Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

‘Gese, mam bee ne yãmb wakat fãa’

‘Gese, mam bee ne yãmb wakat fãa’

“Gese, mam bee ne yãmb wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.”—MAT. 28:20.

1. a) Kʋms-y ki ne nadens yel-bũndã. b) A Zezi wilgame tɩ yel-bũndã võor yaa bõe?

A ZEZI wẽe yel-bũn wʋsg n gom Wẽnnaam Rĩungã yelle. A yel-bũnd a ye n gom pʋʋg soab sẽn fẽrg ki, t’a bɛ wa fẽrg nadens ki wã sʋka. Nadensã yikame n lim ki wã, la pʋʋgã soab yeela a tʋm-tʋmdbã tɩ b ‘bas bãmb tɩ b bɩ ne taab hal tɩ ta tigsg wakate.’ Tigsgã wakate, b yõoga nadensã bugum, la b tigim ki wã. A Zezi meng wilga a yel-bũndã võore. (Karm-y Matɩe 13:24-30, 37-43.) Bõe la yel-bũndã wilgd tõndo? (Ges-y zĩig ning b sẽn gʋls tɩ “Ki wã la nadensã.”)

2. a) Bõe la ki ne nadens yel-bũndã wilgd tõndo? b) Bõe yell la d na n gome?

2 Ki ne nadens yel-bũndã wilgda a Zezi sẽn na n tigim neb nins b sẽn mak ne ki wã to-to, la rẽ sẽn na n yɩ wakat ninga. Nin-kãens yaa sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeeb n na n wa rɩ naam ne-a wã. Yaa yʋʋmd 33 Pãntekotã sasa la b sɩng bõn-buudã fẽrgre. Dũniyã saab wakate, b na n tigma neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeeb n ket tẽngã zug la sẽn zems ne soolmã, tɩ b kẽng saasẽ. Wakat kãnga, tigsgã na n saame. (Mat. 24:31; Wil. 7:1-4) Wa ned sẽn dʋ tãng zug sẽn tõe n tool n ges yɩɩgã, yel-bũndã sõnga a Zezi karen-biisã tɩ b bãng yɛl sẽn na n zĩnd na maan yʋʋm 2000 pʋgẽ. Yel-kãens la bʋse? Yel-bũndã gomda bõn-buudã fẽrgr yelle, ki wã sẽn na n yi n bɩ, la tigsgã yelle. Sõs-kãngã pʋgẽ, d na n goma tigsgã yell n yɩɩda.—Ges-y pipi vẽnegrã.

A ZEZI KOGENDA SẼN PAAM-B VƲƲSEM SÕNG ZAEEBÃ

3. a) Yʋʋmd 100 soabã loogr poore, bõe n maane? b) Sok-bʋg n be Matɩe 13:28, la ãnd dãmb n sok sokrã? (Ges-y vẽnegrã me.)

3 Yʋʋmd 100 soabã loogr poor la nadensã sɩng dũniyã sẽn yaa pʋʋgã pʋgẽ wã yiibu. Yaa wakat kãng la kiris-neb ne yʋʋrã sɩng pukri. (Mat. 13:26) Yʋʋmd 300 wã sasa tɩ kiris-neb ne yʋʋrã sõor looga kiris-neb hakɩkã hal wʋsgo. Tẽeg-y tɩ yel-bũndã pʋgẽ, tʋm-tʋmdbã kosa pʋʋgã soab sor n na n võ nadensã. (Ges-y vẽnegr a 2.) (Mat. 13:28) Pʋʋgã soab leokame tɩ bõe?

4. a) Pʋʋgã soab sẽn leok tʋm-tʋmdbã bũmb ningã wilgda bõe? b) Wakat bʋg la lebg nana tɩ b bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã n bake?

