Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

A Ɛsdras sebrã tags-kãsemse

A Ɛsdras sebrã tags-kãsemse

A Zeova Gomdã vɩɩme

A Ɛsdras sebrã tags-kãsemse

A ƐSDRAS sebrã sẽn be Biiblã pʋgẽ wã kibay sɩngda zĩig ning 2 Kibay sebrã sẽn wilg yɛlã n tekẽ wã. Yaa maan-kʋʋd a Ɛsdras n gʋls seb-kãnga. A sɩngda a kibarã ne noor ning Pɛrs rĩm a Sirus sẽn yiis n kõ Zʋɩf rãmb nins sẽn da be yembd Babilonnã, n yeel-b tɩ b tõe n lebg n kula b ba-yirã. Kibarã baasda ne a Ɛsdras sẽn dɩk segls n na n yɩlg neb nins sẽn da bas tɩ tẽngã neb rẽgem-bã. D sã n na n gese, Sebrã gomda yɛl sẽn maan yʋʋm 70 pʋgẽ, sẽn sɩng ne yʋʋmd 537 n tɩ ta yʋʋmd 468 sẽn deng a Zezi rogem.

A Ɛsdras gʋlsa a sebrã n na n wilg a Zeova sẽn maan to-to n pids a kãabgã, n fãag a nin-buiidã ne yembdã Babilon tẽngẽ wã, la a lebs n lugl a baleng hakɩkã Zerizalɛmmã. Rẽnd yaa yel-kãens yell bal la a Ɛsdras gom-yã. A Ɛsdras sebrã yaa kibar sẽn wilgd wẽn-doogã lebs-n-me wã, la a Zeova balengã sẽn lebs n lugl to-to, baa ne bɛɛbã kɩɩsg la a nin-buiidã pãn-komsmã. Kibarã tara yõod wʋsg ne tõndo, bala tõnd me vɩɩ baleng lebs-n-lugl wakate. Neb wʋsg kaoogd n wata a Zeova ‘roogã tãng’ zugu, la dũniyã gill la bal ‘pida ne a Zeova ziirã bãngre.’—Ezai 2:2, 3; Habakuk 2:14.

B LEBS N MEE WẼN-DOOGÃ

(Ɛsdras 1:1–6:22)

Zʋɩf rãmb sẽn kolg neb 50000 n sak a Sirus noor ning sẽn kõt-b paam-m-mengã, n leb Zerizalɛm, Guvɛrneer a Zorobabɛll bɩ a Sɛsbazaar sor-wilgr pʋgẽ. Neb nins sẽn lebg n kẽng Zerizalɛmmã yɩɩ tao-tao n lebs n me tẽn-kugrã a pĩnd zĩigẽ wã, n sɩng n kõt a Zeova maando.

Yʋʋmd ning sẽn pʋglã, Israɛll nebã yẽbga a Zeova roogã. Bɛɛbã kell n gɩdga meebã n wa baas n tõog n kɩt tɩ rĩm a Artazɛgzɛs yiis noor n yals tʋʋmdã. Baa ne b sẽn yiis noor n gɩdg tʋʋmdã, no-rɛɛsdb a Aze la a Zakari kenga nin-buiidã pels tɩ kɩt tɩ b lebg n sɩng wẽn-doogã meeb yɛsa. Bɛɛbã da ye rat n gɩdga tʋʋmdã, la b sẽn da yaeesd Pɛrs rĩm a Sirus noorã sẽn pa viigdã kɩɩsgã yĩnga, b pa ye gɩdg tʋʋmdã ye, bala Pɛrs rĩm a Darius kɩtame tɩ b vaees n mik tɩ yaa a Sirus n da kõ noor tɩ b lebs n me “Wẽnnaam doog ninga sẽn be Zerizalɛmã.” (Ɛsdras 6:3) Rẽ tɛka, tʋʋmdã kẽnga taoor sõma hal n tɩ baase.

Sogsg sẽn tik verse rãmb zut n paam leokre:

1:3-6—Israɛll neb nins sẽn pa kõ b mens ne yamleoog n na n leb b ba-yirã ra yaa neb tẽeb sẽn da ka pãng bɩ? Tõe tɩ neb kẽer n pa sak n leb Zerizalɛm, b sẽn da nong laogã bɩ b sẽn da pa nand baleng hakɩkã yĩnga, la ra pa bʋʋm kãens yĩng n kɩt tɩ neb kẽer me pa tõog n kẽngã ye. Pipi, ra yaa kilometr 1600 so-toak la b ra segd n maan n yaool n ta Zerizalɛm, la rẽ ra tõe n kaoosa kiis a naas bɩ a nu. Sẽn paase, tẽngã sẽn pa n yɩ raboog yʋʋm 70 pʋgẽ wã zĩndgu, la wẽn-doogã lebs-n-me wã ra baooda modgr la pãng tʋʋm wʋsgo. Rẽnd sãmbg sẽn ka be, yɛl wala komslem, kʋʋlem la zak pʋgẽ zɩɩb yɩɩ gɩdgr n kõ neb kẽer tɩ b pa tõog n leb Zerizalɛm ye.

