‘Gese, mam bee ne yãmb wakat fãa’
“Gese, mam bee ne yãmb wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.”—MAT. 28:20.
1. a) Kʋms-y ki ne nadens yel-bũndã. b) A Zezi wilgame tɩ yel-bũndã võor yaa bõe?
A ZEZI wẽe yel-bũn wʋsg n gom Wẽnnaam Rĩungã yelle. A yel-bũnd a ye n gom pʋʋg soab sẽn fẽrg ki, t’a bɛ wa fẽrg nadens ki wã sʋka. Nadensã yikame n lim ki wã, la pʋʋgã soab yeela a tʋm-tʋmdbã tɩ b ‘bas bãmb tɩ b bɩ ne taab hal tɩ ta tigsg wakate.’ Tigsgã wakate, b yõoga nadensã bugum, la b tigim ki wã. A Zezi meng wilga a yel-bũndã võore. (Karm-y Matɩe 13:24-30, 37-43.) Bõe la yel-bũndã wilgd tõndo? (Ges-y zĩig ning b sẽn gʋls tɩ “Ki wã la nadensã.”)
2. a) Bõe la ki ne nadens yel-bũndã wilgd tõndo? b) Bõe yell la d na n gome?
2 Ki ne nadens yel-bũndã wilgda a Zezi sẽn na n tigim neb nins b sẽn mak ne ki wã to-to, la rẽ sẽn na n yɩ wakat ninga. Nin-kãens yaa sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeeb n na n wa rɩ naam ne-a wã. Yaa yʋʋmd 33 Pãntekotã sasa la b sɩng bõn-buudã fẽrgre. Dũniyã saab wakate, b na n tigma neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeeb n ket tẽngã zug la sẽn zems ne soolmã, tɩ b kẽng saasẽ. Wakat kãnga, tigsgã na n saame. (Mat. 24:31; Wil. 7:1-4) Wa ned sẽn dʋ tãng zug sẽn tõe n tool n ges yɩɩgã, yel-bũndã sõnga a Zezi karen-biisã tɩ b bãng yɛl sẽn na n zĩnd na maan yʋʋm 2000 pʋgẽ. Yel-kãens la bʋse? Yel-bũndã gomda bõn-buudã fẽrgr yelle, ki wã sẽn na n yi n bɩ, la tigsgã yelle. Sõs-kãngã pʋgẽ, d na n goma tigsgã yell n yɩɩda.—Ges-y pipi vẽnegrã.
A ZEZI KOGENDA SẼN PAAM-B VƲƲSEM SÕNG ZAEEBÃ
3. a) Yʋʋmd 100 soabã loogr poore, bõe n maane? b) Sok-bʋg n be Matɩe 13:28, la ãnd dãmb n sok sokrã? (Ges-y vẽnegrã me.)
3 Yʋʋmd 100 soabã loogr poor la nadensã sɩng Mat. 13:26) Yʋʋmd 300 wã sasa tɩ kiris-neb ne yʋʋrã sõor looga kiris-neb hakɩkã hal wʋsgo. Tẽeg-y tɩ yel-bũndã pʋgẽ, tʋm-tʋmdbã kosa pʋʋgã soab sor n na n võ nadensã. (Ges-y vẽnegr a 2.) (Mat. 13:28) Pʋʋgã soab leokame tɩ bõe?
dũniyã sẽn yaa pʋʋgã pʋgẽ wã yiibu. Yaa wakat kãng la kiris-neb ne yʋʋrã sɩng pukri. (4. a) Pʋʋgã soab sẽn leok tʋm-tʋmdbã bũmb ningã wilgda bõe? b) Wakat bʋg la lebg nana tɩ b bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã n bake?
