Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Yãmb sũyã segd n yɩɩ noog hal wʋsgo

Yãmb sũyã segd n yɩɩ noog hal wʋsgo

Yãmb sũyã segd n yɩɩ noog hal wʋsgo

‘Maan-y kibs . . . a Zeova waoogr yĩnga, . . . la y paam sũ-noog wʋsgo.’—TÕODO 16:15.

1. a) Gom-bʋs la a Sʋɩtãan wa ne? b) A Ãdem ne a Hawa kɩɩsgã poore, bõe la a Zeova pĩnd n togse?

A SƲƖTÃAN sẽn wa n kɩt t’a Ãdem ne a Hawa kɩɩs b Naandã, a waa ne gom-bɛd a yiib sẽn tar yõod hal wʋsgo. Pipi, a pa sak t’a Zeova togsda sɩda, la a pa sak me t’a sẽn dɩt a naamã to-to wã yaa tɩrg ye. Yiib-n-soaba, a yeelame tɩ ninsaalbã balemda Wẽnnaam, b sẽn mi tɩ rẽ nafd-b lame wã yĩng bala. A Zoob wakatẽ wã, yɩɩ vẽeneg t’a Sʋɩtãan ra sɩd tagsda woto ninsaalbã zutu. (Sɩngre 3:1-6; Zoob 1:9, 10; 2:4, 5) La a Zeova yɩɩ tao-tao n na n welg yellã. Baa ne a Ãdem la a Hawa sẽn da ket n be Edɛn zẽedẽ wã, a Zeova pĩnd n togsa a sẽn na n wa welg gom-bɛd a yiibã to-to. A togsame tɩ “yageng” n na n wa t’a Sʋɩtãan pogl a na-kãsenkãarã, tɩ rẽ poor bɩ yageng-kãng me beds a Sʋɩtãan zugu.—Sɩngre 3:15.

2. Bõe la a Zeova maan n kɩt tɩ nebã bãng bãngr gomd ning sẽn be Sɩngre 3:15 wã sẽn na n pids to-to?

2 Kaoosg zugẽ, a Zeova wilga bãngr gomdã võor sõma n paase, tɩ wilgd vẽeneg tɩ bãngr gomdã na n pidsame. Wala makre, Wẽnnaam yeela a Abrahaam tɩ ‘yagengã’ na n yɩɩ a yageng a yembre. (Sɩngre 22:15-18) Israɛll buud 12 yaa a Abrahaam yageng a Zakoob yagense. Yʋʋmd 1513 sẽn deng a Zezi rogmã, bu-kãens lebga soolem t’a Zeova kõ-b noyã. Kibs rãmb toɛy-toɛy b sẽn da segd n maan yʋʋmdã pʋgẽ n da be noy-kãens sʋka. Tʋm-tʋmd a Poll goma kibs-kãens yell n yeel tɩ yaa “bũmb nins sẽn na n wa wã mamsgo.” (Kolos rãmba 2:16, 17; Hebre dãmba 10:1) Kibs-kãens ra wilgda Wẽnnaam sẽn na n pids a raabã yagengã wɛɛngẽ to-to. Israɛll nebã sã n da maand kibs-kãensã, kõt-b la sũ-noog wʋsgo. D ges b sẽn da maand b kibs rãmba to-to, tɩ rẽ na n paasa d tẽebã pãng tɩ sõng-d tɩ d kell n tall bas-yard ne a Zeova sẽn kãab-d bũmb ninsã.

Yagengã pukame

3. Ãnd la yageng ning b sẽn da pĩnd n togs t’a watame wã, la wãn to la b pogl a na-kãsenkãarã?

