Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Neb sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛy n wʋmd koe-noogã

Neb sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛy n wʋmd koe-noogã

Neb sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛy n wʋmd koe-noogã

“Neb piig sẽn gomd goam toɛy-toɛyã na n gãda Zʋɩf fuug noor n yeel-a: ‘Tõnd tʋll n wa zĩnda ne yãmb Zʋɩf rãmbã tɩ d wʋmame tɩ Wẽnnaam bee ne yãmba.’”—ZAKARI 8:23, Sebr Sõngo.

1. Wãn to la a Zeova yãk wakat sẽn zems kɛpɩ tɩ b sɩng koe-noogã mooneg tẽns la buud-goam toor-toor neba?

YEL-KÃNGÃ sẽn zĩnd wakat ningã ra zemsame n yɩɩda. Yaa bõe yelle, la bõe yĩnga? Yaa bũmb ning sẽn zĩnd yʋʋmd 33 Pãntekotã daarã. Semen dãmb sẽn deng baraarã, Zʋɩf rãmb la bu-zẽms neb nins sẽn tuub n sak Zʋɩf rãmbã tũudum n yi Rom soolmã babs sẽn na ta bãmb 15 pʋsẽ, n wa Zerizalɛm n na n maan Pak kibsã. Pãntekot kãng daarã, bãmb tusa n wʋm neb sẽn da pid ne vʋʋsem sõngã sẽn togsd koe-noogã. Sẽn da togsd-b koɛɛgã ra pa bãng-bɛd rãmb ye, la b yaool n da togsda koe-kãngã buud-goam toor-toor b sẽn da gomd Rom soolmã pʋgẽ. La baraarã, pa yɩ wa sẽn da yɩ to-to ne pĩnd wẽndẽ Babɛll nebã ye. B ra wʋmda taaba. (Tʋʋma 2:1-12) Rẽ n yɩ kiris-neb tigingã sɩngre, la nebã zãmsg tẽns wʋsg la buud-goam wʋsg pʋgẽ sɩngre, hal tɩ kell n yɩ woto n tõk tõnd wakatã.

2. Bõe la a Zezi karen-biisã maan tɩ ling neb sẽn gomd buud-goam toor-toore, yʋʋmd 33 Pãntekotã daare?

2 A Zezi karen-biisã ra gomda gɛrk goam nins nin-buiidã sẽn da gomd sasa kãnga wã. B ra leb n gomda hebre goamã b sẽn da gomd wẽn-doogẽ wã. La Pãntekot kãng daarã, b sẽn maanã linga b kɛlgdbã sẽn da yaa neb buud toor-toorã, bala b goma nin-kãensã buudã goamã. Rẽ woma bi-bʋse? Kɛlgdbã sẽn wʋm gom-kãensã sẽn yaa sɩd la sẽn tar yõod wʋsg b mensã buud-goam pʋgẽ wã, kẽe b sũyã. Daarã ne a na n tɩ sa tɩ karen-biisã sẽn da yaa neb sul-bilã sõor fɩɩgame n lebg kʋʋng sõor sẽn yɩɩd neb 3000.—Tʋʋma 2:37-42.

3, 4. Karen-biisã sẽn da wa n zoet n yit Zerizalɛm, Zide la Galile wã, wãn to la b tũnug ne rẽ n yelg koe-noogã?

3 Yel-kãseng kãngã poore, b sɩngame n namsd karen-biisã Zerizalɛm wʋsg tɩ b zoe n sãeege. “Neb nins sẽn sãeega kẽnga zĩig-zĩiga n moon Koe-noogo.” (Tʋʋma 8:1-4) Wala makre, Tʋʋm sak a 8 pʋgẽ, kibar n gomd a Filip yelle, la wõnda a ra yaa koe-moond sẽn da gomd gɛrk. Baasg zãnga, a moona Samari nebã. A leb n moona Etiopi nin-kãseng a yembr me t’a sak Kirist koɛɛgã.—Tʋʋma 6:1-5; 8:5-13, 26-40; 21:8, 9.

