame, d sã n ‘tũud pʋ-peelmã sore’?

Yɩ sɩd soab sẽn dat n yɛɛlga

3. Bõe n wilgd tɩ tõnd yaa sɩd soaba?

3 Hebre dãmba 3:5 yetame: ‘A Moiiz tũu sɩda.’ Bõe n kɩt tɩ no-rɛɛs a Moiiz yɩ sɩd soaba? Sɛk roogã tiib sasa, ‘a Moiiz maana bũmb fãa wa Zusoaba sẽn da yeel yẽ wã.’ (Yikri 40:16) D sẽn yaa a Zeova balemdbã, d wilgdame tɩ d yaa sɩd dãmba, d sã n sakd-a. Sɩd-sɩda, rẽ baoodame me tɩ d sak a Zeova wakat fãa, baa d sã n wa segd makr bɩ yel-toodo. La pa d sẽn na n tõog n yals kãn-kãe mak-kãsemsã taoor bal n wilgd tɩ d yaa sɩd dãmb ye. A Zezi yeelame: ‘Ned ninga sẽn maand sɩd ne bũmb sẽn yaa bilfu, a maanda sɩd ne bõn-kãseng me. La sẽn ka maand-a sɩd ne bũmb sẽn yaa bilfu, a ka maand sɩd ne bõn-kãsems me ye.’ (Luk 16:10) D segdame n yɩ sɩd dãmba, baa yɛl nins sẽn wõnd b yaa kɩdsã pʋsẽ.

4, 5. Bõe la tõnd sẽn na n yɩ sɩd dãmb ne ‘bũmb sẽn yaa bilfã’ wilgda?

4 Bʋʋm a yiib n kɩt tɩ tar yõod tɩ d yɩ sakdb ‘bũmb sẽn yaa bilf’ pʋgẽ. Pipi, rẽ wilgda tõnd sẽn tagsd to-to a Zeova naam sẽn ka to wã zugu. Tags-y a Ãdem ne a Hawa burkĩndã sẽn paam makr ningã yelle. Ra yaa noor tũub sẽn da pa toog ne-b ye. B ra tõe n paama rɩɩb buud toor-toor n dɩ Edɛn zẽedẽ wã, ra yaa tɩɩg a yembr biis bal la b ra pa segd n dɩ: “sõama ne wẽng bãngr tɩɩga” biisi. (Sɩngre 2:16, 17) Pipi raoã ne a pagã sã n da sakẽ no-kãngã sẽn da yaa nana wã, ra na n wilgame tɩ b ra bee a Zeova naamã poorẽ. A Zeova noyã tũub tõnd vɩɩmã pʋgẽ daar fãa wilgdame tɩ d bee a Zeova naam sẽn ka to wã poorẽ.

5 Yiib-n-soaba, tõnd yel-manesmã ne ‘bũmb sẽn yaa bilf’ na n wilga tõnd sẽn na n tall manesem ning ‘bõn-kãsems’ pʋsẽ, sẽn dat n yeel tɩ d sã n wa be yel-kãsems taoor d vɩɩmã pʋgẽ. Rẽ wɛɛngẽ wã, ges-y bũmb ning sẽn paam a Daniɛll ne a tũud-n-taas a tãabã sẽn da yaa Hebre rãmbã, a Hanania, a Misaɛll la a Azaria sẽn yɩ wẽn-sakdbã. B tall-b lame n kẽng yembd Babilon yʋʋmd 617 sẽn deng a Zezi rogmã. B talla nin-kãensã a naasã n kẽng rĩm a Nebukadnezaar na-zakẽ wã tɩ b ket n yaa kom-bɩɩse. Be, “rĩmã yeelame tɩ b yãk na-yirã rɩ-nood ne a rãam daar fãa n kõ bãmb tɩ b rɩ la b yũ, la b zãms bãmb yʋʋm a tãab tɩ b yaool n wa tʋm yẽ nengẽ.”—Daniɛll 1:3-5.

6. Mak-bʋg la a Daniɛll ne a tũud-n-taas a tãabã sẽn yaa Hebre rãmbã seg Babilon na-zakẽ wã?

6 La sã n da yaa ne Hebre kom-bɩɩs a naasã, Babilon rĩmã rɩɩb ra tara yelle. Rɩɩb a Moiiz Tõogã sẽn da gɩdg n da be rĩmã rɩ-nood sʋka. (Tõodo 14:3-20) Tõe tɩ b pa yiis rũms nins b sẽn kʋ wã zɩɩm sõma, tɩ b nemdã wõbr ra na n yɩ Wẽnnaam Tõogã kɩɩsgo. (Tõodo 12:23-25) Leb n tõeeme me tɩ b ra reng n dɩka rɩɩbã n kõ wẽn-naandse, wala Babilon wẽn-balemdbã sẽn da minim n maand to-to la b yaool n naag taab n dɩ wã.

