Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

A Mark sebrã vaeesgo

A Mark sebrã vaeesgo

A Zeova Gomdã vɩɩme

A Mark sebrã vaeesgo

EVÃNZILL dãmb a naasã sʋka, a Mark Evãnzillã n yaa koɛɛg n yɩɩda. Yaa a Zezi vʋʋgrã yʋʋm 30 poor la a Zã Mark gʋls a Evãnzillã. A sebra pʋgẽ, a gomda a Zezi yʋʋm a tãab la pʋɩ-sʋk koe-moonegã kibay yelle.

A Mark sebrã wilgdame t’a Zezi yaa Wẽnnaam Biiga, sẽn wa n moon koɛɛgã ne yẽesem la a maan yel-soalma. Wõnda a Mark ra rat n taasa a koɛɛgã neb nins sẽn pa Zʋɩf rãmbã, la sẽn yɩɩd fãa Rom nebã. Sebrã gomda a Zezi sẽn maan bũmb ninsã yell n yɩɩd a sẽn zãms nebã bũmb ninsã yelle. D sã n bʋgsd bũmb nins d sẽn karemd a Mark Evãnzillã pʋgẽ wã zutu, na n sõng-d lame tɩ d tẽ Mesi wã n paase, la kɩt tɩ d yɩ neb sẽn moond Wẽnnaam koɛɛgã ne yẽesem.—Heb. 4:12.

A ZEZI MOONA KOƐƐGÃ WƲSG GALILE

(Mark 1:1–9:50)

A Mark goma a Zãmbatiis tʋʋmdã yelle, la a Zezi sẽn zĩnd rasem 40 weoogã pʋgẽ wã yell verse rãmb 14 pʋgẽ bala. Rẽ poore, a sɩnga a Zezi Galile koe-moonegã sẽn tall pãngã kibay togsgo. A Mark sẽn yeel tɩ “tao-tao bal” naoor wʋsgã wilgdame tɩ kibarã pa reem yell ye.—Mark 1:12, 28.

A Zezi moona Galile naoor a tãab n sa tɩ yʋʋm a tãab pa ta ye. Kibarã pʋgẽ, a Mark wilgda yɛlã pʋgd-pʋgdga. A Mark pa gom a Zezi sẽn zãms nebã tãngã zugã yell la a diskuur dãmb a taab yell ye.

Sogsg b sẽn leoke:

1:15—Yaa bõe ‘wakat n ta’? A Zezi ra togsdame tɩ wakat ra taame tɩ yẽ na n sɩng a koɛɛgã moonego. B sẽn da zoe n yãk a Zezi t’a na n wa yɩ Rĩmã yĩnga, Wẽnnaam Rĩungã ra kolgame. Rẽ tɛka pʋ-peelem dãmbã ra tõe n saka a koɛɛgã la b maan bũmb nins sẽn na n kɩt tɩ b paam Wẽnnaam lohormã.

1:44; 3:12; 7:36—Bõe yĩng t’a Zezi ra pa rat tɩ b moon yel-soalem nins a sẽn da maandã? A Zezi ra ratame tɩ nebã yã yel-soalmã b toor n bãng tɩ yẽ la Kiristã la b yãk yam b toor b sẽn bãng rẽ wã yĩnga. A ra pa rat tɩ nebã yeel wall b maan bũmb sẽn tik sẽn pa sɩd zug ye. (Ezai 42:1-4; Mat. 8:4; 9:30; 12:15-21; 16:20; Luk 5:14) La Gerasa raoã wã nengẽ yɩɩ toore. A Zezi yeel-a lame t’a kul n tɩ togs a nebã. A Zezi yeela ra-kãng zĩn-dãmbã sẽn da tar t’a sãoog-a wã t’a kul n tɩ togs a nebã. Neb nins sẽn be Gerasa soolmẽ wã kosa a Zezi t’a yi b zãmaanẽ wã. Dẽnd a ra pa na n paam n sõng nebã wʋsg tẽn-kãngã pʋgẽ ye. A Zezi sẽn sãoog raoã, la nin-kãngã sẽn togs bũmb ninsã yaa kaset sẽn tõe n kɩt tɩ nebã ra gom gom-yood kurkuyã sẽn ki wã wɛɛngẽ ye.—Mark 5:1-20; Luk 8:26-39.

2:28—Bõe yĩng tɩ b bool a Zezi tɩ “vʋʋsg raarã Zusoaba”? Tʋm-tʋmd a Poll gʋlsame tɩ “Tõogã yaa bõn-neeb sẽn wat maasem.” (Heb. 10:1) Wala Tõogã sẽn wilgã, nebã ra segd n tʋma rasem a yoobe, la b ra tʋm vʋʋsg daarã ye. A Zezi sãooga neb wʋsg daar-n-kãnga. Woto makda laafɩ la bark nins nebã sẽn na n paam a Sʋɩtãan dũni kangã sãangã poore, sasa ning a Zezi sẽn na n dɩ naam yʋʋm tusrã. Dẽnd Wẽnnaam Rĩungã Rĩm yaa ‘vʋʋsg daarã Zusoab me.’—Mat. 12:8; Luk 6:5.

