Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Moon-y koɛɛgã ne raood wa a Zezi

Moon-y koɛɛgã ne raood wa a Zezi

Moon-y koɛɛgã ne raood wa a Zezi

‘Tõnd Wẽnnaam kõo tõnd daood tɩ d togs yãmb koe-noogã.’—1 TES. 2:2.

1. Bõe n kɩt tɩ koe-noog kae n ta Wẽnnaam Rĩungã koɛɛga?

NED sã n wʋm koe-noogo, noogda a sũuri! La koe-noog kae n ta Wẽnnaam Rĩungã koɛɛg ye. Koe-no-kãngã wilgda tõnd vẽeneg tɩ namsgã, bãasã, sũ-sãamsã, kũumã la toog buud fãa na n saame. A wilgda d sẽn tõe n maan to-to n paam vɩɩm sẽn pa satã, n sõngd tõnd tɩ d bãngd Wẽnnaam raabã, la a wilgd tõnd d sẽn tõe n paam zood ne-a to-to. Y tõe n tagsdame tɩ ned kae n na n wʋm koe-noog ning a Zezi sẽn da moondã, tɩ pa yɩ-a noog ye. La bʋko, pa nebã fãa nong koɛɛgã ye.

2. A Zezi sẽn yeel tɩ yẽ “waame tɩ sʋʋg zĩndã” rat n yeelame tɩ bõe?

2 A Zezi yeela a karen-biisã woto: “Bɩ y ra tags tɩ mam waame tɩ laafɩ zĩnd ye, mam waame tɩ sʋʋg zĩndi. Tɩ bõe, mam waame n na n welg rao ne a ba, la bi-pugl ne a ma, la pag ne a sɩd ma. La ned meng yir dãmb na n yɩɩ a bɛɛba.” (Mat. 10:34-36) Wall tɩ b sak koe-noogã, neb wʋsg tõdgdame. Kẽer tolg n lebga sẽn moond-b koe-noogã bɛɛba, baa sã n wẽneg n yaa b zak rãmba.

3. Sẽn na yɩl n kell n moon koɛɛgã, bõe n yaa tɩlae ne-do?

3 Rũndã-rũndã, tõnd me taasda nebã bũmb nins a Zezi sẽn moonã, la bãmb me maanda wa a Zezi wakatẽ nebã. Woto pa ling tõnd ye. A Zezi ra yeela a karen-biisã woto: “Tʋm-tʋmd ka yɩɩd a zu-soab ye. Bãmb sã n nams maam, b na n namsa yãmb me.” (Zã 15:20) Tẽns wʋsg pʋsẽ, nebã pa tolg n namsd tõnd woto ye. La b kisa koɛɛgã, wall b kelgd ne yam-kaalgo. Rẽ kɩtame tɩ yɩl n tõog toog n ket n moond koɛɛgã ne yẽesem, rẽnda d tall tẽeb la raoodo.—Karm-y 2 Pɩɛɛr 1:5-8.

4. Bõe yĩng t’a Poll ne a Sɩlas ra baood raood sẽn na yɩl n kell n moon koɛɛgã?

4 Tõe tɩ wakat ninga, y neeme tɩ koɛɛgã mooneg zak ne zak wall sasa a taabã, n paas karen-biisã maaneg yaa toogo, pa rẽ bɩ d zoet yãnde. Sã n yaa woto ne-yã, bɩ y bãng tɩ yaa woto me ne koe-moondb wʋsgo. Tʋm-tʋmd a Poll yɩɩ koe-moond sẽn da wʋmd bũmb ning a sẽn da zãmsd nebã võor hal sõma, n da moond ne yẽesem la raoodo. La ne rẽ fãa, sasa ninga, yɩɩ toog ne yẽ mengã t’a tõog n moon koɛɛgã. A yeela Tesalonik kiris-nebã woto: ‘Tõnd sẽn da nams n paam toog wʋsg Filip wa yãmb sẽn bãngã, baa neb wʋsg sẽn kɩɩsã, tõnd Wẽnnaam kõo tõnd daood tɩ d togs yãmb bãmb koe-noogã.’ (1 Tes. 2:2) Sɩd me, Filip tẽngã soaadb kɩtame tɩ b pãb a Poll ne a Sɩlas ne kalwaase, la b kẽes-b bi-bees roogo, n balg-b ne ra-bãongo. (Tʋʋ. 16:16-24) La ne rẽ fãa, b paama raood n kell n moone. Wãn to la tõnd me tõe n dɩk b togs-n-taare? Sẽn na yɩl n leok sokrã, bɩ d bao n bãng bũmb ning sẽn sõng Wẽnnaam pĩnd wẽndẽ nebã tɩ b tõog n gom a Zeova yell ne yẽesem, la d ges d sẽn tõe n dɩk b togs-n-taar to-to.

