Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Malɛgsã sẽn maand bũmb ning ãdem-biisã yĩnga

Malɛgsã sẽn maand bũmb ning ãdem-biisã yĩnga

Malɛgsã sẽn maand bũmb ning ãdem-biisã yĩnga

“Dẽ poore, mam yãa malɛk a to sẽn yaa pãn-kãseng soab sẽn yi [saasẽ] n sigda . . . Yẽ zẽka a koɛɛg n kelem ne pãng n yeele: ‘A lʋɩɩme! a lʋɩɩme! Babilon kãsengã lʋɩɩme!’”—WILGRI 18:1, 2.

1, 2. Bõe n wilgd t’a Zeova tũnugda ne malɛgsã n pidsd a raabã?

TƲM-TƲMD a Zã kʋʋlem wakate, b sẽn da wa n yõk-a n kẽng Patmos sẽn yaa tẽng koom sẽn gũbgã pʋgẽ wã, Wẽnnaam vẽeneg-a lame t’a yã yel-kãsems sẽn da na n wa zĩndi. Vʋʋsem sõngã kɩtame tɩ yɩ wa a bee “Zusoabã raare.” Ra-kãng yaa wakat ning sẽn sɩng a Zezi Kirist naamã reegr yʋʋmd 1914 tɛkã n na n tall n tãag a yʋʋm tusr naamã saabo.—Wilgri 1:10.

2 Wilgri 1:1 wilgda Wẽnnaam a Zeova sẽn vẽeneg tʋm-tʋmd a Zã bõn-kãens to-to. Be, b yeela woto: “Seb-kãngã yaa a Zezi Kirist wilgri, Wẽnnaam sẽn kõ bãmb tɩ b wilg b nonglem yembsã bũmb nins sẽn yaa tɩlae tɩ zĩnd bilf sã n paasã. La bãmb tʋma bãmb malɛkã t’a wilg bãmb nonglem yamb a Zã.” A Zeova kɩtame t’a Zezi tũnug ne malɛk n vẽeneg a Zã bõn-kãens sẽn da na n pids ‘Zusoabã raarã.’ Vẽnegrã pʋgẽ, a Zã “yãa malɛk a to sẽn yaa pãn-kãseng soab sẽn yi [saasẽ] n sigda.” A ra sigd n na n maana bõe? A “zẽka a koɛɛg n kelem ne pãng n yeele: ‘A lʋɩɩme! a lʋɩɩme! Babilon kãsengã lʋɩɩme!’” (Wilgri 18:1, 2) B ra tʋm-a lame t’a wa moon koɛɛg Babilon kãsengã sẽn yaa ãndũni gill ziri tũudmã lʋɩɩs wɛɛngẽ. Dẽnd d nee vẽeneg t’a Zeova tũnugda ne malɛgsã wʋsg n pidsd a raabã. La nananda, d bao n bãng sẽn sɩng to-to tɩ malɛgsã wa beẽ, la d yaool n bao n bãng tʋʋm toɛy-toɛy nins b sẽn tar Wẽnnaam daabã pidsg pʋgẽ la rẽ sẽn nafd tõnd to-to.

Sɩnga wãn tɩ malɛgs wa beẽ?

3. Tags-bʋg sẽn yaa kɛgr la neb wʋsg tar malɛgsã zugu?

3 Rũndã-rũndã, neb milyõ rãmb n sak n deeg tɩ malɛgs sɩd beeme. La wʋsg tara tags-kɛg malɛgsã zugu. B leb n pa mi sẽn sɩng to-to tɩ b wa beẽ ye. Wala makre, tũudum kẽer neb tẽedame tɩ b ned sã n ki, yaa Wẽnnaam n bool a soabã saasẽ t’a wa lebg malɛka. La rẽ yĩnga yaa woto la Biiblã sɩd yet bɩ? Sã n yaa ne Biiblã sɩnga wãn tɩ malɛgsã wa beẽ, la b tʋʋmd yaa bõe?