4 Kiris-nebã ra zoet n yita Zerizalɛm, Zide la Galile n baood b mense. B zoeesã sasa b sega bu-zẽms neb sẽn gomd buud goam a taaba. Tõe tɩ kiris-nin-kãens kẽer sẽn da tõe n moon neb nins ra yaa Zʋɩf rãmbã bala. La a Luk gʋlsa woto: “La kẽer yaa raop sẽn yi Sɩpr la Sɩrɛn soolem. La bãmb sẽn wa n ta Ãntios, bãmb goma ne Gɛrk rãmba me n moon Zusoab a Zezi koe-noogo.”—Tʋʋma 11:19-21.

Wẽnnaam sẽn pa tũusd neb n tar koɛɛg nebã fãa yĩnga

5. D sã n ges b sẽn taasd koe-noogã to-to wã, bõe n wilgd t’a Zeova pa tũusd neba?

5 Tõnd sẽn yã bũmb ning zugẽ wã zemsa ne Wẽnnaam yel-manesmã. A pa tũusd neb ye. A Zeova sẽn sõng a Pɩɛɛr t’a rems tagsg ning a sẽn da tar ne bu-zẽmsã nebã poore, a Pɩɛɛr togsa woto ne mi-beoogo: “Yaa sɩda, mam bãnga masã tɩ Wẽnnaam ka tũusd neb ye. La buud fãa sʋka, ned ninga sẽn zoet bãmba la sẽn maand tɩrga, yẽ soab tata bãmb yam.” (Tʋʋma 10:34, 35; Yɩɩl Sõamyã 145:9) Tʋm-tʋmd a Poll da namsa kiris-nebã. La yẽ me wa n togsame tɩ Wẽnnaam daab yaa tɩ “neba [buud] fãa paam fãagre,” tɩ wilgdẽ tɩ Wẽnnaam pa tũusd neb ye. (1 Tɩmote 2:4) D sɩd neeme tɩ Naandã pa tũusd neb ye, bala saagr ning Wẽnnaam Rĩungã sẽn kõtã yaa bũmb b sẽn taasd nebã buud fãa. F yaa paga, f yaa raoa, f tẽng la f buudu, bɩ f buud-gomd sẽn yaa a soab fãa, f tõe n paama saag-kãnga.

6, 7. Biiblã bãngr-gom-bʋs n deng n togs koe-noogã yelgr tẽnsã la buud-goam toɛy-toɛy pʋsẽ?

6 B ra pĩnd n togsa yʋʋm kobs sẽn deng tɩ koe-noogã na n moona tẽns wʋsg pʋsẽ. Sã n yaa ne a Daniɛll bãngr-gomdã, “b kõo [a Zezi] soolem ne waoogr la naam, tɩ tẽnsa fãa neb sẽn yaa soolem toɛy-toɛya n gomd goam toor-toora sak-a.” (Daniɛll 7:14) Gũusg Gasgã bee ne buud-goam 151, tɩ b pʋɩt-a dũniyã gill zugu, tɩ sõngd tõnd tɩ d tõe n karem n bãng a Zeova Rĩungã sẽn yaa a soaba. Rẽ fãa wilgdame tɩ Biiblã bãngr-gom-kãngã pidsdame.

7 Biiblã ra reng n togsame tɩ wakat n da na n wa tɩ neb sẽn gomd buud goam toor-toor na n wʋm a koɛɛgã sẽn kõt vɩɩmã. A Zakari wilgame tɩ neb wʋsg ra na n wa saka Wẽnnaam so-tũudum ning sẽn yaa tɩrgã. A reng n togsa woto: “Wakat kãnga, . . . neb piig sẽn gomd goam toɛy-toɛyã na n gãda Zʋɩf ned [kiris-ned sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebo, sẽn yaa ‘Israɛll sẽn yaa Wẽnnaam dẽndã’ ned a ye] fuug noore n yeel-a: ‘Tõnd tʋll n wa zĩnda ne yãmb Zʋɩf rãmbã tɩ d wʋmame tɩ Wẽnnaam bee ne yãmba.’” (Zakari 8:23, Sebr Sõngo; Galat dãmba 6:16) Sẽn paase, tʋm-tʋmd a Zã togsa a sẽn yã bũmb ning vẽnegr pʋgẽ. A yeelame: ‘Haya, kʋʋng kãseng n be be tɩ ned ka tõe n sõd n sɛ ye, sẽn yi soolem fãa, la buud fãa, la neb sẽn gomd goam toɛy-toɛya fãa. Bãmb yalsa geera ne Pebila taoore.’ (Wilgri 7:9) Tõnd yãa bãngr-gom-kãensã pidsgu.