4 A Zezi wilgame tɩ pʋʋgã soab yeelame tɩ b bas ki wã ne nadensã “tɩ b bɩ ne taab hal tɩ ta tigsg wakate.” Woto wilgdame tɩ sẽn sɩng ne tʋm-tʋmdbã wakat n tãag rũndã, wakat fãa, kiris-neb sẽn paam vʋʋsem sõngã zaeeb n be tẽngã zugu. A Zezi sẽn wa n yeel a karen-biisã bũmb ningã sɩd wilgda rẽ. A yeel-b-la woto: ‘Mam bee ne yãmb wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.’ (Mat. 28:20) Dẽnd a Zezi pʋlmame t’a na n kogla sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã n tãag saabã wakate. La yel-bũndã wilgame tɩ nadensã na n bɩɩme n lim ki wã. Rẽnd sasa kãnga, d ra pa tõe n bãng neb nins sẽn sɩd paam vʋʋsem sõng zaeebã n welg ye. La na maan yʋʋm 30 nand tɩ tigsgã wakat sɩnge, lebga nana tɩ b bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã n bake. Bõe yĩnga?

TƲMD-TƲMD SẼN ‘MANEG SORE’

5. Wãn to la a Malaki bãngr-gomdã pids a Zezi sẽn wa n be tẽngã zugã?

5 Yʋʋm kobs sẽn deng t’a Zezi wẽ ki ne nadens yel-bũndã, a Zeova vẽnega no-rɛɛs a Malaki t’a bilg yɛl sẽn na n zĩndi. Yel-kãens zemsa ne a Zezi yel-bũndã sẽn gomd bũmb ninsã. (Karm-y Malaki 3:1-4.) Yaa a Zãmbatiis n yɩ ‘koɛɛg soab ning sẽn deng taoor n maneg sorã.’ (Mat. 11:10, 11) A sẽn wa n sɩng a tʋʋmdã yʋʋmd 29 wã, wilgame tɩ Israyɛll buudã bʋʋd kaoob wakat sɩngame. A Zezi n yɩ koɛɛg soab a yiib-n-soabã. A yɩlga wẽnd-doogã naoor a yiibu, a sẽn dig lɛɛbdbã n yiisã. Yɩ a koe-moonegã sɩngrẽ, la a baasgẽ. (Mat. 21:12, 13; Zã 2:14-17) Rẽnd wẽnd-doogã yɩlgr la bʋʋdã kaoob kaoosame.

6. a) A Malaki bãngr-gomdã pidsg a to la bʋgo? b) Wakat bʋg la a Zezi wa n ges tũudum ning neb sẽn zemse? (Ges-y vẽnegrã me.)

6 A Malaki bãngr-gomdã pidsg a to la bʋgo? Nand tɩ yʋʋmd 1914 ta, a Charles Russell ne a tʋmd-n-taasã tʋma tʋʋmd sẽn wõnd a Zãmbatiis rẽndã. Tʋʋm-kãng ra yaa wilg nebã Biiblã sẽn sɩd yet bũmb ningã. Wala makre, Biiblã Zãmsdb wilga Kiristã sẽn ki tɩ yɩ maoongã võore. B wilgame tɩ nebã sẽn tẽed tɩ Wẽnnaam namsda nin-wẽnsã bugum yirã yaa ziri. B mooname me n wilg bu-zẽmsã wakat saabo. La tũudum wʋsg neb me n da yet tɩ b yaa kiris-neba. Rẽnd sokr n da be: Tũudum kãens fãa sʋkã, tũudum bʋg neb n zems tɩ b mak-b ne ki wã? Sẽn na yɩl n bãng rẽ, a Zezi waa yʋʋmd 1914 n na n ges tũudum bʋg neb n zemse. Tʋʋm-kãng kaoosame. A sɩnga yʋʋmd 1914, n baas yʋʋmd 1919 wã.—Ges-y vẽnegr a 3.