2:43—Netinim dãmbã bɩ wẽn-doogã tʋm-tʋmdbã ra yaa ãnd dãmba? Nin-kãensã ra pa Israɛll buudã neb ye, da yaa yembs bɩ tʋm-tʋmdb sẽn da be wẽn-doogẽ wã. Ra yaa a Zozue wakatẽ Gabaõ nebã yagense, n paas neb a taab ‘a Davɩɩd la a na-kombsã sẽn da kõ tɩ b sõng Levi rãmba.’—Ɛsdras 8:20.

2:55—A Salomo yembsã yagens ra yaa ãnd dãmba? Nin-kãensã ra pa Israɛll buudã neb ye, la b da kõ-b-la zu-noog tʋʋm-kãsems a Zeova sõgenegã pʋgẽ. Tõe tɩ b ra yaa gʋlsdb wẽn-doogẽ wã, bɩ b ra tara zu-sobend n na n ges wẽn-doogã tʋʋm kẽer yelle.

2:61-63—Urim la Tumimmã, b sẽn da tũnugd ne n sokd a Zeova wã ra ket n bee b sẽn yi Babilon n wa wã bɩ? B wilgame bal tɩ b ra na n bãnga neb nins sẽn da yet tɩ b yaa maan-kʋʋdbã yagensã sẽn yeta sã n yaa sɩda, b sã n da tallẽ-la Urim la Tumim n sok Wẽnnaam. A Ɛsdras wilgame bal tɩ yaa boto la b ra tõe n maan n bãng sã n yaa sɩda. Gʋlsg Sõamyã pa tar kibar sẽn wilgd tɩ b tũnuga ne Urim la Tumim n sok Wẽnnaam yẽ wakatẽ wã bɩ rẽ poor ye. Sã n yaa ne Zʋɩf rãmbã kʋdemd yɛlã, b yeelame tɩ Urim la Tumimmã menema Zerizalɛm wẽn-doogã sãoong sasa, yʋʋmd 607 sẽn deng a Zezi rogmã.

3:12—Bõe yĩng tɩ “nin-kẽemba sẽn da yã pipi wẽn-dooga zẽk b koees n yãbe”? Tõe tɩ nin-kãensã tẽega wẽn-doog ning a Salomo sẽn da me wã sẽn da yaa neer wʋsg to-to ningã. Tõe tɩ b ra getame tɩ wẽn-do-paalgã yẽbgr neerem yaa ‘zaalem,’ b sã n mak-a ne pipi soabã rẽnda. (Aze 2:2, 3) B ra sokda b mens b sã n da na n tõog n kɩtame tɩ wẽn-doogã ye tall a pĩnd ziirã. Tõe tɩ yɩɩ rẽ n koms b raoodã tɩ b yãbã.

3:8-10; 4:23, 24; 6:15, 16—B rɩka yʋʋm a wãn n lebg n me wẽn-doogã? Wẽn-doogã yẽbga yʋʋmd 536 sẽn deng a Zezi rogem, “bãmb sẽn ta Zerizalɛm tɩ yʋʋm-bɩtẽ.” Meebã tʋʋmd yalsa rĩm a Artazɛgzɛs naamã wakate, yʋʋmd 522 sẽn deng a Zezi rogem. B kell n gɩdga tʋʋmdã n ta yʋʋmd 520 sẽn deng a Zezi rogmã, rĩm a Darius naamã rɩɩb yʋʋmd a yiib-n-soabã sasa. B mee wẽn-doogã n sa a naamã rɩɩb yʋʋmd a yoob-n-soaba, bɩ yʋʋmd 515 sẽn deng a Zezi rogem. (Ges-y zĩ-gũbr ning sẽn yaa: “Pɛrs rĩm dãmb nins sẽn dɩ naam yʋʋmd 573 n tɩ ta yʋʋmd 468 sẽn deng a Zezi rogmã.”) Woto, wẽn-doogã meeb rɩka sẽn zems yʋʋm 20.