D taas koe-noogã neb buud toor-toore

8. Bõe n maand rũndã-rũndã tɩ kɩt tɩ d segd n toeem d yel-manesem kẽer d koe-moonegã pʋgẽ?

8 Rũndã-rũndã, neb nins sẽn yikd n toeemd tẽnsã sõor tara paasgo. Tẽnsã fãa neb sẽn tõe n kẽ ligd-baoorã pʋgẽ tɩ gɩdgr wʋsg kaẽ wã kɩtame tɩ nebã yit b tẽnsẽ wã n debd zĩ-zẽmse. Neb wʋsg sẽn da be babs nins pʋsẽ zab sẽn beẽ wã zoeeme n kẽng bãan zĩisẽ. Neb nins sẽn da be babs nins bao-n-kõ-noorã sẽn yaẽ toogã, yik n toeema zãmaan sẽn sãoẽ, sẽn na yɩl n paas b paoongo. Neb n zoe n tɩ nok tẽns wʋsg zabã yĩnga, t’a taab me kẽng be bʋʋm a taab yĩnga. La b sã n ta, b baooda neb sẽn gomd bãmb buud gomdã zĩisi. Rẽ kɩtame tɩ sãamb nins sẽn gomd buud-gomd a ye wã tigim taab sull-sulli. Wala makre, b gomda sẽn yɩɩd buud-goam 120 Fẽlãnd tẽngã. Ostarali, yɩɩda buud goam 200. Sãn-Diego sẽn yaa Etazĩni galʋ-tẽng a yembrẽ wã bala, yaa sẽn yɩɩd buud-goam 100 la b gomd be.

9. D tagsg segd n yɩɩ bõe ne neb nins sẽn gomd buud-gom-zẽng tõnd moonegã zĩigẽ wã?

9 Tõnd sẽn yaa koe-moondbã, rẽ yĩnga d getame tɩ nin-kãensã sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛyã gɩdgda tõnd tɩ d pa tõe n taas-b koe-noogã bɩ? Abada. D pʋd n getame tɩ nin-kãens belmã na n kɩtame tɩ d moonegã zĩis neb sõor paase, tɩ lebg wala ‘pʋt sẽn pelg n ta tigsg masã.’ (Zã 4:35) D modgdame n na n pids neb nins tẽebã kom la a ko-yũud sẽn tarã ratem, baa b sẽn yit tẽng ninga, la b sẽn gomd buud-gomd ning fãa. (Matɩe 5:3) Rẽ kɩtame tɩ yʋʋmd fãa, buud ‘goam toɛy-toɛy’ neb wʋsg n lebgd Kirist karen-biisi. (Wilgri 14:6) Wala makre, yʋʋmd 2004, sa-sik kiuugã, tɩ b ra moonda koe-noogã buud-goam 40 pʋgẽ Alemayn tẽngã. Sasa kãng me tɩ b ra moonda koe-noogã Ostrali, sẽn pẽneg buud-goam 30 pʋgẽ, la sẽn zems yʋʋm piig sẽn loog pʋgẽ, ra yaa buud-goam 18 pʋgẽ bal la b ra moond-a. Gɛrs tẽngã, a Zeova Kaset rãmbã ra moonda koɛɛgã buud-goam 20 la bal pʋgẽ. Baa ne ãngilindã sẽn yaa buud-gomd ning b sẽn gomd tẽns wʋsg pʋsẽ n yɩɩdã, dũniyã gill zugu, a Zeova Kaset rãmb 80 koabg zug pa gomd ãngilind ye.