YƖLGRÃ WAKATE

7. A Zezi sẽn wa n na n ges neb nins sẽn yet tɩ b yaa kiris-nebã, a yãa bõe?

7 A Zezi sẽn wa n na n ges neb nins sẽn yet tɩ b yaa kiris-nebã, a yãa bõe? A mikame tɩ baa neb nins b sẽn da boond tɩ Biiblã Zãmsdbã sẽn da pa waoogã, yaa sẽn yɩɩd yʋʋm 30 la b maan b sẽn tõe fãa n moon koɛɛgã, n pa get rẽ sẽn baood modgr la ligd yiisgã ye. (Ges-y vẽnegr a 4.) Yaa vẽeneg t’a Zezi ne a malɛgsã sũy yɩɩ noogo, b sẽn mik tɩ nin-kãensã pa bas tɩ kiris-neb ne yʋʋrã a Sʋɩtãan sẽn tʋmd ne wã tõog-bã. Baasgo, yɩɩ tɩlae tɩ b “maneg a Levi yagensã,” rat n yeel tɩ sẽn paam-b zaeebã. (Mal. 3:2, 3; 1 Pɩɛ. 4:17) Bõe yĩng tɩ b ra segd ne manegr bɩ yɩlgre?

8. Bõe n maan yʋʋmd 1914 poore?

8 Yʋʋmd 1914 sẽn wa n kolg saabã, Biiblã Zãmsdb kẽer sũy sãamame. Bala, b ra tẽedame tɩ b na n zẽk n kẽnga saasẽ, tɩ pa yɩ woto ye. Yʋʋmd 1915 ne yʋʋmd 1916, b bɛɛbã nams-b lame tɩ koe-moonegã maage. Sẽn paase, saam-biig a Russell kii yʋʋmd 1916 zĩ-likr kiuugã pʋgẽ. Rẽ poore, kɩɩsdb n zĩndi. Yɩɩ b sẽn wa n yãk saam-biig a Rutherford t’a lebg Watch Tower Bible and Tract Society perzidã wã. Wakat kãng tɩ tʋʋmdã yel-gɛtbã ra yaa bãmb b yopoe, tɩ bãmb b naas yeel tɩ b pa sak ye. B bao n na n welga saam-biisã, la yʋʋmd 1917 sa-sik kiuugã, nin-kãensã loogame n bas Betɛllã. Woto pa wilg vẽeneg tɩ b yɩlga sẽn paam-b zaeebã sɩda? Biiblã Zãmsdb kẽer me zoee ninsaalba, n bas Wẽnnaam tũubu. La b wʋsgã saka a Zezi sor-wilgrã, n toeem yɛl nins b sẽn da segd n toeemã. Rẽ kɩtame t’a Zezi sak n deeg-ba, la a zãgs kiris-neb ne yʋʋrã fãa. (Mal. 3:5; 2 Tɩm. 2:19) Rẽ poore, bõe n maane? Sẽn na yɩl n bãnge, bɩ d lebg n tẽeg ki wã ne nadensã yel-bũndã.

BÕE N MAAN TIGSGÃ SƖNGR POORE?

9, 10. a) Bõe yell la d na n gom masã? b) Tigsgã sɩngrẽ, bõe la b reng n maane?

9 A Zezi yeelame tɩ “tigsgã yaa dũniyã sɛɛbo.” (Mat. 13:39) Tigsgã sɩnga yʋʋmd 1914. D na n goma yɛl a nu a Zezi sẽn wilg tɩ na n maana wakat kãng yelle.

10 Pipi, nadensã kɛɛbo. A Zezi yeela woto: ‘Tigsgã wakate, mam na n yeela tigsdbã tɩ b reng n kɛ nadensã n loe kila.’ Yʋʋmd 1914 tɛka, malɛgsã sɩnga nadensã sẽn makd kiris-neb ne yʋʋrã kɛɛbo, n welgd-b ne neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeebã sẽn yaa Rĩungã kambã.—Mat. 13:30, 38, 41.