3 Yaa a Zeova sẽn togs bãngr gomdã yʋʋmd 4000 ne zak loogr poor la yagengã puk-yã. Yaa a Zezi la yageng kãnga. (Galat dãmba 3:16) A Zezi ra zemsa zãnga, la a kell n talla a burkĩndã hal n tɩ tãag a kũum, tɩ rẽ wilgd t’a Sʋɩtãan sẽn yeel bũmb ninsã fãa yaa ziri. Sẽn paase, a Zezi sẽn da zems zãngã yĩnga, a kũumã yɩɩ maoong sẽn tar yõod wʋsgo. Woto kɩtame t’a Ãdem ne a Hawa yagens nins sẽn yaa wẽn-sakdbã na n paam fãagr ne yel-wẽnã la kũumã. Yaa a Zezi sẽn ki ra-lukã zugã n makd yagengã ‘na-kãsenkãar poglgo.’—Hebre dãmba 9:11-14.

4. Bõe la Israɛll nebã ra maand tɩ makd a Zezi maoongã?

4 A Zezi kii yʋʋmd 33 Nizã kiuug rasem 14. * Israɛll tẽngẽ wã, Nizã rasem 14 ra yaa Pakã raare. Ra-kãng ra yaa sũ-noog wʋsg raare. Yʋʋmdã pʋga, ra-kãng sã n da ta, zagsã rãmb ra rʋgda rɩɩb sẽn naag ne pe-bil sẽn yaa sõma zãng fasɩ. B ra maanda woto n tẽegdẽ tɩ yʋʋmd 1513 sẽn deng a Zezi rogmã, Nizã rasem 14 raare, malɛkã sẽn wa n pɩʋʋg Ezipt tẽngã pʋgẽ n kʋ Ezipt nebã kom-dẽemsã, tũu ne pe-bil zɩɩm tɩ Israɛll kom-dẽemsã paam fãagre. (Yikri 12:1-14) Pakã pe-bilã ra makda a Zezi. Tʋm-tʋmd a Poll goma a Zezi yell n yeel tɩ “Kirist sẽn yaa tõnd Pakã, b kʋʋ bãmb tõnd yĩnga.” (1 Korẽnt dãmba 5:7) Wa pe-bilã zɩɩmã sẽn fãag Israɛll kom-dẽemsã, a Zezi zɩɩmã me sẽn daagã fãagda neb wʋsgo.—Zã 3:16, 36.

Wẽnnaam sẽn vʋʋg a soab pipi

5, 6. a) Wakat bʋg la a Zezi vʋʋg-yã, la tõodã pʋga, bõe n da makd a vʋʋgrã? b) Wãn to la a Zezi vʋʋgrã kɩt tɩ Sɩngre 3:15 wã pidsi?

5 A Zezi kũumã rasem a tãab poore, a vʋʋgame sẽn na n yɩl n tɩ wilg a Ba wã a maoongã yõodo. (Hebre dãmba 9:24) Kibs a to me la b ra maand tɩ makd a Zezi vʋʋgrã. Bur sẽn ka rabɩll kibsã ra sɩngda Nizã rasem 15 wã raare. Israɛll tẽngẽ wã, yaa ki wã la b ra kẽebd pipi. Nizã rasem 16 raare, Israɛll nebã ra wata ne dẽenem ka-kilã b sẽn kẽebã, tɩ maan-kʋʋdã yuum-b a Zeova taoore. (Maankʋʋre 23:6-14) A Sʋɩtãan da modgdame t’a Zezi sẽn yaa a Zeova “kaset soab sẽn yaa tɩrg la sɩdã” ki wakat fãa yĩngã. La yʋʋmd 33 Nizã rasem 16 raar bala, a Zeova vʋʋga a Zezi t’a pa le tõe n ki ye, tɩ kɩt t’a Sʋɩtãan modgrã fãa yɩ zaalem. Woto sɩd zemsa kɛpɩ!—Wilgri 3:14; 1 Pɩɛɛr 3:18.

6 Yaa a Zezi la Wẽnnaam vʋʋg pipi. (1 Korẽnt dãmba 15:20) Neb nins b sẽn da vʋʋgã fãa lebg n kiime, la a Zezi yẽ pa le ki ye. A rʋʋ saasẽ n tɩ zĩnd a Zeova nug-rɩtg n gũ wakat ning b sẽn zĩnig-a t’a lebg a Zeova saasẽ Rĩungã Rĩmã. (Yɩɩl Sõamyã 110:1; Tʋʋma 2:32, 33; Hebre dãmba 10:12, 13) A Zezi sẽn lebg Rĩmã tɛka, a tara sor n na n beds a Sʋɩtãan sẽn yaa bɛ-kãsengã zug masã, la a sãam-a ne a poorẽ dãmbã wakat fãa yĩnga.—Wilgri 11:15, 18; 20:1-3, 10.