10. Bõe la koe-moond fãa segd n maan sẽn na yɩl tɩ d tõog n maan karen-biis tẽnsã fãa neb sʋka?

10 Sɩda, a Zezi sẽn kõ noor tɩ d ‘maan neba buud fãa tɩ b yɩ karen-biisã’ yaa bũmb sẽn sɩd paamd pidsgu. (Matɩe 28:19) A Zeova Kaset rãmbã tʋmda tʋʋm-kãng ne yẽesem tẽns 235 pʋsẽ, n pʋɩt sɛba, sẽn yɩɩd buud-goam 400 pʋsẽ. Yaa sɩd t’a Zeova siglgã yiisda sɛb nins sẽn yaa tɩlae sẽn na yɩl n tõog n moon nebã. La yaa Rĩungã koe-moond fãa n segd n yãk yam n taas Biiblã koɛɛg ‘neb buud fãa,’ buud-goam nins b sẽn wʋmd n yɩɩdã pʋsẽ. (Zã 1:7) D sẽn sõngd taab n maand woto wã kɩtame tɩ neb milyõ rãmb sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛy tõe n paam koe-noogã n wʋm. (Rom dãmba 10:14, 15) Sɩda, tõnd ned kam fãa tʋʋmd tara yõod wʋsg koɛɛgã mooneg pʋgẽ.

D tõog d tʋʋmdã

11, 12. a) Tõnd segd n tõoga zu-loe-bʋgo, la wãn to la vʋʋsem sõngã sõngd rẽ wɛɛngẽ? b) Bõe yĩng tɩ naoor wʋsgo, d sã n moon nebã b buud-goamã pʋgẽ sõngd-b n yɩɩda?

11 Rũndã-rũndã, Rĩungã koe-moondb wʋsg nongẽ lame n zãms buud-gom-zẽnga, la b pa segd n tags tɩ Wẽnnaam na n maana yel-solemd n kõ-b ye. (1 Korẽnt dãmba 13:8) Buud-gom-zẽng zãmsg baooda modgr wʋsgo. La baa neb nins sẽn zoe n wʋmd buud gomd a to wã segd n demsa b tagsgã, la b sẽn moond to-to wã. Rẽ yaa sẽn na yɩl n kɩt tɩ Biiblã koɛɛg tall yamleoog ne neb nins sẽn yit tẽn-zẽng bɩ sẽn yaa bu-zẽms nebã. Sẽn paase, sãambã nong n zoeta yãnde. Rẽnda d modg wʋsg n yaool n bãng b sẽn tagsd to-to.

12 La bãng-y t’a Zeova sõgen dãmbã sẽn modgd n na n sõng neb nins sẽn gomd buud-gom-zẽmsã, vʋʋsem sõngã ket n sõngd-b lame. (Luk 11:13) Vʋʋsem sõngã pa maand yel-solemd tɩ tõnd tõog n gom buud-gom-zẽmsã ye. La a kɩtdame tɩ tõnd tʋll n gom ne neb nins sẽn pa gomd tõnd buud-gomdã. (Yɩɩl Sõamyã 143:10) D tõe n zãmsa nebã, d leb n tõe n moon-b-la Biiblã koɛɛg buud-gomd b sẽn pa mi sõma pʋgẽ tɩ b wʋm a võore. La d sã n dat n gom tɩ kẽ b sũyã, naoor wʋsgo, sẽn são yaa d sẽn na n togs-b koɛɛgã b buudã gomd pʋgẽ. Bõe yĩnga? Bala yaa b buudã goam pʋgẽ la b minim n tagsdẽ, n magd yɛl nins b sẽn datã, la b beoog-daarã menga.—Luk 24:32.

13, 14. a) Bõe n tusd koe-moondb kẽer tɩ b moond koe-noogã buud-gom-zẽng pʋgẽ? b) Bõe n wilgd tɩ koe-moondbã mongda b mens yɛl kẽere?

13 Rĩungã koe-moondb wʋsg moona koɛɛgã bu-zẽms neba, b sẽn wa n yã tɩ nin-kãens sakda Biiblã koɛɛg sẽn yaa sɩdã. Koe-moondb a taab sã n wa yã tɩ b moonegã lebgda toogo, rẽ meng la a kõt-b pãng la a be yamleoog n yɩɩda. A Zeova Kaset rãmbã tʋʋmd biru a yembr sẽn be Erop yeela woto: “Sɩdã ko-yũud tara neb wʋsg sẽn yi Erop yaangã n wa wã.” Sõng neb a woto sẽn nong sɩdã sɩd kõta sũ-noogo!—Ezai 55:1, 2.