11. Tʋʋm-bʋg n welgd kiris-neb hakɩkã ne kiris-neb ne yʋʋrã?

11 Malɛgsã tara nadensã kɛɛbo, tɩ welgr ning sẽn be kiris-neb ne yʋʋrã la kiris-neb hakɩkã sʋkã lebgd vẽeneg n paasdẽ. (Wil. 18:1, 4) Yʋʋmd 1919 wã, lebga vẽeneg tɩ Babilon Kãsengã lʋɩɩme. Yaa koe-moonegã n kɩt tɩ b ne welgr ning sẽn be kiris-neb hakɩkã ne kiris-neb ne yʋʋrã sʋkã n yɩɩda. Biiblã Zãmsdbã taoor lʋɩtbã sɩngame n wilgdẽ tɩ koɛɛgã mooneg yaa tɩlae ne ned kam fãa. Wala makre, yʋʋmd 1919 wã, b yiisa sebr (To Whom the Work Is Entrusted) n sagl sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã fãa tɩ b moon koɛɛgã zak-zaka. Sebrã pʋgẽ, b yeela woto: “Wõnda tʋʋmdã yɩɩda d pãnga, la yaa Zu-soabã tʋʋmde. A na n sõng-d lame tɩ d tõoge. Y sẽn paam n naag tʋʋmdẽ wã yaa zu-zẽkre.” Kiris-neb hakɩkã manesem yɩɩ wãna? Yʋʋmd 1922 Gũusg Gasgã pʋgẽ, b yeelame tɩ wakat kãng tɛka, Biiblã Zãmsdbã maneg n wɩnga ne koɛɛgã moonego. Sẽn pa yã n kaoose, zak-zak moonegã lebga bũmb sẽn kɩt tɩ nebã bãng tɩ bãmb la kiris-neb hakɩkã. Hal n tãag rũndã, ket n yaa woto.

12. Ki wã wʋkr sɩnga wakat bʋgo?

12 Yiib-n-soaba, ki wã wʋkre. A Zezi yeela malɛgsã tɩ ‘b wʋk ki wã n sui a baoorẽ wã.’ (Mat. 13:30) Yʋʋmd 1919 wã tɛka, b tigimda sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã kiris-neb tigingã b sẽn yɩlgã pʋgẽ. La sã n yaa ne sẽn paam-b zaeeb n ket tẽngã zug saabã wakatã, yaa b sẽn wat n ki n loog saasẽ la d tõe n yeel tɩ tigsgã saame.—Dan. 7:18, 22, 27.

13. Wilgr 18:7 wã sõngda tõnd tɩ d bãng bõe ziri tũudmã la kiris-neb ne yʋʋrã sẽn naaga zugu?

13 Tãab-n-soaba, yãbr ne yẽn wãbre. Malɛgsã sã n sẽb nadensã kil n sa, bõe n na n maane? A Zezi goma b sẽn na n ning nadensã zĩig ningã yelle, n yeel woto: “Yãbr ne yẽn wãbr na n zĩnda be.” (Mat. 13:42) Gom-kãngã pidsda rũndã-rũndã bɩ? Ayo. Kiris-neb ne yʋʋrã tũudum toor-toorã naaga ziri tũudmã b sẽn mak ne pʋg-yoodrã. Pʋg-yoodrã yaool n ket n yeta woto: “Mam dɩta naam wa rĩm-poaka, mam ka pʋg-kõor ye, mam kõn paam sũ-sãoong me ye.” (Wil. 18:7) Sɩd me, kiris-neb ne yʋʋrã teega dũniyã nanambse, hal n tagsdẽ tɩ bũmb pa na n paam-b ye. Rẽnd rũndã-rũndã, b sẽn mak-b rãmb ne nadensã pa yãbd ye. B pʋd n wukda b mense. La ka la bilfu, na n toeemame.

Kiris-neb ne yʋʋrã taoor dãmb ne politikã taoor dãmb zood na n sãama ka la bilfu (Ges-y sull 13)

14. a) Wakat bʋg la kiris-neb ne yʋʋrã na n wãb b yẽna, la bõe yĩnga? b) Wãn to la d sẽn wʋmd Matɩe 13:42 goamã võor to-to masã wã zems ne Yɩɩl Sõamyã 112:10 sẽn yetã? (Ges-y vẽnegr a 5.)