7. A Daniɛll ne a zo-rãmb a tãabã sakr wilga bõe?

7 Sãmbg sẽn ka be, b sẽn gɩdg tɩ b ra rɩ rɩbd kẽerã ra pa yell gĩi ne Babilon rĩmã na-zak neb ye. La a Daniɛll ne a zo-rãmbã ra rɩka sard ne b sũy fãa tɩ b kõn dɩ rɩɩb Wẽnnaam Tõogã b sẽn kõ Israɛllã sẽn gɩdg n dẽgem b mens ye. Yel-kãngã ra tara loees ne b burkĩndã tallg Wẽnnaam taoorã. Woto, b kosa rɩ-vãad la koom bala, tɩ b sake. (Daniɛll 1:9-14) Sã n yaa ne neb kẽer rũndã-rũndã, kom-bɩɩs a naas kãensã sẽn maana wõnda bũmb sẽn ka võore. La b sakrã wilga b yãkrã sẽn yaa a soab a Zeova naam sẽn ka to wã wɛɛngẽ.

8. a) Wẽn-sakr mak-toaag bʋg la Hebre rãmb a tãabã seg-yã? b) Makrã baasa wãn to, la bõe la rẽ wilgda?

8 B sẽn wilg tɩ b yaa sakdb yɛl sẽn wõnd kɩds pʋsẽ wã segla a Daniɛll zo-rãmb a tãabã tɩ b wa tõog n mao ne makr sẽn yaa kãseng n yɩɩda. Lak-y Biiblã Daniɛll sak a tãabã zĩigẽ, n karem y toor n ges Hebre rãmb a tãabã sẽn zãgs tɩ b kõn balem sãnem bõn-naandgã rĩm a Nebukadnezaar sẽn da kɩt tɩ b luglã, baa ne b sẽn da mi tɩ b ra tõe n kʋ-b-la rẽ yĩngã. B sẽn da wa n be rĩmã taoorã, b togsa sard sẽn pa vigsd ning b sẽn dɩkã ne bas-yard woto: “A sã n yɩ woto, tõnd Wẽnnaama tõnd sẽn waoogda na n fãaga tõnd ne wʋng ninga sẽn wɩng wʋsgã. La bãmb na n fãaga tõnd y nugẽ. La baa bãmb sã n ka fãag-do, bɩ y bãng tɩ tõnd ka na n waoog y wẽnnaam dãmbã la d wõgemd sãnem bõn-naandg ninga yãmb sẽn lugla taoor ye.” (Daniɛll 3:17, 18) A Zeova fãag-b lame bɩ? Gard dãmb nins sẽn lob kom-bɩɩsã wʋngã sẽn wɩng wʋsgã pʋgẽ wã kiime, la bũmb pa maan Hebre rãmb a tãabã sẽn yaa wẽn-sakdbã ye. Wʋngã tʋʋlem meng pa maan-b baa fʋɩ ye! B sẽn da zoe n yɩ sakdbã segl-b lame tɩ b kell n sak Wẽnnaam mak-toaag kãngã sasa. Rẽ pa wilgd tɩ yaa tɩlae tɩ d yɩ wẽn-sakdb yel-bõones pʋsẽ sɩda?

D yɩ sɩd dãmb ne “dũniyã arzɛgse”

9. Bõe n wa n kɩt t’a Zezi togs goam nins sẽn be Luk 16:10 pʋgẽ wã?

9 Nand t’a Zezi yeel tɩ ned ning sẽn yaa sɩd soab yɛl sẽn wõnd kɩds pʋsẽ na n yɩɩ sɩd soab me yel-kãsems pʋsẽ wã, a sagla a kɛlgdbã woto: “Mam yeta yãmb tɩ y rɩk dũniyã paoongo n bao zo-rãmb sẽn be yĩngri, tɩ yãmb arzegsa sã n wa sɛ, Wẽnnaam na reeg yãmb zĩis nins sẽn paad wakat sẽn-ka-sɛtã.” Yaa rẽ poor la a gom yɩ sɩd dãmb bũmb sẽn yaa bilf pʋgẽ wã yelle. Rẽ zugẽ, a Zezi yeelame: “Dẽ yĩnga, yãmb sã n ka maan sɩd ne dũniyã arzɛgse, ãnda n na n ning arzɛgs sɩd-sɩda yãmb nugẽ? . . . Tʋm-tʋmd ka be sẽn tõe n sak zu-soben dãmb a yiib ye. A na kɩɩs a yembre la a nong a to, walla a na waoog a yembre la a paoog a to. Yãmb ka tõe n sak Wẽnnaam la arzɛgs yiib fãa ye.”—Luk 16:9-13.