Pa a Zezi bal la a Abrahaam yagengã ye

7. Rasem a yopoe naoor a yopoe wã vẽk-n-beoog Kibsã ra yaa bõe kibsa?

7 Yageng ning a Zeova sẽn pʋlem Edɛn zẽedẽ wã yaa a Zezi, la yaa yẽ la a Zeova na n tũnug “n sãam Sʋɩtãana tʋʋmã.” (1 Zã 3:8) La a Zeova sẽn gom ne a Abrahaamã, a wilgame t’a Abrahaam “yagengã” ra pa na n yɩ nin-yend ye. A wilgame tɩ b na n yɩɩ “wa ãds sẽn be saasẽ la wa bĩisr sẽn be ko-kãsenga noore.” (Sɩngre 22:17) Kibs a to me sẽn da kõt Israɛll nebã sũ-noog n da wilgd t’a Abrahaam “yagengã” neb a taab n na n puki. Nizã rasem 16 rasem pis-nu loogr poore, Israɛll nebã ra maanda rasem a yopoe naoor a yopoe wã vẽk-n-beoog Kibsã. Kibs-kãens wɛɛngẽ, Tõogã yeta woto: “Bɩ y sõd tɩ ta vʋʋsg raar a yopoe soaba vẽk-n-beoogo, sẽn dat n togse tɩ rasem pis-nu daare n yaool n kõ Zusoaba zom paalgã. Bɩ y tall bur a yiib sẽn yi yãmb yiya sʋka n tɩ kɩs tɩ b yuum bãmb tɩ yɩ dẽenem biis Zusoaba yĩnga. Bur a yembr fãa tog n yɩɩ zom bãaneg wamd a ye sẽn naag ne rabɩlle.” *Maankʋʋre 23:16, 17, 20.

8. Bõn-kãseng bʋg n zĩnd yʋʋmd 33 Pãntekotã raare?

8 A Zezi sẽn wa n be tẽngã zugã, b ra boonda rasem a yopoe naoor a yopoe wã vẽk-n-beoog Kibsã tɩ Pãntekot (gɛrk gom-biig sẽn dat n yeel tɩ “pis-nu soaba”). Yʋʋmd 33 Pãntekotã raare, a Zezi sẽn vʋʋg n lebg maan-kʋʋdbã kãsmã sika vʋʋsem sõng karen-biis 120 zugu. Karen-bi-kãens ra tigma taab Zerizalɛmme. Dẽnd b paama vʋʋsem sõngã zaeeb n lebg Wẽnnaam kom-dibli, la a Zezi Kirist saam-biisi. (Rom dãmba 8:15-17) B lebga bu-paalga, bɩ “Israɛll sẽn yaa Wẽnnaam dẽnda.” (Galat dãmba 6:16) Bu-kãng sɩnga ne neb a wãn bal sẽn paam vʋʋsem sõngã zaeebo, la b sõorã ra na n wa baas n taa neb 144000.—Wilgri 7:1-4.

9, 10. Pãntekotã raare, bõe n da makd kiris-neb nins sẽn da na n wa paam vʋʋsem sõng zaeebã?

9 B sẽn da yuumd bur a yiibã sẽn naag ne rabɩllã a Zeova taoor Pãntekot raar fãa wã ra makda kiris-neb nins fãa sẽn paam zaeebã. Bur a yiibã sẽn kalem ne rabɩllã ra wilgdame tɩ kiris-neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebã ra na n yɩɩ neb sẽn pa zems zãnga. La b ra tõe n kolga a Zeova ne a Zezi Kirist maoongã maasem. (Rom dãmba 5:1, 2) Bõe yĩng tɩ b ra yuumd bur a yiibu? Tõe tɩ ra wilgdame tɩ neb nins b sẽn zae tɩ b lebg Wẽnnaam kom-dibli wã yita sull a yiib pʋsẽ. Yaa Zʋɩf rãmbã la pipi, tɩ bu-zẽmsã yaool n pʋgle.—Galat dãmba 3:26-29; Efɛɛz rãmba 2:13-18.