Pĩnd wẽndẽ dãmbã ra segd n talla raoodo

5. Bõe yĩng tɩ yɩ tɩlae ne neb nins fãa sẽn da tũud a Zeova wã tɩ b tall raoodo?

5 Yaa vẽeneg tɩ ned ning sẽn kõ-d mak-sõng sẽn ka to raoodã tallg wɛɛngẽ yaa a Zezi Kirist. La baasgo, hal baa nand t’a Zezi wa tẽng zugu, yɩɩ tɩlae ne neb nins fãa sẽn da tũud a Zeova wã tɩ b tall raoodo. Bõe yĩnga? Bala a Ãdem ne Hawa kɩɩsgã poore, a Zeova pĩnd n togsame tɩ beem n na n zĩnd neb nins sẽn na n tũ yẽ wã la sẽn na n maan-b a Sʋɩtãan raabã sʋka. (Sɩng. 3:15) Pa yã n kaoos la a Kayẽ kʋ a yao a Abɛll sẽn da yaa nin-tɩrgã ye. Woto kɩtame tɩ beem ning yell a Zeova sẽn da gomã lebg vẽenega. Sẽn deng sãoong sa-kãsengã, b kisga nin-tɩrg a Enok me. A ra pĩnd n togsame tɩ Wẽnnaam na n waa ne malɛgs tus-kẽema n kao wẽn-kɩɩsdbã bʋʋdo. (Ziid 14, 15) Hakɩka, koe-kãngã pa yɩ a wakatẽ nebã noog ye. B sɩd kisga a Enoke, la yaa vẽeneg tɩ Wẽnnaam sã n da pa kʋʋg a yõorã menga, b ra na n kʋ-a lame. Ad a Enok sɩd talla raoodo!—Sɩng. 5:21-24.

6. Bõe yĩng t’a Moiiz ra segd n tall raood n tõog n gom ne a Faraõ?

6 Tags-y n ges-y-yã a Moiiz me sẽn tall raood ning n gom ne a Faraõ wã. Tẽeg-y tɩ rĩm a Faraõ tẽngã neb ra get-a-la wa wẽnde. B ra boond-a lame tɩ b wẽnd a Ra sẽn da so wĩntoogã biiga. Tõe tɩ yẽ me ra kɩtame tɩ b mams-a n naane, t’a ra pʋʋsd a naandã wa Faraõ rãmb a taabã sẽn da maandã. A Faraõ gomd ra pa kɩɩsd ye. A sẽn da rat n maande. Ra yaa na-toaaga, wuk-m-meng soab la tɩta-neda. Yaool n yaa nin-kãngã nengẽ la a Moiiz sẽn da yaa pe-kɩɩm balã kẽng naoor wʋsg n tɩ taas koees sẽn pa noome. Bõe la a Moiiz kẽng n tɩ yeel-a? A tɩ togs-a lame tɩ tood n na n paam a tẽngã. La a Moiiz koɛɛgã teka woto bɩ? Ayo. A kosa a Faraõ t’a bas a yembsã neb milyõ rãmbã tɩ b yi tẽngã. Rẽ yĩnga koe-kãensã taasg ra pa baood raood sɩda? Vẽenega!—Sõd. 12:3; Heb. 11:27.

7, 8. a) Wãn-wãn la b nams wẽn-sakdb sẽn zĩnd nand t’a Zezi wa tẽng zugu? b) Bõe n sõng-b tɩ b tall raood n kell n teel tũudum hakɩkã?