10. Wãn to la d tõe n wilg tɩ d yaa sɩd dãmb d ‘dũniyã paoong’ rɩk-n-tʋmã pʋgẽ?

10 Sã n yaa ne bũmb ning sẽn wa n kɩt t’a Zezi togs goam nins sẽn be Luk 16:10 pʋgẽ wã, a tɩ loee pipi ne “dũniyã paoongo,” sẽn dat n yeel tɩ tõnd laogã bɩ d paoongã rɩk-n-tʋmã. B boonda paoong kãense, sẽn tɩ yɩɩd fãa ligdã, tɩ dũniyã paoong bɩ paoong sẽn pa tɩrga, paoong kãens sẽn be ninsaalbã sẽn yaa yel-wẽn-maandbã nusẽ wã yĩnga. Sẽn paase, arzɛgs paoong tʋlsem tõe n tusa ned t’a tʋm tʋʋm-kɛga. D wilgdame tɩ d yaa wẽn-sakdba, d sã n dɩkd d laogã n tʋmd ne yam. D pa na n dɩk d laogã n tʋm tõnd meng nafr yĩng bal ye. D rat n dɩk-a lame n tʋm n kɩt tɩ Rĩungã nafa paase, la d sõng neb nins sẽn dat sõngrã. D sã n yaa sɩd dãmb woto, d kɩtdame tɩ Wẽnnaam a Zeova la a Zezi Kirist sẽn yaa “zĩis nins sẽn paad wakat sẽn-ka-sɛtã” soaadbã yɩ d zo-rãmba. B na n deega tõnd zĩ-kãense, n kõ-d vɩɩm sẽn pa satã saasẽ bɩ Arzãnã pʋgẽ tẽngã zugu.

11. Bõe yĩng tɩ d pa segd n sĩnd n pa wilg nebã tɩ d sakda yamleoog kũun sẽn na yɩl n teel tʋʋmd ning a Zeova Kaset rãmbã sẽn pidsd dũniyã gill zugã?

11 Ges-y tõnd sẽn sõngd nebã tɩ b maan bũmb ning me, d sã n bas Biibl dãmb bɩ sɛb sẽn tik Biiblã zug ne-b Rĩungã koɛɛg mooneg sasa n wilg-b tɩ d sakd n deega yamleoog kũuni, sẽn na yɩl n teel tʋʋmd ning a Zeova nin-buiidã sẽn pidsd dũniyã gill zugã. Tõnd sẽn maand woto wã, d kõt-b la segb tɩ b rɩk b dũniyã pʋgẽ paoongã n tʋm ne yam. Baa Luk 16:10 pipi pidsgã sã n yaa laogã rɩk-n-tʋmã yell la b gomda, saglg ning b sẽn togs be wã paka vɩɩmã nens a taab me.

Pʋ-peelmã sɩd tara yõod wʋsgo

12, 13. Yel-bʋs pʋsẽ la tõnd tõe n wilg tɩ d yaa pʋ-peelem dãmba?

12 Tʋm-tʋmd a Poll gʋlsame: “Tõnd tara sũur-kaset sõama, tõnd sẽn dat n maan bũmb fãa tɩ zemsa [ne pʋ-peelmã, NW] yĩnga.” (Hebre dãmba 13:18) Ligdã zãab naaga “bũmb fãa” wã sʋka. D yaooda d samã la d lampo rãmb tao-tao la ne pʋ-peelem. Bõe yĩnga? D maanda woto d sũur kasetã yĩnga, la sẽn tɩ yɩɩd fãa, yaa d sẽn nong Wẽnnaam la d sẽn sakd a noyã yĩnga. (Rom dãmba 13:5, 6) D manesem yaa wãn to, d sã n yã bũmb d sẽn pa so n dɩke? D baoodame n na n lebs bũmbã a soaba. Ad woto sɩd na n kõo kaset sõngo, d sã n wilg bũmb ning sẽn tus tõnd tɩ d lebs nedã a bũmbã!