4:8–6:18—Bõe yĩng tɩ b gʋls a Ɛsdras sebrã bab-kãngã ne Arameẽ buud goamã? A Ɛsdras sebrã bab-kãng wʋsg yaa lɛta kug-zĩidb sẽn gʋls rĩm dãmba, la lɛt-kãens leoore. A Ɛsdras gesa zãma wã sɛbẽ sẽn da zoe n gʋls ne arameẽ wã, sẽn yaa buud-gomd ning tẽns wʋsg sẽn da gomd sasa kãnga wã, n lebg n gʋls lɛt-kãens la b leoorã. Biiblã babs a taab b sẽn gʋls ne a arameẽ sẽn yɩɩ a Sɛm yagensã buud-gomdã yaa Ɛsdras 7:12-26; Zeremi 10:11; la Daniɛll 2:4–7:28.

Zãmsg tõnd yĩnga:

1:2. A Ezai sẽn da reng n togs bũmb ning yʋʋm 200 sẽn da rengã paama pidsgu. (Ezai 44:28) A Zeova Gomdã pʋgẽ bãngr-goam zɩ n vaal ye.

1:3-6. Wala Israɛll neb kẽer sẽn pa Babilonnã, rũndã-rũndã, a Zeova Kaset rãmb nins sẽn pa tõe n dɩk b sẽkã fãa n kẽes Wẽnnaam tʋʋmdã pʋgẽ wã, bɩ sẽn pa tõe n tɩ moon koɛɛgã zĩig ning raabã sẽn yaẽ kãseng n yɩɩdã maanda b sẽn tõe n na n kell n teel tʋʋmdã la b kengd neb nins sẽn tõe n maan woto wã pelse, n kõt yamleoog kũun sẽn na yɩl tɩ Rĩungã mooneg la karen-biisã maaneg tʋʋmd kẽng taoore.

3:1-6. Yʋʋmd 537 sẽn deng a Zezi rogem, a kiuug a yopoe soabã, (yaa tisri kiuugã, tõnd bõn-bɩʋʋng la zĩ-likr kiisã sʋka), wẽn-sakdb nins sẽn lebg n kul b ba-yirã maana b pipi maoongo. Rĩm a Nebukadnezaar kẽe Zerizalɛm kiuug a nu soabã (sẽn yaa Ab kiuugã, yaa tõnd sẽoog la d sa-sik kiuugã sʋka) yʋʋmd 607 sẽn deng a Zezi rogem, n sɩng tẽngã sãoongo, n yõog-a bugum. (2 Rĩm dãmba 25:8-17) Wala b sẽn da reng n togsã, Zerizalɛm sẽn kell n pa n yɩ raboog n kaoos yʋʋm 70 wã, rẽ fãa wa n saa wakat ning b sẽn da reng n togsã bal kɛpɩ. (Zeremi 25:11; 29:10) Bũmb ning fãa a Zeova Gomdã sẽn pĩnd n togs pidsdame n pa vaandẽ ye.

4:1-3. Wẽn-sakdb nins sẽn lebg n kul b ba-yirã zãgsa sõngr b sẽn kãab-ba, sẽn da tõe n kɩt tɩ b wa maan tũudum kaool ne ziri tũudmã nebã. (Yikri 20:5; 34:12) Rũndã-rũndã me, a Zeova balemdbã pa kẽesd b toog tũudum a taab tũudum yɛlẽ ye.

5:1-7; 6:1-12. A Zeova tõe n wẽna yɛlã n kɩt t’a nin-buiidã tõoge.

6:14, 22. D sẽn tʋmd a Zeova tʋʋmdã ne yẽesmã kɩtdame tɩ d tat a yam la d paamd a barka.

6:21. Samari neb nins sẽn da vɩ Zʋɩf rãmbã soolmẽ wã n paas Zʋɩf rãmb nins sẽn lebg n wa b ba-yirã n bas tɩ bu-zẽmsã minung kẽ-bã sẽn wa n yã t’a Zeova tʋʋmdã kẽngda taoorã, b toeema b vɩɩmã wa sẽn segde. Tõnd me segd n kẽesa d toog n tʋm tʋʋmd ning Wẽnnaam sẽn bobl-dã ne yẽesem. Rĩungã mooneg naaga tʋʋm-kãng pʋgẽ.

A ƐSDRAS WAA ZERIZALƐM

(Ɛsdras 7:1–10:44)

B sẽn da lebs n me a Zeova roogã n sa la b pak-a wã tɩ yʋʋm 50 la woto. Yɩɩ yʋʋmd 468 sẽn deng a Zezi rogem. A Ɛsdras peega Wẽnnaam nin-buiidã sẽn kellã n yi Babilon n kẽng Zerizalɛm. Sẽn paase, a zɩɩ ligd b sẽn kõ ne yamleoogo. Yaa bõe la a tɩ yã be?