3:5; 7:34; 8:12—Wãn to la a Mark tõog n bãng a Zezi tagsg la a manesem sẽn yɩ to-to yɛl kẽer pʋgẽ? A Mark pa zĩnd a Zezi tʋm-tʋmdb 12 wã sʋka, a pa yɩ a tũud-n-taag me ye. Zʋɩf rãmbã kʋdem kibay wilgame t’a Mark sẽn gʋls kibay ninsã sʋka, wʋsg yaa tʋm-tʋmd a Pɩɛɛr sẽn yɩ a zoa wã n togs-a.—1 Pet. 5:13.

6:51, 52—‘Burã yel-solemd’ karen-biisã sẽn pa wʋm a võorã yaa bõe? Lɛɛr a wãn bal sẽn deng t’a Zezi kẽn koomã zugu, a ra tũnuga ne bur a nu la zĩm a yiib bal n dɩlg neb 5 000, pagbã la kambã toor sẽn ka be. Karen-biisã ra segd n bãngame tɩ yaa Wẽnnaam a Zeova n kõ a Zezi tõogã t’a maan yel-soalem nins a sẽn da maandã. (Mark 6:41-44) B sã n da bãngẽ tõog ning Wẽnnaam sẽn kõ a Zezi wã sẽn ta zĩig ninga, b ra pa na n yɛɛs a sẽn wa n kẽnd komã zugã ye.

8:22-26—Bõe yĩng t’a Zezi kɩt tɩ zoangã nin puk bilf-bilfu? Tõe tɩ yaa a Zezi sẽn zoet zoangã nimbãanegã yĩng la a sẽn puk a ninã bilf-bilfã. Zoangã sẽn da minim likã n kaoosã yĩnga, a ninã sẽn pukd bilf-bilfã sõngd-a lame t’a tõog n ges vẽenemã bilf-bilf n wa minim.

Zãmsg tõnd yĩnga:

2:18; 7:11; 12:18; 13:3. A Mark wilga kʋdem-yɛla, gom-biisi, la Zʋɩf rãmbã sẽn tẽed bũmb ninsã võore. A leb n wilga zĩis neb nins sẽn pa Zʋɩf rãmbã sẽn pa mi, sẽn na yɩl tɩ karemdbã tõog n bãng sõmã. A wilga vẽeneg tɩ Fariziẽ rãmbã “ra loeta noore,” tɩ “korbã” yaa “kũun Wẽnnaam yĩnga,” tɩ Sadiseẽ rãmbã “yetame tɩ kũum vʋʋgr ka be,” la tɩ ned tõe n “zĩnda oliiv tɩɩs tãngã” zug n yã Wẽnnaam doogã. Sẽn mik tɩ yaa Zʋɩf rãmbã bal la Mesi wã yaab rãmbã yell pak n yɩɩdã yĩnga, a Mark pa gom dẽ yell ye. A Mark sẽn maan woto wã a kõo tõnd mak-sõngo. D sã n wa moond koɛɛgã bɩ d sã n wa wɛgsd sõsg tigingã pʋgẽ, d segd n gũus n gesa kɛlgdbã sẽn yaa neb ninsi, n tõog n sõng-b tɩ b wʋm d sẽn yetã võore.

3:21. A Zezi zakã neb kẽer ra pa tẽedb ye. Dẽnd a Zezi tõe n kʋma neb nins zags rãmb sẽn pa tẽedbã sẽn yaand-b b tẽebã yĩngã nimbãanega.

3:31-35. A Zezi lisgã reegr sasa, a lebga Wẽnnaam Biig a sẽn zae ne a vʋʋsem sõngã tɩ “Zerizalɛm ning sẽn be yĩngrã” lebg a ma. (Gal. 4:26). Rẽ tɛka, yaa a Zezi karen-biisã la a nong n yɩɩd a zakã rãmba. Woto zãmsda tõnd tɩ d segd n lʋɩɩsa Wẽnnaam raabã maaneg taoor d vɩɩmã pʋgẽ.—Mat. 12:46-50; Luk 8:19-21.