13 Yɩ sɩd soab la tall pʋ-peelem bũmb fãa pʋgẽ baoodame tɩ d tall pʋ-peelem d tʋʋmã zĩigẽ. Tõnd sã n minim n tar pʋ-peelem d tʋʋmã zĩigẽ, kɩtdame tɩ nebã bãng Wẽnnaam ning tõnd sẽn balemdã sẽn yaa a soaba. D pa ‘zuud’ sẽkã n maand kʋɩɩng ye. La d tʋmda neer wala yaa a Zeova yĩng la d tʋmda. (Efɛɛz rãmba 4:28; Kolos rãmba 3:23) B maga Erop tẽng a yembrẽ n ges tɩ tʋm-tʋmdb a tãab sẽn baood tɩ logtor kõ-b sebr sẽn kõt-b sor tɩ b vʋʋs bãag yĩng fãa zugu, a yembr n maand rẽ ne zãmbo. Wẽnnaam sõgen dãmb hakɩkã pa baood bʋʋm faad sẽn na yɩl n da kẽng tʋʋm ye. Wakat ninga, b rat n paasa a Zeova Kaset rãmbã naam b tʋʋmã zĩigẽ, tʋʋmã taoor dãmb sẽn yãt tɩ b tara pʋ-peelem la b tʋmda wʋsgã yĩnga.—Yelbũna 10:4.

D yɩ sɩd dãmb d koe-moonegã pʋgẽ

14, 15. Ne manesem sãnda bʋs la d tõe n wilg tɩ d yaa sɩd dãmb d koe-moonegã pʋgẽ?

14 Wãn to la d wilgd tɩ d yaa sɩd dãmb tʋʋmd ning b sẽn bobl tõndã pʋgẽ, sẽn yaa koe-moonegã? Biiblã yetame: “Bɩ tõnd kõ Wẽnnaam maand daar fãa sẽn yaa pẽgre, sẽn dat n togs tɩ d kɩs kaset ne noor goama bãmb yʋʋra yĩnga.” (Hebre dãmba 13:15) Manesem sẽn yaa kãseng n yɩɩd d sẽn tõe n tũnug ne n wilg tɩ d yaa sɩd dãmb koe-moonegã pʋgẽ yaa d sẽn na n moond n pa vaandẽ ye. Bõe yĩng tɩ d na n bas tɩ kiuug tõr loog tɩ d pa kõ kaset a Zeova la a raabã zugu? D sã n kẽesd d meng moonegã tʋʋmd pʋgẽ n pa vaandẽ, sõngda tõnd me tɩ d paam minim n paas la d tʋm tɩ wom biis n paase.

15 Manesem a to sẽn yaa sõma d sẽn tõe n tũnug ne n wilg tɩ d yaa sɩd dãmb koe-moonegã pʋgẽ yaa d sẽn na n tũ sagls nins sẽn be Gũusg Gasgã la Rĩungã tʋʋmd sɛbẽ wã. D sã n segl la d tũnug ne koɛɛgã wilgr goam sẽn be be wã bɩ a taab sẽn zemse, rẽ yĩnga d pa ne tɩ d koe-moonegã womda biis n yɩɩd sɩda? D sã n seg ned sẽn wilgd t’a rat n bãnga Rĩungã koɛɛg võor n paase, d yɩta tao-tao n pʋg ratmã bɩ? La yaa wãn to yẽ ne Biibl zãmsg d sẽn sɩngd ne neb nins sẽn wilg tɩ b rat n bãnga sɩdã n paasã? Tõnd yaa ned b sẽn tõe n tall bas-yard ne la sẽn yaa sɩd soab n maand Biibl zãmsgã ne nebã n pa vaandẽ bɩ? Tõnd sã n wilg tɩ d yaa sɩd soab koe-moonegã pʋgẽ, tõe n kɩtame tɩ tõnd la neb nins sẽn kelgd tõndã wa paam vɩɩm sẽn pa satã.—1 Tɩmote 4:15, 16.

D kell n welg d mens ne dũniyã

16, 17. Wãn to la d tõe n wilg tɩ d welga ne dũniyã?