4. Biiblã wilgdame tɩ sɩnga wãn to tɩ malɛgsã wa beẽ?

4 B boonda malɛk ning pãng la a naam sẽn yɩɩd a taabã fãa wã tɩ malɛgs naab a Misɛlle. (Ziid 9) Malɛg-kãng pa a to n zʋʋg a Zezi Kirist ye. (1 Tesalonik rãmba 4:16) A Zeova sẽn wa n na n sɩng bũmba fãa naanego, yaa malɛg-kãng a sẽn boond t’a Bi-riblã la a reng n naane. (Wilgri 3:14, NW) Rẽ poore, a naaga Wẽnnaam n naan malɛgs a taabã fãa. (Kolos rãmba 1:15-17) A Zeova boonda malɛgsã t’a kom-dibli. Yaa bãmb yell la a ra gomd a sẽn da wa n sokd a Zoob woto wã: “Mam sẽn wa n na n naan dũniyã tɩ fo bee yɛ? Fo sã n tar yam bɩ f togse. Yaa ãnd n ning a sokrã zĩig kugr a zĩigẽ tɩ yibeoog ãdsã lagem taab n yɩɩl tɩ Wẽnnaam kom-dibli wã fãa kaas ne sũ-noogo?” (Zoob 38:4, 6, 7) Yaa vẽeneg tɩ yaa Wẽnnaam n naan malɛgsã. La yaa bãmb la a reng n naan hal sẽn kaoose, n yaool n na n naan ninsaalbã.

5. Wẽnnaam sigla a malɛgsã wãn-wãna?

5 Pipi Korẽnt dãmba 14:33 (Sebr Sõngo) yeelame tɩ Wẽnnaam “yaa laafɩ Wẽnnaam, b ka zũnd-zãnd Wẽnd ye.” Woto yĩnga, a Zeova sigla a malɛgsã tɩ b tar sul a tãabo. Pipi sullã yaa serafẽ rãmbã. Bãmb yaa Wẽnnaam sõgen dãmb sẽn be a geerã sɛɛgẽ n moondẽ t’a yaa sõngo. Leb n yaa bãmb n get tɩ b sẽn zãmsd Wẽnnaam nin-buiidã bũmb ninsã ra wa kalem ne ziri ye. Sull a yiib-n-soabã yaa seribẽ rãmbã. Bãmb tʋʋmd yaa wilg tɩ yaa Wẽnnaam bal n zems ne yɩ ãndũni wã fãa naaba. Sẽn ket-bã bee sull a tãab-n-soabã pʋgẽ. Yaa bãmb la Wẽnnaam tʋmd tɩ b pidsd a raabã. (Yɩɩl Sõamyã 103:20; Ezai 6:1-3; Ezekɩɛll 10:3-5; Daniɛll 7:10) Bõe la malɛg-kãensã maand ãdem-biisã yĩnga?—Wilgri 5:11.

Malɛgsã tʋʋmd yaa bõe?

6. Edɛnne, bõe la a Zeova kɩt tɩ seribẽ rãmb maane?

6 Yaa Sɩngre 3:24 pʋgẽ wã la b gom malɛgsã yell Biiblã pʋgẽ pipi. Be, d karemda woto: “[A Zeova] riga ninsaal t’a yi be, la bãmb zĩndga seribẽ rãmb Edɛn zẽedã zĩig yaanga, ne sʋʋg sẽn tar bug-witim n wẽnemded zĩigã fãa tɩ b gũ vɩɩm tɩɩgã sore.” Seribẽ kãens gɩda Edɛn noorã sẽn na yɩl t’a Ãdem ne a Hawa ra ye kẽ be ye. Woto yɩɩ pipi ninsaalbã naaneg poor bilf bala. La rẽ loogr poore, tʋʋm bʋg la malɛgsã tʋm-yã?

