Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

Tũ-y-yã a Zeova, n da bas tɩ bũmb tiis-y ye

Tũ-y-yã a Zeova, n da bas tɩ bũmb tiis-y ye

“A Maari zĩnda [a Zeezi] sɛɛgẽ n kelgd bãmb goamã. Rɩɩbã seglg yɛl toay-toayã dag n sooga a Mart tagsgã.”—LUK 10:39, 40.

YƖƖLA: 94, 134

1, 2. Bõe yĩng t’a Zeezi ra nong a Marte? Bõe n wilgd t’a Mart me ra yaa ned sẽn pa zems zãnga?

YÃMB sã n tẽeg a Lazaar tão a Mart yelle, y tagsdame t’a yɩɩ nin-bʋg buudu? Biiblã yeelame t’a ra yaa a Zeezi zoa, la t’a Zeezi ra nong-a-la wʋsgo. La pa yẽ bal la pag a Zeezi sẽn da nong ye. A ra nonga pagb a taab me sẽn da yaa wẽn-sakdba. Wala makre, a Mart ba-bi-poak a Maari me ra yaa a Zeezi zoa. Sẽn paase, a ra nonga a ma a Maari. (Zã 11:5; 19:25-27) La bõe yĩng t’a Zeezi ra nong a Marte?

2 A Mart ra yaa kõata, la pag sẽn nong neba. A ra nonga tʋʋm me. Yaa rẽ yĩng la a Zeezi sẽn da nong-a wã. La pa rẽ bal ye. Sẽn yɩɩd fãa, yaa a tẽebã sẽn da tar pãngã yĩnga. A ra tẽeda bũmb nins fãa a Zeezi sẽn zãmsd nebã, n da kɩs sɩd me t’a yaa Mesi wã. (Zã 11:21-27) La baasgo, a Mart ra yaa ned sẽn pa zems zãng wa tõndo. Daar a ye, a Zeezi siga b zakẽ wã, tɩ bũmb maan t’a Mart sũur yik ne a yao a Maari, t’a kos a Zeezi t’a sagl a yaoã, n yeel woto: “Zu-soaba, mam ma-bi-poakã sẽn bas maam m yembr tɩ m get seglgã yellã ka namsd yãmba? Dẽ wã yaa, yeel-y-yã-a t’a sõng-ma.” (Karm-y Luk 10:38-42.) Yam bʋg la d tõe n dɩk kibarã pʋgẽ?

A MART BASAME TƖ BŨMB WƲSG TIIS-A

3, 4. Bõe yĩng t’a Zeezi yeel t’a Maari ‘yãka pʋɩ-sõngo,’ la rẽ kɩtame t’a Mart bãng bõe? (Ges-y sõsgã sɩngrẽ fotã.)

3 A Mart ne a Maari sẽn deeg a Zeezi sãandã yɩ-a-la noogo, t’a rat n tũnug ne rẽ n keng b tẽebã. A Maari sẽn paam t’a Zeezi sẽn yaa karen-saam-kãsengã rat n zãms-b bũmb wʋsgã, a yɩɩ tao-tao n wa zĩnd a Zeezi sɛɛgẽ n “kelgd bãmb goamã.” A Mart me ra tõe n maana woto. Yaa vẽeneg t’a sã n da bas a tʋʋmã n wa zĩnd n na n kelg a Zeezi, a Zeezi ra na n pẽg-a lame.

4 La a Mart basame tɩ bũmb wʋsg tiis-a. A ra modgdame n dat n segl rɩ-nood buud toor-toor n kõ a Zeezi, la a maand bũmb a taab n dat t’a Zeezi sũur yɩ noogo. A sẽn yã t’a Maari pa sõngd-a wã, a sũurã yikame t’a tɩ togs a Zeezi bũmb ning sẽn namsd-a wã. A Zeezi ra miime tɩ yellã yaa a Mart sẽn dat n maan bũmb wʋsgã. Rẽ n so t’a yeel-a woto: “Marte! Marte! Fo maanda yɩɩre, n sidgd ne bũmb wʋsgo.” A paasame tɩ rɩɩb buk a ye bal sekame. Rẽ poore, a pẽga a Maari, n wilg t’a sẽn wa n zĩnd n maag a yĩng n kelgdẽ wã, a maana neere. Ad a sẽn yeelã: “A Maari yãka pʋɩ-sõng b sẽn kõn deeg n bas-a ye.” A Maari ra tõe n yĩma bũmb ning a sẽn dɩ baraarã tao-tao, la a ra pa na n tol n yĩm bũmb nins a Zeezi sẽn wilg-a wã, la a sẽn pẽg-a to-to wã ye. Yʋʋm 60 la zak poore, tʋm-tʋmd a Zã yeela woto: “A Zeezi yaool n dag n nonga a Mart ne a ma-bi-poakã.” (Zã 11:5) Wẽnnaam sẽn vẽneg a Zã t’a yeel woto wã wilgdame t’a Mart kelga a Zeezi saglgã, n tũ Wẽnnaam n pa le bas tɩ bũmb tiis-a ye.