8:32-34. D segd n yɩɩ tao-tao n bãng la d zãgs sagls sẽn wõnd yaa sõma n yaool n pa sõma wã. A Zezi karen-biig segd n segla a meng n kɩɩs a meng raabo, rat n yeel t’a segd n basa a yĩngã sẽn dat t’a maan bũmb ninsã, la a magb a taabã. A segd n saka ne yamleoog n ‘dɩk a kũum da-luka,’ sẽn dat n yeel tɩ sak n namse. Sã n yaa tɩlae, a segd n sakame tɩ b ninga yãnde, wall b nams-a bɩ n kʋ-a a sẽn yaa kiris-nedã yĩnga. A segd n ket n tũuda a Zezi tɩ zems ne mak-sõng ning a Zezi sẽn kõ a vɩɩmã pʋgẽ wã. D sã n dat n yɩ a Zezi karen-biisi, d segd n baoa mong-m-meng yam wa a Zezi Kirist rẽndã la d kell n tall-a.Mat. 16:21-25; Luk 9:22, 23.

9:24. D pa segd n zoe yãnd n pa rat n gom d tẽebã yelle, bɩ n pa rat n pʋʋs n kos tẽeb n paas ye.—Luk 17:5.

YAOOLEM KIUUGÃ

(Mark 10:1–16:8)

Yʋʋmd 32 wã saab sẽnẽ, a Zezi ‘kẽnga Zide soolmã pʋgẽ la Zʋrdẽ kʋɩlgã rʋʋnde,’ la neb kʋʋng leb n tigma yẽ nengẽ. (Mark 10:1) A sẽn wa n moon be poore, a kẽnga Zerizalɛm.

Nizã rasem a 8 daare, a Zezi zĩnda Betani. A ra lagma neb n dɩtẽ tɩ pag a yembr wa zae a zugã kaam. A Mark bilga yɛlã pʋgd-pʋgdga, sẽn sɩng ne a Zezi sẽn kẽ Zerizalɛm ne ziirã daar n tɩ tãag a vʋʋgrã.

Sogsg b sẽn leoke:

10:17, 18—Bõe yĩng t’a Zezi rems rao ning sẽn bool-a tɩ “Karen-saam-sõngã”? A Zezi sẽn zãgs tɩ b kõn bool-a woto wã, a wilgame tɩ yaa Wẽnnaam a Zeova n so ziirã, la tɩ bõn-sõng fãa yita Wẽnnaam nengẽ. Sẽn paase, a Zezi da rat n wilgame tɩ yaa a Zeova a ye bal n tar sor n kõt noy sẽn wilgd sõma ne wẽnga.—Mat. 19:16, 17; Luk 18:18, 19.

14:25—A Zezi sẽn yeel a tʋmd-tʋmdbã tɩ: “Mam kõn leb n yũ viyn biis koom hal tɩ ta daar ninga mam sẽn na n yũ ne yãmb Wẽnnaam soolem pʋgẽ wã” võor yaa bõe? A Zezi pa rat n wilg tɩ divẽ sɩd-sɩd n be saasẽ ye. Sẽn mik tɩ divẽ makda sũ-noogã, a Zezi ra gomda a ba-biis nins sẽn na n vʋʋg n zĩnd ne yẽ Wẽnnaam Rĩungã pʋgẽ n kɩdem sũ-noogã yelle.—Yɩɩl 104:15; Mat. 26:29.

14:51, 52—Bi-bɩɩg ning sẽn zoe a beellã yaa ãnda? Yaa a Mark bal n gom kiba-kãnga yelle. Dẽnd d tõe n yeelame t’a Mark ra gomda a meng yelle.

15:34—Rẽ yĩnga a Zezi sẽn yeel tɩ “Mam Wẽnnaam, mam Wẽnnaam, yaa bõe tɩ yãmb bas maamã” wilgdame t’a pa tar tẽeb bɩ? Ayo. Baa d sẽn pa tõe n bãng vẽeneg bũmb ning sẽn kɩt t’a Zezi yeel woto wã, gom-kãensã tõe n wilgdame t’a Zezi bãngame tɩ Wẽnnaam a Zeova ye pa kogend-a, sẽn na yɩl tɩ b mak-a n ges a sã n na n kell n sak-a lame. Tõeeme me t’a Zezi yeela woto sẽn na yɩl tɩ gomd ning b sẽn togs yẽ wɛɛngẽ Yɩɩl Sõamyã 22:2 pʋgẽ wã pidsi.—Mat. 27:46.

Zãmsg tõnd yĩnga:

10:6-9. Wẽnnaam daabã yaa tɩ neb nins sẽn kẽ kãadmã da welg taab ye. Dẽnd pag ne a sɩd sã n wa tar zu-loees b kãadem pʋgẽ, b pa segd n yãgd n dat n kao kãadmã ye. B segdame n modg n tũ noy nins sẽn yit Biiblã pʋgẽ wã n tõog n mao ne zu-loeesã.—Mat. 19:4-6.

12:41-44. Pʋg-kõorã mak-sõng zãmsda tõnd tɩ ne yamleoogo, d segd n teela tũudum hakɩkã ne ligdi.

[Foto, seb-neng 31]

Bõe yĩng t’a Zezi yeel ra-kãngã t’a tɩ togs a nebã a sẽn sõng-a to-to wã?