7. Wãn to la hebre ne gɛrk gom-bil ning b sẽn lebg tɩ “malɛkã” sõngd-d tɩ d bãng bũmb a ye malɛgsã sẽn maande?

7 Yaa hal sẽn na ta naoor 400 la b gomd malɛgsã yell Biiblã pʋgẽ. Hebre ne gɛrk gom-bil ning b sẽn lebg tɩ “malɛkã” rat n yeelame tɩ “koe-taasda.” Dẽnd naoor wʋsgo, Wẽnnaam tũnuga ne malɛgsã n taas ãdem-biisã a koeese. Wala d sẽn wilg sõsgã pipi sul a yiibẽ wã, a Zeova tũnuga ne malɛk n taas tʋm-tʋmd a Zã a koeese.

8, 9. a) Wãn-wãn la malɛk kaag a Manoa ne a pagã n sõng-ba? b) Yam bʋg la roagdbã tõe n dɩk a Manoa sẽn sok malɛkã bũmb ningã pʋgẽ?

8 Wẽnnaam leb n tũnugda ne malɛgsã n sõngd a nin-buiidã la a kengd b raoodo. Wala makre, pĩnd wẽndẽ, sẽn da wa n nan yaa Bʋkaoodb n get Israɛll soolmã yellã, a Manoa ne a pagã ra rata biig ne b sũur fãa, la a pagã ra ka rogem ye. A Zeova tʋma a malɛk t’a tɩ wilg a Manoa pagã t’a na n doga bi-ribla. Kibarã yeta woto: “Fo na n dɩka pʋg n dog bi-ribla. Ra põng a zug ye. Bala, Wẽnnaam n na n soog biigã a yõor tɛka. Yaa yẽ n na n sɩng n fãag Israɛll nebã Filisti nebã nusẽ.”—Bʋkaoodba 13:1-5.

9 A Manoa pagã sɩd wa n doga bi-ribl tɩ b bool-a t’a Samsõ. A yʋʋr yii wʋsg t’a kibarã be Biiblã pʋgẽ. (Bʋkaoodba 13:24) Sẽn deng biigã rogem, a Manoa kosa malɛkã t’a lebg n wa wilg bãmb b sẽn segd n wub-a to-to. A Manoa soka woto: “Yaa bõe la a tog n maane?” A Zeova malɛkã lebs n togsa a Manoa bũmb ning a sẽn da togs a pagã. (Bʋkaoodba 13:6-14) Ad woto sɩd ra segd n kenga a Manoa raoodo. Yaa sɩd tɩ rũndã-rũndã, malɛgsã pa ye kaagd ãdem-biisã wa pĩndã ye. La roagdbã tõe n dɩka a Manoa togs-n-taar n teeg a Zeova t’a wilg-b b sẽn segd n wub kambã to-to.—Efɛɛz rãmba 6:4.

10, 11. a) A Eliize ne a tʋm-tʋmdã sẽn da wa n yã Siiri tãb-biisã sẽn gũbg-bã, b ned kam fãa manesem yɩɩ wãna? b) D sã n bʋgs yel-kãngã zugu, wãn to la tõe n naf-do?

10 A Eliize zãmaanẽ wã, bõn-kãseng n zĩnd tɩ wilgd vẽeneg tɩ malɛgsã sɩd sõng-d lame. A Eliize ra wa n tɩ bee Israɛll tẽng a yembr b sẽn boond tɩ Dotã. Daar a ye, a tʋm-tʋmdã yika yibeoog pĩnd n yã tãb-biis ne wed-rʋʋdb la saar dãmb wʋsg sẽn gũbg tẽngã. Ra yaa Siiri rĩmã n tʋm-b tɩ b wa yõk a Eliize. A Eliize tʋm-tʋmdã sẽn yã tãb-biisã, a maana wãna? Rabeem yõk-a lame hal t’a kelem n yeel woto: “Karensaamba! tõnd na kẽ yɛ?” A tagsame tɩ sẽn maand kae ye. La a Eliize leok-a-la woto: “Ra zoe rabeem ye, sẽn be-b ne tõndã yɩɩda sẽn be-b ne bãmbã.” Bõe yĩng t’a yeel woto?—2 Rĩm dãmba 6:11-16.