Na-biisã yeela a Ɛsdras woto: “Israɛll neba ne maan-kʋʋdba, la Levi rãmba ka welg b mens ne tẽnga neba la b bõn-põaasa ye.” Sẽn paase, “yaa nanambsa ne taoor dãmbã n lʋɩ taoor ne kongr kãnga.” (Ɛsdras 9:1, 2) A Ɛsdras sũurã ra sãamame. Nebã yeel-a lame t’a ‘keng a sũur n maan’ tʋʋmdã. (Ɛsdras 10:4) A Ɛsdras remsa yɛlã, tɩ nin-buiidã sak n tũ.

Sogsg sẽn tik verse rãmb zut n paam leokre:

7:1, 7, 11—Verse kãensã fãa gomda Artazɛgzɛs ning sẽn kɩt tɩ meebã tʋʋmd yalsã yell bɩ? Ayo. Artazɛgzɛs yaa yʋʋr bɩ naam yʋʋr b sẽn da rɩk n pʋd Pɛrs rĩm dãmb a yiibu. A yembr yʋʋr n da yaa a Gomata bɩ a Bardiya, yaa yẽ n kõ noor tɩ b yalsg wẽn-doogã tʋʋmd yʋʋmd 522 sẽn deng a Zezi rogem. La Artazɛgzɛs ning sẽn da be sasa ning a Ɛsdras sẽn wa Zerizalɛmmã yaa a Artazɛgzɛs Lõngeme.

7:28–8:20—Bõe yĩng tɩ Zʋɩf rãmb wʋsg sẽn da be Babilonnã ra pa rat n sak n tũ a Ɛsdras n leb Zerizalɛm? Zʋɩf rãmb sull n deng n leb Zerizalɛm. B lebgrã yʋʋm 60 loogr poore, Zerizalɛm, nebã ra ket n yaa kar-kar bala. B ra getame tɩ b sã n da leb Zerizalɛm b vɩɩmã ra na n toeemame, la tɩ b ra na n paama zu-loeese. Sasa kãngã Zerizalɛm vɩɩmdg ra pa be yamleoog ne Zʋɩf rãmb nins sẽn da paam arzɛk Babilon pʋgẽ wã ye. D pa segd n yĩm me tɩ b lebgrã, so-toakã sasa b ra tõe n sega yɛl ye. Sẽn sak-b n na n leb Zerizalɛmmã ra segd n talla tẽeb sõma ne a Zeova, n tall yẽesem Wẽnnaam tũudmã pʋgẽ, la b tall raoodo. Baa a Ɛsdras mengã paama pãng sẽn yit a Zeova nengẽ. Zags 1500, tõe tɩ yaa neb 6000 n sak n tũ a Ɛsdrase, a sẽn keng b pelsã yĩnga. Rẽ poore, a Ɛsdras ye tõogame tɩ Levi neb 38 la Netinim dãmb bɩ tʋm-tʋmdb 220 sak n kẽnge.

9:1, 2—Bõe yĩng tɩ kãadem kõom ne bu-zẽmsã neb ra yaa yell meng-menga? Israɛll buudã neb sẽn lebg n wa b ba-yirã ra segd n kogla a Zeova balengã, hal tɩ ta Mesi wã waoongo. Kãadem kõom ne bu-zẽmsã neb sɩd ra tõe n wa sãama Wẽnnaam baleng hakɩkã. Kẽer sẽn kẽ kãadem ne bu-zẽms nebã sẽn balemd bõn-naandsã yĩnga, ra tõe n kɩtame tɩ b wa pa bãng Israɛll buudã ne tẽn-yagsã sẽn balemd bõn-naandsã n welg ye. Wẽnnaam baleng hakɩkã ra tõe n menemã tẽngã zugu. Sã n da yɩ woto, ãnd dãmb nengẽ la Mesi wã ra na n doge? Ad sɩd pa lingr t’a Ɛsdras sũur da sãam wʋsgo, a sẽn wa n yã bũmb ning sẽn da maanã ye!

10:3, 44—Bõe yĩng tɩ b naag kambã ne pagbã n digi? Kambã sã n da pa, pagb nins b sẽn da rigã ra tõe n lebg n waa b kambã yĩnga. Sẽn paase, kom-kɩdsã ratame tɩ b ma-rãmbã ges b yelle.