10 B maana bur a yiibã b sẽn da yuumd Pãntekot raarã ne ble ning b sẽn da kẽebd dẽenemã. Woto me, b boonda kiris-neb nins sẽn paam zaeebã tɩ “dẽenem biis bãmb bõn-naandsa sʋka.” (Zak 1:18) Yaa bãmb n yɩ pipi n paam b yel-wẽna sugri, ne a Zezi zɩɩmã sẽn daagã maasem. La woto kɩtame tɩ b tõe n paam zu-noog n tɩ vɩɩmd saasẽ n pa le kiidẽ ye. B rɩta naam ne a Zezi, a Rĩungã pʋga. (1 Korẽnt dãmba 15:53; Filip rãmba 3:20, 21; Wilgri 20:6) Woto yĩnga, ka la bilfu b na n “sooga [nin-buiidã] ne kut dasaare,” la b yã Wẽnnaam sẽn na n sãam a Sʋɩtãana. (Wilgri 2:26, 27; Rom dãmba 16:20) Tʋm-tʋmd a Zã yeela woto: “Bãmb yaa neb nins sẽn pʋgd Pebila b sẽn kẽnd zĩig ninga fãa. Bãmb da paama fãagr neba sʋka, la bãmb yaa dẽenem biis Wẽnnaam yĩnga la Pebila yĩnga.”—Wilgri 14:4.

Raar sẽn bilgd fãagre

11, 12. a) Bõe la b ra maand Paasg Raarã? b) Israɛll nebã sẽn da kʋʋd lols la bʋʋs n maand maandã ra nafd-b-la wãn to?

11 Ethanim bɩ Tishri * kiuugã rasem 10 raare, Israɛll nebã ra maanda Paasg Raarã kibs sẽn da wilgd a Zezi maoongã sẽn na n naf nebã to-to. Baraare, Israɛll nebã fãa ra tigimda taab n yõog maand b yel-wẽnã yĩnga.—Maankʋʋre 16:29, 30.

12 Paasg Raarã sasa, maan-kʋʋd kãsmã ra kʋʋda loalg n yãk a zɩɩmã bilf n kẽ Zĩ-sõng sẽn yɩɩdã pʋgẽ, n mes Koglg limd taoor naoor a yopoe. Woto ra makda b sẽn maand maoong ne zɩɩmã a Zeova taoore. B ra maanda maoong kãngã maan-kʋʋdb kãsmã ne a roogã rãmb n paas maan-kʋʋdb a taabã la Levi rãmbã yel-wẽna yĩnga. Rẽ poore, maan-kʋʋd kãsmã ra rɩkda bʋʋs a yiibu. A ra kʋʋda a yembr n maan maoongo, “neba” yel-wẽna yĩnga. B ra yãkda boɛɛgã me zɩɩm bilf n kẽ Zĩ-sõng sẽn yɩɩda pʋgẽ n mes Koglg limd taoore. Rẽ poore, maan-kʋʋdb kãsmã rɩkda a nusã n tik boɛɛg a yiib-n-soabã zugu, la a vẽneg Israɛll nebã yel-wẽnã n togse. Wakat kãnga, a basda boɛɛgã t’a kẽng we-raoogẽ wã. Woto ra wilgdame tɩ boɛɛgã loogã ne Israɛll nebã yel-wẽna fãa.—Maankʋʋre 16:3-16, 21, 22.