11 A Eliize ra miime tɩ malɛgs n wa n na n sõng-a. La a tʋm-tʋmdã ra pa ne baa fʋɩ ye. Rẽ n so t’a Eliize pʋʋs Wẽnnaam n yeel yaa: “‘Zusoaba, puk-y-yã a nin t’a yã.’ La [a Zeova] puka bi-bɩɩgã nin t’a yã wed-rʋʋdb ne bugum saar dãmb sẽn pid tẽngã n gũbg a Eliize.” (2 Rĩm dãmba 6:17) B kɩtame t’a Eliize tʋm-tʋmdã tõog n yã malɛgs kʋʋngã. Woto me, tõnd me sẽn yaa a Zeova nin-buiidã, d sã n tar tẽeb sõma, d yamẽ wã d na n sɩd nee a Zeova ne Kiristã sẽn tʋmd malɛgsã tɩ b kogl la b sõng-do.

Malɛgsã sẽn maan bũmb ning a Zezi wakatã

12. Wãn-wãn la malɛk a Gabriyɛll sõng a Maari?

12 B sẽn da wa n na n togs Zʋɩf poak a Maari sẽn da nan pa mi raoã t’a na n ‘dɩka pʋg n dog bi-ribl n pʋd a yʋʋr t’a Zezi’ wã, ges-y b sẽn sõng-a to-to. Nand tɩ malɛk a Gabriyɛll Wẽnnaam sẽn tʋmã taas a Maari koe-kãng sẽn na n yaees-a wã, a reng n yeel-a-la woto: “Maari, ra zoe rabeem ye; tɩ bõe, Wẽnnaam bark bee ne foom.” (Luk 1:26, 27, 30, 31) Ad b sẽn deng n togs a Maari tɩ Wẽnnaam bark bee ne-a wã, segd n sɩd kenga a pɛlga!

13. Wãn-wãn la malɛgs sõng a Zezi?

13 Makr a to me sẽn wilgd tɩ malɛgsã sɩd sõngd-d lame zĩnda wakat ning a Sʋɩtãan sẽn mak a Zezi naoor a tãab rasempʋɩɩgẽ wã n pa tõogã. B wilga kibarã pʋgẽ t’a Sʋɩtãan wa n mak n kong n “basa a Zezi. La gese, malɛk rãmb waa bãmb nengẽ n wa sõng bãmba.” (Matɩe 4:1-11) Yʋng ning sẽn deng a Zezi kũumã me, malɛk n wa n sõng-a. A Zezi sũur da sãama wʋsg t’a yĩgimd n sɩng pʋʋsg n yet woto: “‘M Ba, yãmb sã n data, bɩ y yiis bõn-yũudl kãngã mam taoore, la baasgo, bɩ y maan yãmb daabo, ka mam dẽnd ye.’ La malɛk yii [saasẽ] n wa bãmb nengẽ n wa paas bãmb pãnga.” (Luk 22:42, 43) La rũndã-rũndã, wãn-wãn la malɛgsã sõngd tõndo?