5. Rũndã-rũndã, bõe n kɩt tɩ yaa toog tɩ d kell n tũ a Zeova n da bas tɩ bũmb tiis-du? Sok-bʋg la d segd n sok d menga?

5 D miime tɩ rũndã-rũndã, bũmb nins sẽn tõe n tiisd-d tɩ d pa tũ a Zeova ne d sũur fãa wã yaa wʋsg n yɩɩd pĩndã. Yʋʋmd 1958 bõn-bɩʋʋng kiuug rasem 15 Gũusg Gasgã pʋgẽ, b sagla kiris-nebã tɩ b ra bas tɩ te-paalã tiis-b a Zeova tũudmã pʋgẽ ye. Baa wakat kãnga, ra yaa wa beoog sẽn vẽeg fãa, te-paall n yita. Yɩɩ wakat kãng la zʋrnall-dãmb b sẽn maneg tɩ yaa neebã sɩng yiibu, tɩ radio wã, filim-dãmbã la televiziõ wã me lebg bũmb sẽn wae. Gũusg Gasgã yeelame tɩ dũni-kãngã sɛɛbã sẽn kolgdã, bũmb nins sẽn tõe n tiis ned Wẽnnaam tũudmã pʋgẽ wã me sõor na n tara paasgo. Rũndã-rũndã, bũmb nins sẽn tõe n tiis tõndã yaa wʋsg n yɩɩd pĩndã hal zĩig sẽn zãre. Rẽ kɩtame tɩ d segd n sok d meng woto: Bõe la d tõe n maan n yɩ wa a Maari, n da bas tɩ bũmb tiis-d a Zeova tũudmã pʋgẽ?

RA BAO-Y N DƖ-Y DŨNIYÃ YÕOD TƖ PID YE

6. Wãn to la a Zeova Kaset rãmbã rɩt te-paal nins siãnsã bãngdb sẽn yiisdã yõodo?

6 A Zeova Kaset rãmbã sɩng n tũnugda ne te-paal nins siãnsã bãngdb sẽn yiisdã, n moond koe-noogã. Wala makre, sẽn deng dũni gill pipi zabrã la zabrã sasa, b yiisa “ Photo-Drame de la Création ” wã zĩis wʋsgo, tɩ neb milyõ-rãmb wʋm koɛɛgã. “ Photo-Drame de la Création ” wã ra yaa filim buud sẽn tar imaaz-rãmb sẽn yit n pʋgd taaba. Filmã baasgẽ, b wilga nebã sẽn na n vɩɩmd ne laafɩ la bãan to-to a Zeezi Kiris naamã sẽn na n kaoos yʋʋm tusrã sasa wã. A Zeova nin-buiidã le wa n paka radio, n taas Wẽnnaam Rĩungã koɛɛg neb milyõ-rãmb dũniyã gill zugu. Rũndã-rũndã, b tũnugda ne ordinatɛɛr-dãmb la ne ẽntɛrnetã n taasd nebã koɛɛgã dũniyã ween-vɩɩs a naasã fãa, la hal baa zĩ-zãrsẽ.

Ra bas-y tɩ bũmb sẽn ka yõod tiis-y Wẽnnaam tʋʋmdã pʋgẽ ye (Ges-y sull a 7)

7. a) Bõe yĩng tɩ d pa segd n bao n dɩ dũniyã yõod tɩ pidi? b) Bõe n segd n pak tõnd n yɩɩda?