16 A Zezi goma a karen-biisã yell woto pʋʋsg pʋgẽ: “Mam kõo bãmb yãmb goama, la dũniyã kisga bãmba bãmb sẽn ka dũniyã rẽnda, a wa mam sẽn ka dũniyã rẽnda yĩnga. Mam ka kot yãmb tɩ y yiis bãmb dũniyã pʋgẽ ye, m kotame tɩ y gũ-b tɩ wẽng soaba ra tõog-b ye. Bãmb ka dũniyã rẽnd wa mam sẽn ka dũniyã rẽndã.” (Zã 17:14-16) Tõe tɩ d yãka yam ne d sũur fãa n na n welg d mens ne dũniyã, yel-kãsems pʋsẽ wala pa-kẽesd-m-toog politikã yɛlẽ, tũudmã tig la a yel-maandɩ, la yoobã. La yaa wãn to ne yel-bõonegã? Tõe tɩ dũniyã neb manesem tara pãng tõnd zut tɩ d pa miẽ bɩ? Wala makre, tõnd sã n pa gũusi, tõnd sẽn ningd d futã to-to wã tõeeme n pa zemse, bɩ n pa lebd be lae-lae ye. Yɩ sɩd soab baoodame tɩ f tall sik-m-meng la yam-sõng f fu-yerdɩ wã la f mengã manegr pʋgẽ. (1 Tɩmote 2:9, 10) N-ye, “tõnd maoodame n ka rat n lub ned baa sẽn yaa ne bũmb ninga ye, tɩ ned da gom Wẽnnaam tʋʋmda wẽng ye. La ne bũmb fãa tõnd maanda sẽn zems Wẽnnaam tʋm-tʋmdba.”—2 Korẽnt dãmba 6:3, 4.

17 D sẽn dat n waoog a Zeova wã yĩnga, d ningda fut sẽn zems n kẽngd d tigingã tigissẽ. Yaa woto me la d maand d tigis-kãsemsẽ wã. Tõnd fu-yerdɩ wã segd n zemsame la sakd gesgo. Rẽ kõta neb a taabã sẽn get tõndã kaseto. Baa malɛgsã nee tõnd tʋʋmdã, wala b sẽn da ne a Poll la a kiris-nin-taasã tʋʋmdã. (1 Korẽnt dãmba 4:9) Sɩda, wakat fãa d segd n ninga fut sẽn zemse. Sã n yaa ne neb kẽere, futã yãkr tõe n wõnda yel-bila, la Wẽnnaam nifẽ a pa reem yell ye.

Yɩ sɩd soabã sẽn wat ne bark ninsi

18, 19. D sã n wilg tɩ d yaa sɩd dãmba, bark bʋs la d paamda?

18 B bilga kiris-neb hakɩkã wa ‘Wẽnnaam tʋm-tʋmdb sẽn yaa sõama sẽn tar Wẽnnaam barkã la sẽn zems ne a kũun toɛy-toɛyã.’ B sẽn yaa woto wã yĩnga, b teega ‘pãng ninga Wẽnnaam sẽn kõt-bã.’ (1 Pɩɛɛr 4:10, 11) Sẽn paase, d sẽn yaa tʋm-tʋmdbã, b bobla tõnd bũmb tõnd mengã sẽn pa so, sẽn pukd Wẽnnaam nimbãan-zoeerã, tɩ koe-moonegã naag rẽ sʋka. Tõnd mensã sã n wilg tɩ d yaa tʋm-tʋmdb sẽn yaa sõma, d teegda pãng ning Wẽnnaam sẽn kõtã, sẽn yaa “pãng ning sẽn yɩɩd pãn-zaalgã.” (2 Korẽnt dãmba 4:7, NW) Ad d sã n minim n maand woto, sɩd na n sõnga tõnd wʋsg makr buud fãa d sẽn na n wa seg beoog-daar pʋgẽ!

19 Yɩɩl gʋlsdã yɩɩlame: “Yãmb sẽn yaa Zusoaba neba, bɩ y nong bãmba. Zusoaba gũuda sɩd dãmbã.” (Yɩɩl Sõamyã 31:24) Bɩ d rɩk sard ne d sũur fãa n wilg tɩ d yaa sɩd dãmba, n kɩs sɩd zãng t’a Zeova yaa “neba [buud] fãa Fãagda, la [a] yaa tẽedba rẽnd n yɩɩda.”—1 Tɩmote 4:10.

Y tẽrame bɩ?

• Bõe yĩng tɩ d segd n yɩ ‘sɩd dãmb ne bũmb sẽn yaa bilfu’?

• Wãn to la d tõe n yɩ sɩd soab

pʋ-peelmã wɛɛngẽ?

koe-moonegã pʋgẽ?

welg-m-meng ne dũniyã wɛɛngẽ?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto rãmba, seb-neng 13]

Ned sẽn yaa sɩd soab bũmb sẽn yaa bilf pʋgẽ yaa sɩd soab bõn-kãseng pʋgẽ me

[Foto, seb-neng 16]

‘Tall-y pʋ-peelem bũmb fãa pʋgẽ’

[Foto, seb-neng 16]

D sɩd tõe n wilgame tɩ d yaa sɩd dãmba, d sẽn na n segl d koe-moonegã neere

[Foto, seb-neng 17]

Yɩ-y maan-tɩ-zems rãmb y nagmã pʋgẽ