7 Wẽnnaam nin-buiidã sẽn yi Eziptã poore, no-rɛɛsdb la neb a taab me n zĩnd n teel tũudum hakɩkã ne raoodo. A Sʋɩtãan poorẽ dãmbã namsa nin-kãensã. A Poll yeela woto: “B loba bãmb ne kuga, b pasa bãmb ne da-wãad sʋʋse, b maka bãmb hal wʋsgo, b kʋʋ bãmb ne sʋʋse, bãmb yeelga piis ne bʋʋs gãnd n kẽ weoogẽ n gõodẽ, bãmb yɩɩ far dãmba, la nebã namsa bãmba n maan bãmb wẽnga.” (Heb. 11:37) Bõe n sõng Wẽnnaam nin-kãensã tɩ b tõog n kell n maan a raabã? Hebre rãmb sak 11 wã pʋgẽ, tʋm-tʋmd a Poll reng n wilga bũmb ning sẽn kɩt t’a Abɛlle, a Abrahaam, a Saara la neb a taab tõog toogã. A yeela woto: ‘Nin-kãens fãa kii ne tẽebo, n ka paam bũmb nins Wẽnnaam sẽn kãab bãmbã ye, la bãmb yãa bõn-kãens n beel-b yɩɩga.’ (Heb. 11:13) Vẽenega yɩɩ bũmb nins a Zeova sẽn kãabã n sõng no-rɛɛsdb wa a Eli, a Zeremi la neb a taab me sẽn teel tũudum hakɩkã ne raood nand t’a Zezi wa tẽngã zugã.—Tɩt 1:2.

8 Sẽn deng Kiristã waoongo, nin-kãensã fãa ra miime tɩ bark wakat n wate, n da tẽed rẽnda ne b sũy fãa. Kirist Zezi sẽn yaa maan-kʋʋdb kãsmã, n paas a maan-kʋʋdb 144,000 tʋʋmdã maasem yĩnga, nin-kãensã vʋʋgrã poore, b me na n wa lebga neb sẽn zems zãnga, la b ‘paam yolsg ne faoolmã yembdo.’ (Rom 8:21) Sẽn paase, a Zeova sẽn da yeel a Zeremi bũmb ningã kenga a Zeremi ne pĩnd wẽndẽ wẽn-sakdb a taab raoodo, tɩ b tõog n kell n sak-a. A Zeova ra yeela a Zeremi woto: ‘Bãmb na n zaba ne foom, . . . la b ka tõe n tõog foom ye. Bala, mam bee ne foom n na n sõng foom. Mam yaa a Zeova, yaa maam n yeele.’ (Zer. 1:18, 19) Rũndã-rũndã, tõnd me sã n tagsd bũmb nins Wẽnnaam sẽn pʋlem tɩ watẽ wã yelle, la d tagsd a sẽn yeel t’a na n kogla zood ning d sẽn tar ne-a wã tɩ ra sãamã yelle, tõnd me paamda raood wa pĩnd wẽn-sakdbã.—Yel. 2:7; karm-y 2 Korẽnt dãmb 4:17, 18.

Yaa nonglem n sõng a Zezi t’a moon ne raoodo

9, 10. Wãn to la a Zezi wilg raood a) tũudmã taoor dãmb taoore, b) sodaasã sẽn da wa n na n yõk-a wã, d) maan-kʋʋdbã kãsem taoore, e) la a Pɩlat taoore?

9 A Zezi sẽn kõ tõnd mak-sõng sẽn ka to wã wilga ne manesem buud toor-toor t’a tara raoodo. Wala makre, baa ne neb nins sẽn da kis a Zezi wã sẽn da yaa nanambse, la neb b sẽn waoogdã, a pa solg-b sɩdã sẽn na yɩl n noog b sũy ye. A yeela tũudmã taoor dãmb vẽeneg n pa zoe rabeem tɩ b geta b mens wa nin-tɩrse, la tudgd nebã ne b zãmsgã sẽn yaa ziri wã. Nin-kãensã ra tara taale, t’a Zezi togs-b rẽ vẽenega. Daar a yembre, a yeel-b-la woto: “Gʋlsdbã ne Fariziẽ rãmbã, zãmb dãmba, yãmb na paam toogo. Tɩ bõe, yãmb wẽnda yaad sẽn pelge, tɩ b yɩng yaa neere, la b pʋsã pida ne kũum kõaba la bõn-dẽgd fãa. Woto me, yãmb wẽnda tɩrg nebã nifẽ, la yãmb sũyã pida ne zãmb la wẽnga.”—Mat. 23:27, 28.