7 Biiblã sagend-d lame tɩ d ra bao n dɩ dũniyã yõod tɩ pid ye. (Karm-y 1 Korẽnt-rãmb 7:29-31.) Kiris-ned sã n pa gũusi, a tõe n wa sãamda a sẽkã bũmb kẽer baoob pʋgẽ. Wala makre, reem, sɛb karengo, televiziõ wã gesgo, gilg n ges zĩ-neeba, la teed raabo. Kẽer gũusda wakat fãa n getẽ sẽn na yɩl tɩ te-paall sẽn yi fãa bɩ b bãnge. Sãnda nong n tũnugda ne ẽntɛrnetã n sõsd ne taaba, n toond taab mesaaz-rãmba, la b baood kibay ɛspoorã wɛɛngẽ, la bũmb a taab wɛɛngẽ. Yaa sɩd tɩ bõn-kãens pa maneg n yaa wẽns ye. La ned sã n maand rẽ wʋsgo, a sãamda a sẽka. Sẽn paase, a tõe n wa tolg n lebga bõn-kãens yamba. (Koɛ. 3:1, 6) D sã n bas tɩ bũmb nins sẽn pa tɩlɛ ne-dã rɩt d sẽkã wʋsgo, tõe n kɩtame tɩ d pa le maand a Zeova raabã ne d sũur fãa ye. Rẽ n yaool n yaa bũmb ning sẽn tar yõod n yɩɩdã.—Karm-y Efɛɛs-rãmb 5:15-17.

8. Bõe yĩng tɩ d pa segd n nong dũniyã?

8 A Sʋɩtãan maanda a sẽn tõe fãa n dat tɩ d yam kẽ bũmb nins sẽn be dũniyã pʋgẽ wã, tɩ tiis-d tɩ d ra tõog n tũ a Zeova sõma ye. Pipi kiris-nebã wakate, a maana woto. La rũndã-rũndã la a maand rẽ n yɩɩda. (2 Tɩm. 4:10) Rẽ n so tɩ d segd n sak Biiblã saglgã, n da nong “bũmb ning sẽn be [dũniyã] pʋgẽ wã” ye. D sã n modgd n tũud sagl-kãngã, na n sõng-d lame tɩ d ra wa bas tɩ bũmb tiis-d ye. Na n kɩtame me tɩ d maneg n nong d Ba wã. Woto, d na n tõog n kell n maana a raabã, n ta a yam.—1 Zã 2:15-17.

GET-Y BŨMB NING SẼN TAR YÕOD N YƖƖDÃ

9. Sagl-bʋg la a Zeezi kõ a karen-biisã, la mak-sõng bʋg la yẽ mengã kõ rẽ wɛɛngẽ?

9 Saglg ning a Zeezi sẽn kõ a Martã zemsa ne bũmb ning a sẽn wilg a karen-biisã, la ne yẽ mengã sẽn da vɩ to-to wã. A sagl-b lame tɩ b tall nif sẽn yaa sõma, n tõog n tʋm Rĩungã tʋʋm tɩ bũmb da tiis-b ye. (Karm-y Matye 6:22, 33.) A Zeezi sẽn da pa rat tɩ bũmb tiis-a wã yĩnga, a pa bao arzɛka, roog wall pʋʋg ye.—Luk 9:58; 19:33-35.

10. A Zeezi koe-moonegã sɩngrẽ, mak-sõng bʋg la a kõ tõndo?

10 A Zeezi sẽn wa n moond koɛɛgã, bũmb wʋsg n da tõe n tiis-a. La a pa tol n bas tɩ baa fʋɩ tiis-a ye. Wala makre, a koe-moonegã sɩngr poor bilfu, a kẽnga Kapɛrnawom n tɩ moon la a maan yel-soalem wʋsgo. Woto kɩtame tɩ tẽngã rãmb kos-a t’a pa ne bãmba. La bõe la a Zeezi maan-yã? A kell n wilgame tɩ koe-moonegã n pak-a, n yeel woto: “Yaa tɩlɛ tɩ mam moon Wẽnnaam soolem koe-noogã tẽms a taabã me. Bala, yaa bõn-kãng yĩng la b sẽn tʋm maamã.” (Luk 4:42-44) Sɩd me, a gilga tẽns wʋsg n moon koe-noogã, n sõng nebã tɩ b bãng Wẽnnaam daabã. Baa a Zeezi sẽn da yaa ned sẽn zems zãngã, a sẽn da tʋmd wʋsgã yĩnga, a mi n yaame, n dat n vʋʋse.—Luk 8:23; Zã 4:6.