4 A Zezi wilgame tɩ pʋʋgã soab yeelame tɩ b bas ki wã ne nadensã “tɩ b bɩ ne taab hal tɩ ta tigsg wakate.” Woto wilgdame tɩ sẽn sɩng ne tʋm-tʋmdbã wakat n tãag rũndã, wakat fãa, kiris-neb sẽn paam vʋʋsem sõngã zaeeb n be tẽngã zugu. A Zezi sẽn wa n yeel a karen-biisã bũmb ningã sɩd wilgda rẽ. A yeel-b-la woto: ‘Mam bee ne yãmb wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.’ (Mat. 28:20) Dẽnd a Zezi pʋlmame t’a na n kogla sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã n tãag saabã wakate. La yel-bũndã wilgame tɩ nadensã na n bɩɩme n lim ki wã. Rẽnd sasa kãnga, d ra pa tõe n bãng neb nins sẽn sɩd paam vʋʋsem sõng zaeebã n welg ye. La na maan yʋʋm 30 nand tɩ tigsgã wakat sɩnge, lebga nana tɩ b bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã n bake. Bõe yĩnga?
TƲMD-TƲMD SẼN ‘MANEG SORE’
5. Wãn to la a Malaki bãngr-gomdã pids a Zezi sẽn wa n be tẽngã zugã?
5 Yʋʋm kobs sẽn deng t’a Zezi wẽ ki ne nadens yel-bũndã, a Zeova vẽnega no-rɛɛs a Malaki t’a bilg yɛl sẽn na n zĩndi. Yel-kãens zemsa ne a Zezi yel-bũndã sẽn gomd bũmb ninsã. (Karm-y Malaki 3:1-4.) Yaa a Zãmbatiis n yɩ ‘koɛɛg soab ning sẽn deng taoor n maneg sorã.’ (Mat. 11:10, 11) A sẽn wa n sɩng a tʋʋmdã yʋʋmd 29 wã, wilgame tɩ Israyɛll buudã bʋʋd kaoob wakat sɩngame. A Zezi n yɩ koɛɛg soab a yiib-n-soabã. A yɩlga wẽnd-doogã naoor a yiibu, a sẽn dig lɛɛbdbã n yiisã. Yɩ a koe-moonegã sɩngrẽ, la a baasgẽ. (Mat. 21:12, 13; Zã 2:14-17) Rẽnd wẽnd-doogã yɩlgr la bʋʋdã kaoob kaoosame.
6. a) A Malaki bãngr-gomdã pidsg a to la bʋgo? b) Wakat bʋg la a Zezi wa n ges tũudum ning neb sẽn zemse? (Ges-y vẽnegrã me.)
6 A Malaki bãngr-gomdã pidsg a to la bʋgo? Nand tɩ yʋʋmd 1914 ta, a Charles Russell ne a tʋmd-n-taasã tʋma tʋʋmd sẽn wõnd a Zãmbatiis rẽndã. Tʋʋm-kãng ra yaa wilg nebã Biiblã sẽn sɩd yet bũmb ningã. Wala makre, Biiblã Zãmsdb wilga Kiristã sẽn ki tɩ yɩ maoongã võore. B wilgame tɩ nebã sẽn tẽed tɩ Wẽnnaam namsda nin-wẽnsã bugum yirã yaa ziri. B mooname me n wilg bu-zẽmsã wakat saabo. La tũudum wʋsg neb me n da yet tɩ b yaa kiris-neba. Rẽnd sokr n da be: Tũudum kãens fãa sʋkã, tũudum bʋg neb n zems tɩ b mak-b ne ki wã? Sẽn na yɩl n bãng rẽ, a Zezi waa yʋʋmd 1914 n na n ges tũudum bʋg neb n zemse. Tʋʋm-kãng kaoosame. A sɩnga yʋʋmd 1914, n baas yʋʋmd 1919 wã.—Ges-y vẽnegr a 3.