10 Sodaasã sẽn da wa n wa Gɛtsemane tɩ-sulã zĩigẽ n na n yõk a Zezi wã, a pa bao n na n solg ye. Ne raoodo, a yeel-b-la woto: “Yaa maam.” (Zã 18:3-8) Rẽ poore, b tall-a lame n kẽng Sãnedrẽ wã taoore, tɩ maan-kʋʋdbã kãsem sok-a sogsgo. Baa a Zezi sẽn da mi tɩ maan-kʋʋdbã kãsem da baoodame t’a yeel bũmb t’a paam n dõd-a n kʋ-a wã, a yeel-a lame tɩ sɩd yaa yẽ la Kiristã, la Wẽnnaam biigã. A pʋd n paasame meng tɩ b na n wa yãa yẽ “sẽn zao Wẽnnaam sẽn yaa Pãng-soabã rɩtgo, la sẽn be sawat zut n watẽ.” (Mark 14:53, 57-65) Rẽ poor bilfu, b sẽba a Zezi n tall-a n kẽng a Pɩlat taoore. Baa ne a sẽn da mi t’a Pɩlat tõe n fãag-a lame wã, b sẽn wa n dõt-a a taoorã, a kell n sĩnda a noor n pa leok ye. (Mark 15:1-5) Woto fãa ra baooda raoodo.

11. Koe-moonegã wɛɛngẽ, wãn to la raood ne nonglem tũud taaba?

11 La a Zezi wa n leoka a Pɩlat woto: ‘Yaa bõn-kãng yĩng la mam dog-yã, la yaa bõn-kãng yĩng la mam wa dũniyã n na n kɩs sɩdã kaseto.’ (Zã 18:37) A Zeova tʋma a Zezi t’a wa moon koe-noogã, la a Zezi moon-a-la ne sũ-noogo, bala a nonga a saasẽ Ba wã. (Luk 4:18, 19) Sẽn paase, a Zezi ra nonga nebã. A ra miime tɩ b namsdame. Rũndã-rũndã, yaa tõnd me sẽn nong Wẽnnaam la d nong d taabã wʋsgã yĩng n kɩt tɩ d moond koɛɛgã ne raood la yẽesmã.—Mat. 22:36-40.

Vʋʋsem sõngã kõt-d-la pãng tɩ d moond ne raoodo

12. Pipi kiris-nebã wakatẽ, bõe n maan tɩ karen-biisã kɩdem sũ-noogo?

12 Semen a wãn a Zezi kũumã poore, a karen-biisã sẽn da ne t’a Zeova kɩtdame tɩ neb a taab lebgd kiris-nebã, b sũy yɩɩ noog wʋsgo. Sɩd me, daar a ye bala, na ta neb 3 000 n deeg lisgu! Yɩɩ neb sẽn yi tẽns toɛy-toɛy n wa Zerizalɛm Pãntekotã kibs yĩnga. Ra yaa zʋɩf rãmb la neb sẽn da tuub n sak zʋɩf rãmbã tũudum. Zerizalɛm nebã fãa segd n da gomda bũmb ning sẽn maan baraarã yelle! Biiblã yeela woto: “Dabeem yõka nebã fãa; tɩ bõe, tʋm-tʋmdbã maana yel-soalem ne bõn-bãn wʋsgo.”—Tʋʋ. 2:41, 43.

13. Bõe yĩng tɩ saam-biisã pʋʋs n kos raoodo, la b pʋʋsgã poore bõe n maane?

13 Bũmb ning sẽn maanã puuga tũudmã taoor dãmb sũyã, tɩ b yõk a Pɩɛɛr ne a Zã n pag bi-bees roogẽ yʋng tõre. La vẽkembeoogo, b yeel-b lame tɩ b ra tol n le gom la b zãms nebã ne a Zezi yʋʋr ye. B sẽn bas-bã, b tɩ togsa saam-biisã bũmb ning sẽn paam-bã. B fãa lagma b koees n pʋʋs a Zeova, n kos woto: “[Zeova,] kõ yãmb tʋm-tʋmdbã raood kãsenga tɩ b togs yãmb koɛɛgã.” Rẽ poore, bõe n maane? Biiblã yeelame tɩ “bãmb fãa pida ne sɩɩg sõngo. La bãmb togsa Wẽnnaam koɛɛgã ne raoodo.”—Tʋʋ. 4:24-31.