14 La sẽn na yɩl n tʋm tʋʋm-kãngã t’a wom biisi, rẽnda d sak n tʋm-a ne d sũur fãa la d sak n mong d mens yɛl kẽere. (Yɩɩl Sõamyã 110:3) Wala makre, a Zeova Kaset rãmb zags tõey neb sẽn be Zapõ basa b ro-neeb galʋ-tẽn-kãsemsẽ wã n kẽng zĩ-zãrgẽ, n tɩ sõng sãamb nins sẽn yit Sin tẽngã tɩ b wʋm Biiblã võore. Etazĩni tẽngã nen-taoor babg ning sẽn tot mogrã pʋgẽ, wakat fãa koe-moondbã togda sor sẽn na ta lɛɛr a ye bɩ a yiibu, sẽn na yɩl n maan Biibl zãmsg ne neb sẽn gomd Filipin buudã goamã. Norvɛɛz tẽngã, pag ne a sɩd n zãmsd Biiblã ne zak a yembr neb sẽn yit Afganistã. Kaset rãmbã tũnugda ne ãngilindã la Norvɛɛz buudã goam seb-bil ning sẽn yaa: Bõe la Wẽnnaam baood tɩ tõnd maane? * n maand zãmsgã. Zakã neb karemda sulã ne Pɛrs buudã goamã, bala a wõnda Daari sẽn yaa b buudã goamã wʋsgo. La b sõsda zãmsgã zug ne ãngilind la Norvɛɛz buudã goama. Sãambã sã n wa sak koe-noogã, d neeme tɩ d sẽn sak n mong d mens la d toeem yɛl kẽer n tõog n sõng neb a taabã sɩd paama keoob menga. *

15. Wãn to la tõnd fãa tõe n kẽes d toog n moon koɛɛgã ne buud-gom-zẽmse?

15 Y tõe n moona koe-noogã buud-gom-zẽms pʋsẽ bɩ? Bõe yĩng tɩ y pa na n deng n bao n bãng buud-gom-zẽms nins b sẽn nong n gomd yãmb moonegã zĩigẽ wã? Rẽ poor masã, y tõe n zɩɩ seb-vãad bɩ seb-bi b sẽn gʋls buud-gom-kãens pʋsẽ. Seb-bil ning sẽn yaa: Koe-noog tẽnsã fãa neb yĩnga (Une bonne nouvelle pour des gens de toutes nations), b sẽn yiis yʋʋmd 2004 zoe n sõnga tõnd wʋsgo. A koɛɛgã togsg sẽn yaa sõma la nana buud-goam wʋsg pʋsẽ wã sõngdame tɩ d tõe n yelg saagr ning Rĩungã sẽn kõtã.

‘Bɩ y nong sãamba’

16. Wãn to la saam-biis sẽn yaa taoor lʋɩtb wilg b nonglem ne neb sẽn gomd buud-gom-zẽnga?

16 D zãmsda buud-gom-zẽng tɩ pa woto me, d fãa tõe n sõnga sãamb nins sẽn be tõnd babgẽ wã, tɩ b tõog n paam n zãms Wẽnnaam daabã. A Zeova kõo a nin-buiidã noor tɩ b “nong sãamba.” (Tõodo 10:18, 19) Wala makre, Amerikdinoor galʋ-tẽn-kãseng a yembrẽ, tigims a nu n tigimd taab Rĩung Ro-yɛng pʋgẽ. Rẽ kɩtame tɩ yʋʋmd fãa, tigissã lɛɛr dãmb toeemd wa b sẽn maand to-to Rĩung Rot wʋsg pʋsẽ wã. La toeen-kãng ra na n kɩtame tɩ Sin goamã tiging maan b tigisgã zĩig sẽn wat n zʋʋg hatã daare. La rẽ kɩtame tɩ Sin neb wʋsg sẽn tʋmd rɛstorã rãmbẽ bɩ rɩɩbã koosg zĩisẽ wã ra pa na n tõog n kẽnd tigissã ye. Tigims a taabã kãsem dãmb talla nonglem n sak tɩ Sin goamã pʋgẽ tigingã tõe n sɩng b tigisgã pĩnd hatã daare.