Malɛgsã sẽn maand bũmb ning tõnd wakatã

14. Yʋʋm nins sẽn loogã pʋgẽ, nams-bʋs la a Zeova Kaset rãmbã paam-yã, la baa ne rẽ bõe n maane?

14 D sã n ges a Zeova Kaset rãmbã koe-mooneg tʋʋmd sẽn yɩ to-to yʋʋm nins sẽn loogã pʋgẽ wã, d nee vẽeneg tɩ malɛgsã sɩd sõngd-b lame. Wala makre, sẽn deng dũni gill zabr a yiib-n-soabã (1939-45) la a sasa, a Zeova Kaset rãmbã tõog n yalsa kãn-kãe baa ne Nazi rãmbã sẽn zab ne-b Alemayn la Erop tẽns kẽer pʋsẽ wã. Katolik rãmbã sẽn da wa n dɩt naam Itali, Ɛspayn la Portigallã b namsa a Zeova Kaset rãmbã hal n kaoos wʋsgo. Pĩnd Iniyõ Sovietikã pʋgẽ la tẽns a taab nins a sẽn da so wã pʋsẽ me b nams-b-la yʋʋm wʋsgo. D pa tõe n yĩm namsg nins Kaset rãmbã sẽn paam Afirik tẽns kẽer me pʋsẽ wã ye. * Sẽn nan pa kaoose, b namsa a Zeova Kaset rãmbã Zorzi soolmẽ wã tɩ loog nugu. A Sʋɩtãan maana a sẽn tõe fãa n na n kɩt t’a Zeova Kaset rãmbã bas b koe-moonegã. La baa ne rẽ, b koɛɛgã mooneg tʋʋmd kell n kẽnga taoore. Woto fãa tũu ne malɛgsã koglg me.—Yɩɩl Sõamyã 34:8; Daniɛll 3:28; 6:23.

15, 16. Wãn-wãn la malɛgsã sõngd a Zeova Kaset rãmbã tɩ b moond koɛɛgã dũniyã gill zugu?

15 A Zeova Kaset rãmbã pa reemd ne b tʋʋmdã ye. B moonda Wẽnnaam Rĩungã koe-noog dũniyã gill zug la b zãmsd Biiblã sẽn sɩd yet bũmb ningã neb nins sẽn datã, n maand karen-biisi. (Matɩe 28:19, 20) La baasgo, b miime tɩ sã n pa tũ ne malɛgsã sõngre, b pa tõe n tʋm tʋʋm kãngã ye. Rẽ n so tɩ goam nins sẽn be Wilgri 14:6, 7 wã kengd b raood wakat fãa. Be tʋm-tʋmd a Zã gʋlsa woto: “Mam yãa malɛk a to sẽn yɩgd n pɩʋʋgd arzãna, la a tara Koe-noog sẽn ka sɛta n na n moon neb nins sẽn be dũniyã soolem fãa la buud fãa la goam toɛy-toɛyã fãa la nebã fãa. La yẽ zẽka a koɛɛgã n yeele: ‘Bɩ y zoe Wẽnnaam la y waoog bãmba; tɩ bõe, bãmb bʋʋd kaoob wakat taame. Bɩ y waoog sẽn naan-a yĩngri la tẽnga ne ko-kãsengã la ko-bundsã.’”

16 Gom-kãensã wilgda vẽeneg t’a Zeova Kaset rãmbã sẽn moond koɛɛgã dũniyã gill zugã, malɛgsã sõngd-b lame la b wilgd-b sore. A Zeova tũnugda ne a malɛgsã n sõngd neb nins sũy sẽn yaa tɩrsã tɩ b yãt a Kaset rãmbã. Malɛgsã sõngda Kaset rãmbã me tɩ b yãt sẽn sɩd rat-b n wʋm koɛɛgã. Bũmb sẽn wilgd rẽ vẽeneg yaa tɩ naoor wʋsgo, a Zeova Kaset rãmbã mi n sega ned wakat ning a sẽn be toog pʋgẽ n pʋʋsd n dat sõngr tũudmã wɛɛngẽ.

Tʋʋm kãseng malɛgsã sẽn na n tʋm ka la bilfu

17. Bõe la malɛk a ye bal maan Asiiri tãb-biisi?

17 Malɛgsã yaa koe-taasdba, la b leb n kengda a Zeova nin-buiidã raoodo. La b tara tʋʋmd a to me. Pĩnd wẽndẽ, Wẽnnaam kɩtame tɩ b sãam bɛɛba. Wala makre, yʋʋm kobs-nii sẽn deng a Zezi rogmã, Asiiri tãb-biis kʋʋng n da wa n dat n zab ne Zerizalɛm. Bõe la a Zeova maan-yã? A yeela woto: “Mam na n sõnga tẽn-kãngã la m fãag-a m mengã yĩnga la m tʋm-tʋmd a Davɩɩd yĩnga.” Kibarã sẽn be Biiblã pʋgẽ wã wilgda a Zeova sẽn maan rẽ to-to wã n yetẽ: “Baraar yʋngo, [a Zeova] malɛkã kẽngame n tɩ kʋ neb tus koabg la neb tus pis-nii la a nu Asiiri nebã sikã zĩigẽ. La beoog sẽn vẽege, b mikame tɩ bãmb fãa yaa kũum.” (2 Rĩm dãmba 19:34, 35) Ad woto sɩd wilgdame tɩ tãb-biis sẽn yaa ninsaalb pãng paooda wʋsg malɛg-yend meng nifẽ!