Zãmsg tõnd yĩngã:

7:10. A Ɛsdras sẽn da yaa Wẽnnaam Gomdã zãmsd la a karen-saamb sẽn tar minimã yĩnga, a kõo tõnd mak-sõngo. A segla a sũur pʋʋsg pʋgẽ sẽn na yɩl n vaees a Zeova Tõogã. A Ɛsdras sẽn da vaeesd tõogã, a gũusa neer n ges a Zeova sẽn da yet bũmb ningã. A ra tũuda a sẽn da zãmsd n bãngd bũmb ningã, la a ra modgd n na n zãms-a neb a taaba.

7:13. A Zeova rata sõgen dãmb sẽn sõgend-a ne yamleoogo.

7:27, 28; 8:21-23. A Ɛsdras pẽga a Zeova, n pʋʋs-a ne pʋ-peelem la a yaool n na n tog so-wok sẽn pa nana n kẽng Zerizalɛm. Sẽn paase, a sakame n gẽneg a yõor Wẽnnaam ziirã yĩnga. A sẽn maan woto wã, a kõo tõnd mak-sõngo.

9:2. D pa segd n deem ne noor ning b sẽn kõ-d tɩ d kẽ kãadem ne “ned sẽn tũud Zusoaba bala” ye.—1 Korẽnt dãmba 7:39.

9:14, 15. Tũud-n-ta-wẽns tõe n kɩtame tɩ ned kong a Zeova lohorem.

10:2-12, 44. Neb nins sẽn da rɩgs pagb sẽn yaa bu-zẽms nebã sika b mens n tek yam n kos sugr n dems b yel-manesem wẽnsã. B talla tagsg la manesem sẽn yaa sõma b kongrã taoore.

A Zeova pidsda a kãabsã

A Ɛsdras sebrã sɩd tara yõod wʋsg ne tõndo! A Zeova pidsa a kãabsã wakat takɩ pʋgẽ, n yiis a nin-buiidã yembdẽ Babilon la a lebs n lugl a baleng yɩlemdã Zerizalɛm. Rẽ pa paasd tẽeb ning tõnd sẽn tar ne a Zeova la a kãabsã pãng sɩda?

Tags-y mak-sõma nins a Ɛsdras sebrã sẽn kõt-dã yelle. A Ɛsdras ne neb nins sẽn lebg n kul b ba-yirã sẽn na yɩl n sõng n lebs n lugl Wẽnnaam baleng yɩlemdã Zerizalɛmã talla wẽn-zoeere. Seb-kãngã leb n gomda bu-zẽms neb sẽn yɩ wẽn-zoɛtb tẽeb yelle, la a wilgd yel-wẽn-maandb nins sẽn tek yam n kos sugrã sẽn tall sik-m-meng ningã. Sɩda, a Ɛsdras goamã vʋʋsem sõng sẽn vẽneg-a t’a gʋlsã kõta kaset sẽn yaa vẽeneg tɩ ‘Wẽnnaam Gomdã vɩɩme la a tara pãnga.’—Hebre dãmba 4:12.

[Taablo/Foto, seb-neng 24]

PƐRS RĨM DÃMB NINS SẼN DƖ NAAM YƲƲMD 573 N TƖ TA YƲƲMD 468 SẼN DENG A ZEZI ROGMÃ

A Sirus le Gãrã (Ɛsdras 1:1) a kii yʋʋmd 530

A Kãmbiis, bɩ a Asieris (Ɛsdras 4:6) yʋʋmd 530-22

A Artazɛgzɛs—A Bardiya bɩ Gomata (Ɛsdras 4:7) yʋʋmd 522. (B kʋ-a-la kiis a yopoe naam dɩɩb poor bala)

A Darius I (Ɛsdras 4:24) yʋʋmd 522-486

A Zɛgzɛs, bɩ a Asieris * yʋʋmd 486-75. (A naaga a Darius I n dɩ naam, sẽn sɩng ne yʋʋmd 496-86)

A Artazɛgzɛs Lõngeme (Ɛsdras 7:1) yʋʋmd 475-24.

[Tẽngr note]

^ sull 50 B pa gom a Zɛgzɛs yell a Ɛsdras sebrã pʋgẽ ye. B goma a yell a Ɛstɛɛr sebrã pʋgẽ, n bool-a t’a Asieris.

[Fotã]

A Asieris

[Foto, seb-​neng 23]

A Sirus

[Foto, seb-​neng 23]

Tãn-gilg ning sẽn gomd a Sirus yellã wilgda yembsã sẽn leb b ba-yirã to-to

[Fotã sẽn yitẽ]

Cylinder: Photograph taken by courtesy of the British Museum

[Foto, seb-​neng 26]

Yãmb mii bũmb ning sẽn kɩt t’a Ɛsdras ra yaa karen-saamb sẽn mi neb zãmsgã bɩ?