YƖLGRÃ WAKATE
7. A Zezi sẽn wa n na n ges neb nins sẽn yet tɩ b yaa kiris-nebã, a yãa bõe?
7 A Zezi sẽn wa n na n ges neb nins sẽn yet tɩ b yaa kiris-nebã, a yãa bõe? A mikame tɩ baa neb nins b sẽn da boond tɩ Biiblã Zãmsdbã sẽn da pa waoogã, yaa sẽn yɩɩd yʋʋm 30 la b maan b sẽn tõe fãa n moon koɛɛgã, n pa get rẽ sẽn baood modgr la ligd yiisgã ye. Mal. 3:2, 3; 1 Pɩɛ. 4:17) Bõe yĩng tɩ b ra segd ne manegr bɩ yɩlgre?
(Ges-y vẽnegr a 4.) Yaa vẽeneg t’a Zezi ne a malɛgsã sũy yɩɩ noogo, b sẽn mik tɩ nin-kãensã pa bas tɩ kiris-neb ne yʋʋrã a Sʋɩtãan sẽn tʋmd ne wã tõog-bã. Baasgo, yɩɩ tɩlae tɩ b “maneg a Levi yagensã,” rat n yeel tɩ sẽn paam-b zaeebã. (8. Bõe n maan yʋʋmd 1914 poore?
8 Yʋʋmd 1914 sẽn wa n kolg saabã, Biiblã Zãmsdb kẽer sũy sãamame. Bala, b ra tẽedame tɩ b na n zẽk n kẽnga saasẽ, tɩ pa yɩ woto ye. Yʋʋmd 1915 ne yʋʋmd 1916, b bɛɛbã nams-b lame tɩ koe-moonegã maage. Sẽn paase, saam-biig a Russell kii yʋʋmd 1916 zĩ-likr kiuugã pʋgẽ. Rẽ poore, kɩɩsdb n zĩndi. Yɩɩ b sẽn wa n yãk saam-biig a Rutherford t’a lebg Watch Tower Bible and Tract Society perzidã wã. Wakat kãng tɩ tʋʋmdã yel-gɛtbã ra yaa bãmb b yopoe, tɩ bãmb b naas yeel tɩ b pa sak ye. B bao n na n welga saam-biisã, la yʋʋmd 1917 sa-sik kiuugã, nin-kãensã loogame n bas Betɛllã. Woto pa wilg vẽeneg tɩ b yɩlga sẽn paam-b zaeebã sɩda? Biiblã Zãmsdb kẽer me zoee ninsaalba, n bas Wẽnnaam tũubu. La b wʋsgã saka a Zezi sor-wilgrã, n toeem yɛl nins b sẽn da segd n toeemã. Rẽ kɩtame t’a Zezi sak n deeg-ba, la a zãgs kiris-neb ne yʋʋrã fãa. (Mal. 3:5; 2 Tɩm. 2:19) Rẽ poore, bõe n maane? Sẽn na yɩl n bãnge, bɩ d lebg n tẽeg ki wã ne nadensã yel-bũndã.
BÕE N MAAN TIGSGÃ SƖNGR POORE?
9, 10. a) Bõe yell la d na n gom masã? b) Tigsgã sɩngrẽ, bõe la b reng n maane?
9 A Zezi yeelame tɩ “tigsgã yaa dũniyã sɛɛbo.” (Mat. 13:39) Tigsgã sɩnga yʋʋmd 1914. D na n goma yɛl a nu a Zezi sẽn wilg tɩ na n maana wakat kãng yelle.
10 Pipi, nadensã kɛɛbo. A Zezi yeela woto: ‘Tigsgã wakate, mam na n yeela tigsdbã tɩ b reng n kɛ nadensã n loe kila.’ Yʋʋmd 1914 tɛka, malɛgsã sɩnga nadensã sẽn makd kiris-neb ne yʋʋrã kɛɛbo, n welgd-b ne neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebã sẽn yaa Rĩungã kambã.—Mat. 13:30, 38, 41.