13. Wãn to la bũmb nins b sẽn da maand Paasg Raarã makd bũmb nins a Zezi sẽn maandã?

13 Wala bõn-kãensã fãa sẽn da makd bũmb ninsã, maan-kʋʋdbã kãsem a Zezi sak n daaga a meng zɩɩmã sẽn tar yõod wʋsgã, sẽn na yɩl tɩ nebã paam b yel-wẽna sugri. Pipi, yaa kiris-neb 144000 sẽn paam vʋʋsem sõng zaeeb tɩ b mak-b ne ‘ro-sõngã’ n dɩt a Zezi zɩɩmã sẽn daagã yõodo, tɩ kɩt tɩ b yaa tɩrs Wẽnnaam nifẽ la b tat a yam. (Efɛɛz rãmba 2:19-22; 1 Korẽnt dãmba 6:11) La yaa loalgã maoongã n da makd rẽ. Woto kɩtame tɩ b tar sor n na n tɩ vɩɩmd saasẽ. Yiib-n-soaba, yaa neb milyõ rãmb sẽn tar tẽeb ne Kiristã n dɩt a zɩɩmã sẽn daagã yõodo, wa boɛɛgã maoongã sẽn da makdã. Nin-kãens na n vɩɩmda wakat sẽn-kõn-sa tẽngã zug ka, n paam zu-noog ning a Ãdem ne a Hawa sẽn kongã. (Yɩɩl Sõamyã 37:10, 11) Wala b sẽn da basd boɛɛgã t’a kẽng we-raoogẽ wã tɩ makd a sẽn loog ne Israɛll nebã yel-wẽnã, a Zezi me yiisda ninsaalbã yel-wẽnã ne a zɩɩmã sẽn daagã maasem.—Ezai 53:4, 5.

B kɩdemda sũ-noog a Zeova taoore

14, 15. Bõe la Israɛll nebã ra maand Zãn Kibsã sasa, la woto ra tẽegd-b-la bõe?

14 Paasg Raarã loogr poore, Israɛll nebã ra maanda Zãn Kibsã. Yʋʋmdã pʋga, yaa kibs-kãng n kõt Zʋɩf rãmbã sũ-noog n yɩɩda. (Maankʋʋre 23:34-43) Kibsã ra sɩngda Ethanim kiuugã rasem 15 n tɩ tãag rasem 21 soabã, la rasem 22 raare b ra maanda tiging sẽn welg toor n baas-a. Kibsã ra wilgdame tɩ b tigisa b koodã n sa, la yaa wakat kãng me la b ra pʋʋsd Wẽnnaam bark a sẽn maan-b neer wʋsgã yĩnga. Rẽ n so t’a Zeova yeel-b woto: “Zusoab a Wẽnnaam na n ninga yãmb bark tɩ y paam koodo, la b sõng yãmb ne y tʋʋma fãa tɩ y paam sũ-noog wʋsgo.” (Tõodo 16:15) Wakat-kãng segd n yɩɩ sũ-noog wakat meng-menga!

15 Zãn Kibsã sasa, Israɛll nebã ra zĩndeda zãn pʋsẽ rasem a yopoe. B sã n da maand woto, tẽegd-b lame tɩ b zĩnda zãn pʋsẽ wakat ning b sẽn da be we-raoogẽ wã. Kibsã ra kɩtdame tɩ b bʋgsd a Zeova sẽn da get-b yell sõma wã zugu. (Tõodo 8:15, 16) Arzɛgs rãmbã la naong rãmbã fãa sẽn da zĩ zãn sẽn wõnd taab pʋsẽ wã yĩnga, ra tẽegda Israɛll nebã tɩ kibsã sasa, ned pa yɩɩd a to ye.—Nehemi 8:14-16.