14. Wãn-wãn la vʋʋsem sõngã sõngd tõnd koe-moonegã pʋgẽ?

14 Yaa vʋʋsem sõngã sẽn yaa a Zeova pãngã sẽn ka to wã n sõng karen-biisã tɩ b kell n moon koɛɛgã ne raoodã. Pa ne tõnd mens pãng la d tõe n tall raood n moon nebã fãa, la baa neb nins sẽn pa nong koɛɛgã ye. Rẽndame tɩ d teeg a Zeova. A tõe n kõ-d-la a vʋʋsem sõngã tɩ sõng-do. La d sã n kos-a, a sɩd na n kõome. Ne a Zeova sõngre, tõnd me ned kam fãa tõe n paama raoodo, n kell n moon koɛɛgã gɩdgr buud fãa sasa.—Karm-y Yɩɩl Sõamyã 138:3.

Rũndã-rũndã me, kiris-nebã moonda ne raoodo

15. Rẽ yĩnga yaa nebã fãa n sakd koɛɛgã rũndã-rũndã bɩ?

15 Wa pĩnd wẽndẽ wã, rũndã-rũndã me, pa nebã fãa n sakd koɛɛgã ye. Kẽer sakd-a lame, la sãnda yẽ pa wʋmd a võore, la b pʋd n pa nong tõnd tũudmã ye. Wa a Zezi sẽn da pĩnd n togsã, kẽer wɩta tõnd la b yaand tõndo, wall b kis-d menga. (Mat. 10:22) Nin-kãensã mi n tũnugda ne kiba-kɩtbã n yelgd goam sẽn pa sɩd tõnd zugu, tɩ kẽer pʋd n dõt tõnd vẽenega. (Yɩɩl 109:1-3) La baa ne rẽ, dũniyã gill zugu, a Zeova nin-buiidã ket n moonda koɛɛgã ne raoodo.

16. Kiba-bʋg n wilgd tɩ d sã n ket n moond koɛɛgã ne raood baa neb kẽer sẽn kɩɩsdã, tõe n kɩtame tɩ b tõeem yam?

16 Tõnd sẽn moond koɛɛgã ne raoodã tõe n wa kɩtame tɩ neb kẽer sẽn da pa kelgd toeem yam. Kirgistã saam-bi-poak a ye yeela woto: “Daar a ye, m da moonda zak ne zaka, n tɩ kẽ zak a ye pʋgẽ, tɩ zakã soab yeel maan woto: ‘Mam tẽeda Wẽnnaam, la pa kiris-nebã Wẽnnaamã ye. M sã n le yã foo ka, m na n kɩtame tɩ m baagã wãb-fo!’ Rẽ tɩ ba-kẽeng b sẽn sog ne sɛn n sɩd ra bee a poorẽ wã. La tõnd sẽn wa n pʋɩt Rĩungã kibay nimero 37 soabã gom-zug sẽn yet tɩ: ‘Ziri tũudmã saab kolgame!’ wã, mam yãka yam n na n le kẽnge. La m da ratame tɩ yɩ zakã ned a to la m na n sege. M sẽn ta wã, yɩɩ rao ning m sẽn da seg pĩndã n pak zakã noore. M yɩɩ tao-tao n pʋʋs a Zeova la m yeel raoã woto: ‘Y kibare? Mam tẽega tõnd rabtãtẽ sõsgã yelle, la m tẽra y baagã yell me. La m da pa tõe n gãng yãmb zakã n pa kõ-y seb-kãngã ye. Bala ma-me tẽeda wa yãmb tɩ Wẽnnaam sɩd-sɩdã yaa a ye. Ka la bilfu, Wẽnnaam na n menesa tũudum nins fãa sẽn sãamd a yʋʋrã. Y sã n karem sebrã, y na n wʋma rẽ võor n paase.’ Raoã sak n deega seb-vãoogã hal tɩ ling maam wʋsgo. Rẽ poore, mam viigame n kẽng zak ning sẽn pʋgdã pʋgẽ. Sẽn wa n yɩ bilfu, mam yãa raoã sẽn zãad seb-vãoogã n zoet n babsd maam. A yeela woto: ‘Mam karma sebrã.’ La a paas woto: ‘Bõe la m segd n maan n põs Wẽnnaam sũ-puugrã sasa?’ ” Raoã sɩnga Biiblã zãmsgo, la a sɩng tigissã me kẽnde.