11. Tʋʋm-bʋg n welgd kiris-neb hakɩkã ne kiris-neb ne yʋʋrã?
11 Malɛgsã tara nadensã kɛɛbo, tɩ welgr ning sẽn be kiris-neb ne yʋʋrã la kiris-neb hakɩkã sʋkã lebgd vẽeneg n paasdẽ. (Wil. 18:1, 4) Yʋʋmd 1919 wã, lebga vẽeneg tɩ Babilon Kãsengã lʋɩɩme. Yaa koe-moonegã n kɩt tɩ b ne welgr ning sẽn be kiris-neb hakɩkã ne kiris-neb ne yʋʋrã sʋkã n yɩɩda. Biiblã Zãmsdbã taoor lʋɩtbã sɩngame n wilgdẽ tɩ koɛɛgã mooneg yaa tɩlae ne ned kam fãa. Wala makre, yʋʋmd 1919 wã, b yiisa sebr (To Whom the Work Is Entrusted) n sagl sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã fãa tɩ b moon koɛɛgã zak-zaka. Sebrã pʋgẽ, b yeela woto: “Wõnda tʋʋmdã yɩɩda d pãnga, la yaa Zu-soabã tʋʋmde. A na n sõng-d lame tɩ d tõoge. Y sẽn paam n naag tʋʋmdẽ wã yaa zu-zẽkre.” Kiris-neb hakɩkã manesem yɩɩ wãna? Yʋʋmd 1922 Gũusg Gasgã pʋgẽ, b yeelame tɩ wakat kãng tɛka, Biiblã Zãmsdbã maneg n wɩnga ne koɛɛgã moonego. Sẽn pa yã n kaoose, zak-zak moonegã lebga bũmb sẽn kɩt tɩ nebã bãng tɩ bãmb la kiris-neb hakɩkã. Hal n tãag rũndã, ket n yaa woto.
12. Ki wã wʋkr sɩnga wakat bʋgo?
12 Yiib-n-soaba, ki wã wʋkre. A Zezi yeela malɛgsã tɩ ‘b wʋk ki wã n sui a baoorẽ wã.’ (Mat. 13:30) Yʋʋmd 1919 wã tɛka, b tigimda sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã kiris-neb tigingã b sẽn yɩlgã pʋgẽ. La sã n yaa ne sẽn paam-b zaeeb n ket tẽngã zug saabã wakatã, yaa b sẽn wat n ki n loog saasẽ la d tõe n yeel tɩ tigsgã saame.—Dan. 7:18, 22, 27.
13. Wilgr 18:7 wã sõngda tõnd tɩ d bãng bõe ziri tũudmã la kiris-neb ne yʋʋrã sẽn naaga zugu?
Mat. 13:42) Gom-kãngã pidsda rũndã-rũndã bɩ? Ayo. Kiris-neb ne yʋʋrã tũudum toor-toorã naaga ziri tũudmã b sẽn mak ne pʋg-yoodrã. Pʋg-yoodrã yaool n ket n yeta woto: “Mam dɩta naam wa rĩm-poaka, mam ka pʋg-kõor ye, mam kõn paam sũ-sãoong me ye.” (Wil. 18:7) Sɩd me, kiris-neb ne yʋʋrã teega dũniyã nanambse, hal n tagsdẽ tɩ bũmb pa na n paam-b ye. Rẽnd rũndã-rũndã, b sẽn mak-b rãmb ne nadensã pa yãbd ye. B pʋd n wukda b mense. La ka la bilfu, na n toeemame.
13 Tãab-n-soaba, yãbr ne yẽn wãbre. Malɛgsã sã n sẽb nadensã kil n sa, bõe n na n maane? A Zezi goma b sẽn na n ning nadensã zĩig ningã yelle, n yeel woto: “Yãbr ne yẽn wãbr na n zĩnda be.” (Kiris-neb ne yʋʋrã taoor dãmb ne politikã taoor dãmb zood na n sãama ka la bilfu (Ges-y sull 13)
14. a) Wakat bʋg la kiris-neb ne yʋʋrã na n wãb b yẽna, la bõe yĩnga? b) Wãn to la d sẽn wʋmd Matɩe 13:42 goamã võor to-to masã wã zems ne Yɩɩl Sõamyã 112:10 sẽn yetã? (Ges-y vẽnegr a 5.)