16. Zãn Kibsã ra makda bõe?

16 Zãn Kibsã ra yaa kẽebg kibs tɩ nebã ra maand sũ-noogo, koodã b sẽn tigsã yĩnga. La woto ra makda b sẽn na n tigim ne sũ-noog neb nins fãa sẽn tar tẽeb ne a Zezi Kiristã. B sɩnga nin-kãensã tigisg yʋʋmd 33 Pãntekotã raare, wakat ning a Zezi karen-biis 120 wã sẽn paam zaeeb n lebg “maan-kʋʋdb sẽn yaa sõama” wã. Wala Israɛll nebã sẽn da zĩ zãn pʋsẽ rasem a wãn balã, woto me, sẽn zae-bã miime tɩ b yaa “sãamb” dũni-wẽn-kãngã sẽn pid ne neb sẽn pa maand Wẽnnaam raabã pʋgẽ. B saagdame n na n vɩɩmd saasẽ. (1 Pɩɛɛr 2:5, 11) Yaoolem daya wakatã, sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã tigisg kolga saabo. B ket n tigisda b yaoolem dãmbã sasa kãnga.—2 Tɩmote 3:1.

17, 18. a) Bõe n wilgd tɩ pa kiris-neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebã bal n dɩt a Zezi maoongã yõodo? b) Ãnd dãmb n dɩt Zãn Kibsã sẽn makd bũmb ning rũndã-rũndã wã yõodo, la kibs-kãng sẽn kõt sũ-noogã na n taa a zug tẽn-sʋk wakat bʋgo?

17 Yaa vẽeneg tɩ b sẽn da kʋʋd lols 70 Zãn Kibsã sasa wã yaa bũmb sẽn yaa kãsenga. (Sõdbo 29:12-34) Yopoe-poe zĩis piig yaa 70. Biiblã pʋga, b sã n gomd yopoe ne piig yelle, makda bũmb sẽn zems zãng tẽngã zug la saasẽ. Sẽn mik tɩ ninsaalbã fãa gill yita a Nowe yagensã buud sõor sẽn yaa 70 wã pʋgẽ wã, a Zezi maoongã na n nafa bu-kãens wẽn-sakdbã fãa. (Sɩngre 10:1-29) Rẽ n so tɩ rũndã-rũndã, nebã tigsg ta dũniyã fãa gilli. B sẽn tigimd b rãmbã yaa neb nins sẽn tar tẽeb ne a Zezi la b saagd n na n vɩɩmd tẽngã sẽn na n lebg arzãnã zugu.

18 B vẽnega tʋm-tʋmd a Zã t’a yãnd b sẽn tigisd nin-kãensã rũndã-rũndã to-to. Pipi, a wʋma koɛɛg sẽn wilgd tɩ neb 144000 yaoolem dãmb bãnd ningr kolga saabo. Rẽ poore, a yãa ‘kʋʋng kãseng ned sẽn ka tõe n sõd n sɛ’ tɩ b yas a Zeova la a Zezi taoor “n tar koms vãad b nusẽ.” Yaa “neb sẽn yi to-kãsenga pʋgẽ” n na n kẽ dũni-paalgã pʋgẽ. Bãmb me yaa sãamb dũni-wẽn-kãngã pʋga. La yaa ne bas-yard la b gũud wakat ningã ‘Pe-bila sẽn na n dɩlg bãmbã, la a tall bãmb n kẽng vɩɩm ko-bunds zĩisẽ’ wã. Wakat kãngã, “Wẽnnaam na n yẽesa bãmb nintãma fãa.” (Wilgri 7:1-10, 14-17) Zãn Kibsã sẽn makd bũmb ning rũndã-rũndã wã na n taa a zug tẽn-sʋka, kʋʋn-kãsengã la wẽn-sakdb nins b sẽn na n vʋʋgã sã n wa paam vɩɩm sẽn kõn sa wã, Kirist yʋʋm tusr naamã rɩɩb poore.—Wilgri 20:5.