17. D tagsg segd n yɩɩ wãn to, neb kẽer sã n wa yãk yam n na n tɩ sõng neb sẽn gomd buud-gom-zẽnga?

17 Yel-gɛtb nins sẽn tar nonglmã pẽgda saam-biis nins sẽn tõe la sẽn dat-b n tɩ sõng buud-goam a taab nebã. Tõe tɩ yɩ tɩlae tɩ saam-bi-kãensã sẽn tar minim sõma n tõe n zãms nebã Biiblã loog n bas b tigingã. La tigims kãens yel-gɛtbã tagsda wala Listr la Ikonium kãsem dãmbã. Baa ne a Tɩmote sẽn sɩd ra tar yõod wʋsg tẽn-kãng tigimsã pʋsẽ wã, kãsem dãmb kãens pa yeel tɩ rẽnda a Tɩmote pa n da yɩ yel-gɛt sẽn kaagd tigimsã ne a Poll ye. (Tʋʋma 16:1-4) Sẽn paase, sãambã tagsg la b vɩɩm manesmã sẽn yaa toor ne tẽng-n-dãmbã rẽndã pa sãamd neb nins sẽn lʋɩt taoor n moond koe-noogã sũy ye. B getame tɩ nebã sẽn yaa toor-toorã bee yamleoogo, la b baood soay n na n tall zood ne-ba, koe-noogã yĩnga.—1 Korẽnt dãmba 9:22, 23.

18. Kʋɩlen-kãseng bʋg n pak koe-moondbã fãa yĩnga?

18 Wala b sẽn da pĩnd n togs bãngr-gomd pʋgẽ wã, koe-noogã moonda dũniyã buudã fãa goam pʋgẽ. Fɩɩgr kãseng n tõe n zĩnd zĩis nins nebã sẽn gomdẽ buud-gom-zẽmsã. Koe-moondb tusa sẽn kõ b mens n dat n sõng n tũ ‘kʋɩlen-kãseng sẽn pak b taoor n kẽ, n na n maan tʋʋmd sẽn be nafre.’ (1 Korẽnt dãmba 16:9) La yɛl a taab la d segd n maan sẽn na yɩl n moon bu-zẽmsã, wala sõsg ning sẽn pʋgã sẽn na n wilgã.

[Tẽngr not rãmbã]

^ sull 14 Yaa a Zeova Kaset rãmbã n yiis seb-kãngã.

^ sull 14 Sẽn na yɩl n yã mong-m-meng mak-sõma a taaba, bɩ y ges sõsg ning gom-zug sẽn yaa: “Mong-n-meng bõn-kɩds sẽn wat ne bark kãsemse,” sẽn be yʋʋmd 2004 Gũusg Gasgã ne farend pʋgẽ, tʋʋl-nif kiuug pipi daare, seb-neng 24-28 pʋgẽ.

Y tõe n wilga a võor bɩ?

• Wãn to la d tõe n dɩk a Zeova togs-n-taar n da bak ned ba a yembr n base?

• Tags-bʋg la d segd n tall ne d moonegã zĩis neb nins sẽn pa gomd tõnd buudã goamã?

• Bõe yĩng tɩ yaa sõma n yɩɩd tɩ d moon nebã b buudã goamẽ?

• Wãn to la d tõe n wilg tɩ sãamb nins sẽn be tõnd sʋkã yell pak-d lame?

[Zãmsgã sogsgã]

[Kart/Foto, seb-neng 23]

(Sebrã meng pʋgẽ la y tõe n yã fãa)

Rom

AZI

KƐRƐT

LIBI

FIRZI

PÃMFILI

Zerizalɛm

ZIDE

EZIPT

KAPADOS

MEZOPOTAMI

MEDI

ELAM

ARABI

PART

[Mog-toɛy-toɛyã]

Mediterane Mogrã

Mog-sablgã

Mog-miuugã

Pɛrs Mogrã

[Foto, seb-neng 23]

Yʋʋmd 33 Pãntekotã, neb sẽn yit Rom soolmã babs 15 pʋgẽ n wʋm koe-noogã b mens buud-goam pʋgẽ

[Foto rãmba, seb-neng 24]

Sãamb wʋsg n sakd sɩd ning sẽn be Biiblã pʋgẽ wã

[Foto, seb-neng 25]

Pano sẽn tab Rĩung Roog buud-goam a nu tigims sẽn tigimdẽ