14 To-kãsengã sasa, b sã n wa sãam ziri tũudum toor-toorã, b nebã na n zoet n baooda zĩig n na n solge, la b pa na n yã ye. (Luk 23:30; Wil. 6:15-17) B sã n wa bãng tɩ b pa tõe n põs sãoongo, b sũyã na n sãamame, tɩ b yãbd la b wãbd b yẽna. Sasa kãnga, na n yɩɩ wa a Zezi sẽn deng n togsã. B “na n wiisame.” (Ges-y vẽnegr a 5.)—Mat. 24:30; Wil. 1:7.
15. Bõe n na n paam nadensã, la na n yɩɩ wakat bʋgo?
15 Naas-n-soaba, wʋngã pʋgẽ lobre. B na n dɩka nadensã b sẽn loe kilã n maan bõe? Malɛgsã “na n loba bãmb wʋng sẽn wɩng wʋsg pʋgẽ.” (Mat. 13:42) Woto rat n yeelame tɩ b na n sãam-b-la zãng-zãnga. Rẽnd b na n sãama ziri tũudum toor-toorã neb to-kãsengã baasgẽ, rat n yeel tɩ Armagedõ sasa.—Mal. 3:19.
16, 17. a) A Zezi goma bõe yell a yel-bũndã baasgẽ? b) Bõe yĩng tɩ d tõe n yeel tɩ gom-kãens pidsgã nan keta taoore?
16 Nu soaba, nin-tɩrsã yãgbã. A Zezi bãngr-gomdã baasgẽ, a yeela woto: “Nin-tɩrsã na n yãga wa wĩndg bãmb Ba soolem pʋgẽ.” (Mat. 13:43) Wakat bʋg la rẽ na n pidsi, la na n yɩɩ yɛɛnẽ? Gom-kãensã nan pa pids ye. A Zezi ra pa gomd bũmb sẽn na n zĩnd tẽngã zug yell ye. Yaa bũmb sẽn na n zĩnd saasẽ. (Ges-y vẽnegr a 6.) Bʋʋm a yiib n kɩt tɩ d yet woto.
17 Pipi yaa sẽn na n yɩ wakat ningã. A Zezi sẽn wilg bũmb ning sẽn na n paam nadensã, a paasa woto: ‘Dẽ, nin-tɩrsã Mat. 24:31) Be la b na n yãg b ‘Ba soolem pʋgẽ.’ La Armagedõ zabrã poor bilfu, b na n maana sũ-noog “Pe-bilã pʋg-peegr daare,” bala, bãmb la Pe-bilã pʋg-paalã.—Wil. 19:6-9.
na n yãga wa wĩndga.’ Woto wilgdame tɩ yaa b sẽn wat n lob nadensã ‘wʋng sẽn wɩng wʋsg pʋgẽ wã’ poor la rẽ na n pidsi. Na n yɩɩ to-kãsengã baasgẽ. Rẽnd sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã yãgbã me wakat nan pa ta ye. Yiib-n-soabã yaa sẽn na n yɩ zĩig ningã. A Zezi yeelame tɩ nin-tɩrsã na n yãga b ‘Ba soolem pʋgẽ.’ Woto rat n yeelame tɩ neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeeb n ket tẽngã zug to-kãsengã sɩngr poorã fãa zemsa ne soolmã. Dẽ, wa a Zezi bãngr-gomd ning sẽn gomd to-kãsengã yellã sẽn wilgã, b na n tigim-b lame tɩ b kẽng saasẽ. (D SẼN BÃNG BŨMB NINSÃ SẼN NAFD TÕND TO-TO
18, 19. Wãn to la d sẽn wʋmd ki ne nadens yel-bũndã võorã nafd tõnd ned kam fãa?