17. Wãn to la saam-bi-poak a ye tall raood tɩ kɩt tɩ ned sẽn da zãmsd Biiblã paam raoodo?

17 D sã n moond koɛɛgã ne raoodo, tõe n kɩtame tɩ neb a taab me paam raoodo. Risi saam-bi-poak a ye n da togd sore, la a wa n yiisa sebr n na n kõ pag sẽn zĩ n yɛg-a. La rao a ye n yik tao-tao, n fãag sebrã saam-bi-poakã nugẽ, n põd-a n lob yɩnga. A tʋʋ saam-bi-poakã, n yeel-a t’a wilg a zakã zĩiga, la a paas t’a pa rat n yã t’a moond koɛɛgã tẽngã pʋg ye. Zĩig pʋgẽ, saam-bi-poakã pʋʋsa a Zeova n kõs-a sõngre. A tẽega a Zezi gom-kãensã: “Bɩ y ra zoe neb nins sẽn kʋʋd yĩngã . . . ye.” (Mat. 10:28) Saam-bi-poakã bʋka a sũur n yeel raoã woto: “Mam pa na n wilg m zakã zĩig ye. La m na n moona koɛɛgã tẽngã pʋgẽ me.” A yeel-a-la woto la a bas n sigi. Saam-bi-poakã ra pa mi tɩ pag a ye sẽn da zãmsd Biiblã ne yẽ n da be mobillã pʋg ye. Pagã ra basame tɩ neb zoees kɩt t’a pa kẽnd tigissã ye. La pagã sẽn yã saam-bi-poakã sẽn tall raood ningã, a yãka yam n na n kẽnd tigissã masã.

18. Bõe n na n sõng d ned kam fãa t’a moon koɛɛgã ne raood wa a Zezi?

18 D sẽn vɩ neb sẽn pa maand Wẽnnaam daabã sʋkã yĩnga, sẽn na yɩl n moon koe-noogã wa a Zezi, rẽnda d tall daoodo. Bõe n na n sõng d ned kam fãa t’a tõog n maan rẽ? D tagsd bũmb nins Wẽnnaam sẽn pʋlem tɩ watẽ wã yelle. D modg n ket n nong Wẽnnaam la d taabã me. D pʋʋs n kos raoodo. D tẽegd wakat fãa tɩ d pa d yembr ye. Bala a Zezi bee ne tõnd ned kam fãa. (Mat. 28:20) Vʋʋsem sõngã me na n kõ tõnd pãnga. Sẽn paase, a Zeova na n sõng-d lame la a ning-d barka. Woto fãa yĩnga, bɩ d ned kam fãa tall raoodo, la d yet woto: ‘A Zeova yaa mam sõngda, mam kõn zoe rabeem ye. Ned tõe n maana maam bõe?’—Heb. 13:6.

Y na n leokame tɩ bõe?

• Bõe yĩng tɩ Wẽnnaam nin-buiidã segd n tall raoodo?

• Wãn to la wẽn-sakdb sẽn deng Kiristã kõ mak-sõng raoodã tallg wɛɛngẽ?

• Wãn to la a Zezi Kirist yẽ kõ-d mak-sõngo?

• La pipi kiris-nebã yẽ?

• Wãn to la d tẽed-n-taasã me kõt-d mak-sõngo?

[Zãmsgã sogsgã]

[Foto, seb-neng 23]

A Zezi puka tũudmã taoor dãmb bãong n pa zoe rabeem ye

[Foto, seb-neng 25]

A Zeova kõt-d-la raood tɩ d moond koɛɛgã