14 To-kãsengã sasa, b sã n wa sãam ziri tũudum toor-toorã, b nebã na n zoet n baooda zĩig n na n solge, la b pa na n yã ye. (Luk 23:30; Wil. 6:15-17) B sã n wa bãng tɩ b pa tõe n põs sãoongo, b sũyã na n sãamame, tɩ b yãbd la b wãbd b yẽna. Sasa kãnga, na n yɩɩ wa a Zezi sẽn deng n togsã. B “na n wiisame.” (Ges-y vẽnegr a 5.)—Mat. 24:30; Wil. 1:7.

15. Bõe n na n paam nadensã, la na n yɩɩ wakat bʋgo?

15 Naas-n-soaba, wʋngã pʋgẽ lobre. B na n dɩka nadensã b sẽn loe kilã n maan bõe? Malɛgsã “na n loba bãmb wʋng sẽn wɩng wʋsg pʋgẽ.” (Mat. 13:42) Woto rat n yeelame tɩ b na n sãam-b-la zãng-zãnga. Rẽnd b na n sãama ziri tũudum toor-toorã neb to-kãsengã baasgẽ, rat n yeel tɩ Armagedõ sasa.—Mal. 3:19.

16, 17. a) A Zezi goma bõe yell a yel-bũndã baasgẽ? b) Bõe yĩng tɩ d tõe n yeel tɩ gom-kãens pidsgã nan keta taoore?

16 Nu soaba, nin-tɩrsã yãgbã. A Zezi bãngr-gomdã baasgẽ, a yeela woto: “Nin-tɩrsã na n yãga wa wĩndg bãmb Ba soolem pʋgẽ.” (Mat. 13:43) Wakat bʋg la rẽ na n pidsi, la na n yɩɩ yɛɛnẽ? Gom-kãensã nan pa pids ye. A Zezi ra pa gomd bũmb sẽn na n zĩnd tẽngã zug yell ye. Yaa bũmb sẽn na n zĩnd saasẽ. (Ges-y vẽnegr a 6.) Bʋʋm a yiib n kɩt tɩ d yet woto.

17 Pipi yaa sẽn na n yɩ wakat ningã. A Zezi sẽn wilg bũmb ning sẽn na n paam nadensã, a paasa woto: ‘Dẽ, nin-tɩrsã na n yãga wa wĩndga.’ Woto wilgdame tɩ yaa b sẽn wat n lob nadensã ‘wʋng sẽn wɩng wʋsg pʋgẽ wã’ poor la rẽ na n pidsi. Na n yɩɩ to-kãsengã baasgẽ. Rẽnd sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã yãgbã me wakat nan pa ta ye. Yiib-n-soabã yaa sẽn na n yɩ zĩig ningã. A Zezi yeelame tɩ nin-tɩrsã na n yãga b ‘Ba soolem pʋgẽ.’ Woto rat n yeelame tɩ neb nins sẽn paam vʋʋsem sõng zaeeb n ket tẽngã zug to-kãsengã sɩngr poorã fãa zemsa ne soolmã. Dẽ, wa a Zezi bãngr-gomd ning sẽn gomd to-kãsengã yellã sẽn wilgã, b na n tigim-b lame tɩ b kẽng saasẽ. (Mat. 24:31) Be la b na n yãg b ‘Ba soolem pʋgẽ.’ La Armagedõ zabrã poor bilfu, b na n maana sũ-noog “Pe-bilã pʋg-peegr daare,” bala, bãmb la Pe-bilã pʋg-paalã.—Wil. 19:6-9.

D SẼN BÃNG BŨMB NINSÃ SẼN NAFD TÕND TO-TO

18, 19. Wãn to la d sẽn wʋmd ki ne nadens yel-bũndã võorã nafd tõnd ned kam fãa?