18 Wãn to la yel-bũndã sẽn wilg bũmb ninsã tõe n naf tõnd ned kam fãa? Pipi, kɩtame tɩ d wʋm yɛlã võor n paase. Yel-bũndã wilgda bũmb sẽn kɩt t’a Zeova bas tɩ wẽnemã beẽ. A maanda “sũ-mar ne laas nins sẽn zems sãoongã,” sẽn na yɩl n tigim “laas nins sẽn maan bãmb nimbãan-zoeer yĩngã,” n fãag-bã. (Ges-y vẽnegr a 7.) (Rom 9:22-24) Yiib-n-soaba, kenga d pɛlga. Saabã sẽn kolgdã, tõnd bɛɛbã na n maneg n zaba ne tõndo, la b “ka tõe n tõog” ye. (Karm-y Zeremi 1:19.) Wa tõnd saasẽ Ba a Zeova sẽn sɩng n kogend neb nins b sẽn mak ne ki wã, a na n kell n zĩnda ne tõnd ‘wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.’ A maanda rẽ ne a Zezi la malɛgsã maasem.—Mat. 28:20.
19 Tãab-n-soabã, sõng-d lame tɩ d bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã. Bõe yĩng tɩ rẽ bãngr tar yõod wʋsgo? Bala, yaa tɩlae tɩ d bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã n yaool n paam sokr a Zezi sẽn sok leoore. A sẽn wa n gomd yaoolem wakatã yellã, a soka woto: ‘Ãnda n yaa tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩd la sẽn tar yamã?’ (Mat. 24:45) Sõss a yiib nins sẽn pʋgdã na n leoka sok-kãnga.
Sull a 2: Y sã n dat n tẽeg a Zezi yel-bũndã bũmb a taabã sẽn makd bũmb ninsã, bɩ y karem yʋʋmd 2010 tʋʋlg kiuug pipi daar Gũusg Gasgã, sõsg ning gom-zug sẽn yaa: “Nin-tɩrsã na n yãga wa wĩndga.”
Sull a 3: Sẽn mik t’a Zezi tʋm-tʋmdbã zoe n kiime wã, n paas b sẽn mak sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã ne ki wã, rẽnd yel-bũndã pʋgẽ tʋm-tʋmdbã yaa malɛgsã. A Zezi meng wilgame tɩ yaa malɛgsã n na n võ nadensã.—Mat. 13:39.
Sull a 6: Woto yaa toor ne d sẽn da tagsdã. D ra tagsdame t’a Zezi waa yʋʋmd 1918 wã, n na n ges tũudum bʋg neb n zems tɩ b mak-b ne ki wã.
Sull a 7: Yʋʋmd 1910 n tãag yʋʋmd 1914, Biiblã Zãmsdb pʋɩya sẽn kolg sɛb 4000000, la seb-vãad 200000000 la zaka.
Sull 14: Woto yaa toor ne d sẽn da wʋmd Matɩe 13:42 to-to wã. Tõnd sɛbã pʋsẽ, d ra yetame tɩ kiris-neb ne yʋʋrã sɩnga ‘yãbr la b yẽnã wãbre.’ Bala, Wẽnnaam “soolem kãmbã” pukda b bãongo, n wilgdẽ tɩ b yaa “wẽng soabã kamba.” (Mat. 13:38) La yaa d bãng tɩ b sã n gomd yẽn wãbr yelle, yaa sãoong yell la b gomda.—Ps. 112:10.
Sull 16: A Daniɛll togsa bãngr-gomd sẽn paam-b zaeebã zugu, n yeel woto: “Yam dãmb na n pɩla wa sa-gãongo.” (Dan. 12:3) B sẽn wat n ket tẽngã zugã, yaa koɛɛgã mooneg n kɩtd tɩ b pɩndã. La Matɩe 13:43 gomda wakat ning b sẽn na n pɩl saasẽ Rĩungã pʋgẽ wã yelle. Pĩndã, d ra tagsdame tɩ Daniɛll 12:3 ne Matɩe 13:43 fãa gomda koe-moonegã yelle.
Sull 18: Y tõe n gesa Approchez-vous de Jéhovah sebrã neng 288-289.