19. D sã n bʋgsd Israɛll nebã kibs-rãmbã zutu, nafa bʋs la d paam-da?

19 Tõnd me sũur tõe n yɩɩ noog hal wʋsgo, d sã n bʋgsd n na n wʋm pĩnd wẽndẽ Zʋɩf rãmbã sẽn da maand kibs ninsã võore. A Zeova kɩtame tɩ nebã bãng bãngr gomd ning a sẽn togs Edɛnã sẽn na n pids to-to. D leb n nee a sẽn pidsd bal-bal to-to tõnd wakatã, tɩ woto fãa kõt-d sũ-noog wʋsgo. Rũndã-rũndã, d miime tɩ yagengã pukame, la b zoe n pogla a na-kãsenkãarã. La masã, a yaa saasẽ Rĩma. Sẽn paase, neb 144000 sʋka, wʋsg paam n wilgame tɩ b yaa wẽn-sakdb hal n tɩ tãag b kũumẽ. Bõe n kete? Ka la bilfu, wãn to la bãngr gomd kãnga sɩd na n paam pidsg zãng-zãnga? D na n goma rẽ yell sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ.

[Tẽngr not rãmbã]

^ sull 4 Nizã kiuugã bee tʋʋlg la tʋʋl-nif kiisã sʋka.

^ sull 7 Maan-kʋʋda sã n na n yuum bʋr a yiibã sẽn kalem ne rabɩllã, a mii n ningd-b-la a nus a yiibã pʋsẽ, n zẽk yĩngr la a yuumd-b goabg la rɩtgo. Woto ra makda b sẽn kolgd a Zeova taoor ne maandã.—Ges-y Etude Perspicace des Ecritures Volum a 2, seb-neng 850, a Zeova Kaset rãmbã sẽn yiisi.

^ sull 11 Ethanim bɩ Tishri kiuugã bee bõn-bɩʋʋng la zĩ-likr kiisã sʋka.

Y tõe n wilga a võor bɩ?

• Pakã pe-bilã ra makda bõe?

• Pãntekotã raar Kibsã ra makda ãnd dãmb tigisgu?

• Paasgã Raarã, bõe ne bõe la b ra maand tɩ wilgd a Zezi maoongã yõodo?

• Wãn to la Zãn Kibsã ra makd kiris-nebã tigingu?

[Zãmsgã sogsgã]

[Taablo, seb-neng 24, 25]

(Yaa sebrã meng pʋgẽ la y tõe n yã fãa)

Yel ninga sẽn zĩndã A sẽn makd bũmb ningã:

Pakã Nizã rasem 14 Pakã pe-bilã kʋʋbo A Zezi kõo a meng tɩ yi maoongo

Bur sẽn ka

rabɩll Kibsa Nizã rasem 15 Vʋʋsg raare

(Nizã rasem 15 raarã

n tɩ tãag rasem 21) Nizã rasem 16 B maana maoong ne ki B vʋʋga a Zezi

Rasem 50

Rasem a yopoe naoor a

yopoe wã vẽk-n-beoog

Kibsã (“Pãntekot”) Sivan rasem a 6 B yuuma bura yiibu A Zezi wilga a Zeova,

a saam-biis nins

sẽn paam vʋʋsem sõngã zaeebã

 

Paasg Raare Tishri kiuugã rasem 10 B maana A Zezi sak

maoong ne n daaga a zɩɩmã

loalg la bʋʋs a yi ninsaalbã yĩnga

Zãn Kibsa Tishri kiuugã rasem Israɛll nebã zĩnda Sẽn zae-bã

(Tigisgu) 15 n tãag 21 zãn pʋsẽ ne sũ-noogo la kʋʋng

n kɩdem kẽebgã yĩng la kãsengã

b maan maoong ne lols 70 tigisgu

[Foto rãmba, seb-neng 23]

Wala Pakã pe-bilã zɩɩm sẽn fãag neb wʋsgã, a Zezi me zɩɩmã sẽn daagã fãagda neb wʋsgo

[Foto rãmba, seb-neng 24]

Dẽenem ka-kilã b sẽn da yuumd a Zeova taoor Nizã rasem 16 raarã ra makda a Zezi vʋʋgrã

[Foto rãmba, seb-neng 25]

Bur a yiibã b sẽn da yuumd Pãntekotã raarã ra makda kiris-neb nins fãa sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebã

[Foto rãmba, seb-neng 26]

Zãn Kibsã ra makda sẽn zae-bã la neb “kʋʋng” sẽn yɩ soolem fãa pʋsẽ b sẽn tigimd ne sũ-noogã