18 Wãn to la yel-bũndã sẽn wilg bũmb ninsã tõe n naf tõnd ned kam fãa? Pipi, kɩtame tɩ d wʋm yɛlã võor n paase. Yel-bũndã wilgda bũmb sẽn kɩt t’a Zeova bas tɩ wẽnemã beẽ. A maanda “sũ-mar ne laas nins sẽn zems sãoongã,” sẽn na yɩl n tigim “laas nins sẽn maan bãmb nimbãan-zoeer yĩngã,” n fãag-bã. (Ges-y vẽnegr a 7.) (Rom 9:22-24) Yiib-n-soaba, kenga d pɛlga. Saabã sẽn kolgdã, tõnd bɛɛbã na n maneg n zaba ne tõndo, la b “ka tõe n tõog” ye. (Karm-y Zeremi 1:19.) Wa tõnd saasẽ Ba a Zeova sẽn sɩng n kogend neb nins b sẽn mak ne ki wã, a na n kell n zĩnda ne tõnd ‘wakat fãa hal tɩ ta wakat sɛɛbo.’ A maanda rẽ ne a Zezi la malɛgsã maasem.—Mat. 28:20.

19 Tãab-n-soabã, sõng-d lame tɩ d bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã. Bõe yĩng tɩ rẽ bãngr tar yõod wʋsgo? Bala, yaa tɩlae tɩ d bãng neb nins b sẽn mak ne ki wã n yaool n paam sokr a Zezi sẽn sok leoore. A sẽn wa n gomd yaoolem wakatã yellã, a soka woto: ‘Ãnda n yaa tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩd la sẽn tar yamã?’ (Mat. 24:45) Sõss a yiib nins sẽn pʋgdã na n leoka sok-kãnga.

 

Sull a 2: Y sã n dat n tẽeg a Zezi yel-bũndã bũmb a taabã sẽn makd bũmb ninsã, bɩ y karem yʋʋmd 2010 tʋʋlg kiuug pipi daar Gũusg Gasgã, sõsg ning gom-zug sẽn yaa: “Nin-tɩrsã na n yãga wa wĩndga.”

Sull a 3: Sẽn mik t’a Zezi tʋm-tʋmdbã zoe n kiime wã, n paas b sẽn mak sẽn paam-b vʋʋsem sõng zaeebã ne ki wã, rẽnd yel-bũndã pʋgẽ tʋm-tʋmdbã yaa malɛgsã. A Zezi meng wilgame tɩ yaa malɛgsã n na n võ nadensã.—Mat. 13:39.

Sull a 6: Woto yaa toor ne d sẽn da tagsdã. D ra tagsdame t’a Zezi waa yʋʋmd 1918 wã, n na n ges tũudum bʋg neb n zems tɩ b mak-b ne ki wã.

Sull a 7: Yʋʋmd 1910 n tãag yʋʋmd 1914, Biiblã Zãmsdb pʋɩya sẽn kolg sɛb 4000000, la seb-vãad 200000000 la zaka.

Sull 14: Woto yaa toor ne d sẽn da wʋmd Matɩe 13:42 to-to wã. Tõnd sɛbã pʋsẽ, d ra yetame tɩ kiris-neb ne yʋʋrã sɩnga ‘yãbr la b yẽnã wãbre.’ Bala, Wẽnnaam “soolem kãmbã” pukda b bãongo, n wilgdẽ tɩ b yaa “wẽng soabã kamba.” (Mat. 13:38) La yaa d bãng tɩ b sã n gomd yẽn wãbr yelle, yaa sãoong yell la b gomda.—Ps. 112:10.

Sull 16: A Daniɛll togsa bãngr-gomd sẽn paam-b zaeebã zugu, n yeel woto: “Yam dãmb na n pɩla wa sa-gãongo.” (Dan. 12:3) B sẽn wat n ket tẽngã zugã, yaa koɛɛgã mooneg n kɩtd tɩ b pɩndã. La Matɩe 13:43 gomda wakat ning b sẽn na n pɩl saasẽ Rĩungã pʋgẽ wã yelle. Pĩndã, d ra tagsdame tɩ Daniɛll 12:3 ne Matɩe 13:43 fãa gomda koe-moonegã yelle.

Sull 18: Y tõe n gesa Approchez-vous de Jéhovah sebrã neng 288-289.