18, 19. Tʋʋm bʋg sẽn yaa kãseng la malɛgsã na n tʋm ka la bilfu, la rẽ na n maan ãdem-biisã bõe?

18 Ka la bilfu, Wẽnnaam na n kɩtame tɩ malɛgsã zab a zabre. A Zezi na n waa ne a ‘malɛg-kãsemsã. Bãmb na n puka bug-witim pʋgẽ.’ B watame n na n ‘sɩbg neb nins sẽn ka mi Wẽnnaam la sẽn ka sakd tõnd Zusoab a Zezi Koe-noogã.’ (2 Tesalonik rãmba 1:7, 8) Ad sɩd na wʋm neb kẽere! Sẽn pa rat-b n kelg Wẽnnaam Rĩungã koe-noog sẽn moond dũniyã gill zug rũndã-rũndã wã na n paama sãoongo. Yaa neb nins sẽn maand a Zeova raabã n yaa nin-tɩrs la sik-m-mens rãmbã bal la ‘b na n lill a Zeova sũ-puugrã raar’ tɩ bũmb pa maan-b ye.—Sofoni 2:3.

19 D segd n talla mi-beoog ne a Zeova, a sẽn tũnugd ne a malɛgsã sẽn yaa pãens rãmb n sõngd a nin-buiidã la a kengd b raoodã. Sẽn yɩɩd fãa, d sẽn bãng malɛgsã sẽn tar tʋʋm nins Wẽnnaam daabã pidsg pʋgẽ wã kengda d pelse, bala malɛgs a taab n kɩɩs a Zeova n lebg a Sʋɩtãan poorẽ dãmba. Sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ, d na n wilga kiris-neb hakɩkã sẽn tõe n maan to-to n kogl b mens ne a Sʋɩtãan la a zĩn dãmbã.

[Tẽngr note]

^ sull 14 Y sã n dat kibay rẽ wɛɛngẽ n paas bɩ y ges Annuaire des Témoins de Jéhovah kãensã pʋsẽ: Yʋʋmd 1974 la yʋʋmd 1999 (Alemayn), yʋʋmd 1983 (Ãngola), yʋʋmd 1978 (Ɛspayn), yʋʋmd 1992 (Etiopi), yʋʋmd 1982 (Itali), yʋʋmd 1972 (Kekoslovaki), yʋʋmd 1999 (Malawi), yʋʋmd 2004 (Moldova), yʋʋmd 1996 (Mozãmbik), yʋʋmd 1994 (Poloyn), yʋʋmd 1983 (Portigall), yʋʋmd 2000 (Repiblik Kɛk), yʋʋmd 2002 (Ukrɛn), la yʋʋmd 2006 (Zãmbi).

Bõe la y zãms-yã?

• Sɩnga wãn tɩ malɛgs wa beẽ?

• Pĩnd wẽndẽ, tʋʋm bʋs la malɛgsã tʋm-yã?

• Wãn-wãn la Wilgri 14:6, 7 wilgd malɛgsã sẽn maand bũmb ning rũndã-rũndã?

• Tʋʋm bʋg sẽn yaa kãseng la malɛgsã na n tʋm ka la bilfu?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto, seb-neng 13]

Malɛk n keng a Manoa ne a pagã pɛlga

[Foto, seb-neng 15]

“Sẽn be-b ne tõndã yɩɩda sẽn be-b ne bãmbã”