11. Raoã sẽn togs a Zeezi a zu-loɛɛgã, a leok-a lame tɩ bõe? Sagl-bʋg la a Zeezi kõ a karen-biisã?

11 Kaoosg zugẽ, a Zeezi wa n wilgda a karen-biisã b sẽn segd n maan to-to neb sã n wa namsd-b b tẽebã yĩnga. Rao a ye n kʋʋg a goamã, n yeel woto: “Karen-saamba, yeel-y m ba-biigã t’a pʋɩ tõnd dogem pʋɩɩrã n yãk m dẽnd n kõ-ma.” La a Zeezi pa kẽes a toog yellã pʋgẽ ye. A leokame n yeele: “Daoa, ãnda n yãk maam tɩ m yɩ yãmb bʋ-kaooda, wall y te-pʋɩta?” A pʋd n tũnuga ne bũmb ning sẽn maanã, n wilg a karen-biisã tɩ b sã n bao arzɛgse, tõe n tiis-b lame tɩ b pa tũ Wẽnnaam ne b sũur fãa ye.—Luk 12:13-15.

12, 13. a) Bõe la a Zeezi maan tɩ yɩ gɛrk-rãmb kẽer noogo? b) A Filip sẽn wa n togs a Zeezi tɩ gɛrk-rãmb n dat n yã-a wã, bõe la a maan-yã?

12 A Zeezi kũumã daar sẽn wa n kolgdẽ wã, ra pa nana ne-a ye. (Mat. 26:38; Zã 12:27) A ra miime tɩ b na n nams-a-la wʋsgo, la b kʋ-a. A ra miime me tɩ bũmb wʋsg n ket a segd n maane. Makre, Nizã kiuug rasem a 9 sẽn da yaa hat daarã, a zomba bõang n kẽ Zeruzalɛm. Nin-buiidã ra kilsd-a lame n yetẽ: “Wẽnd na bark rĩm ning sẽn wat ne Zu-soabã yʋʋrã!” (Luk 19:38) Vẽkembeoogo, a Zeezi wilga raoodo, n kẽ wẽnd-doogẽ wã n dig lɛɛbdbã sẽn da be be n wẽgd nebã.—Luk 19:45, 46.

13 Gɛrk-rãmb sẽn da tuub n sakd zʋɩf-rãmbã tũudum me n da be Zeruzalɛm. B yã a Zeezi sẽn maan bũmb ningã tɩ yɩ-b noogo. Rẽ n so tɩ b tɩ yeel tʋm-tʋmd a Filip tɩ bãmb dat n yã a Zeezi. La a Zeezi sẽn da mi tɩ bũmb sẽn tar yõod wʋsg n watã, a pa bas tɩ baa fʋɩ tiis-a ye. A ra pa baood tɩ neb wʋsg yam kẽ-a, sẽn na yɩl t’a bɛɛbã sã n wa yõk-a, bɩ nin-kãens fãag-a tɩ b ra kʋ-a ye. Rẽ n so t’a tẽeg a karen-biisã tɩ pa na n kaoos la b kʋ yẽ ye. Rẽ poore, a yeela a Ãnder ne a Filip woto: “Ned ning sẽn nong a vɩɩm menesd-a lame. La ned ning sẽn na kisg a vɩɩm dũni-kãngã pʋgẽ, a na n bĩng-a-la wakat sẽn kõn sa wã yĩnga.” Baa a Zeezi sẽn pa sak bũmb ning gɛrk-rãmbã sẽn kosã, a sagl-b lame tɩ b rɩk yẽ togs-n-taar n yɩ neb sẽn sakd n mongd b mens bũmb wʋsgo, la a paas woto: “Ned sã n tʋmd mam yĩnga, m ba na n waooga a soaba.” Sãmbg sẽn kae, a Filip tɩ taasa gɛrk-rãmbã gom-kãensã sẽn kengd raoodã.—Zã 12:20-26.

14. Baa a Zeezi sẽn da moond koɛɛgã wʋsgã, bõe me la a maan-yã?

14 Yaa sɩd t’a Zeezi moona koe-noogã, n pa bas tɩ baa fʋɩ tiis-a ye. La a vɩɩmã ra pa tek ne rẽ bal ye. Wala makre, daar a ye, a kẽnga yi-kãadem kibsa, hal n kɩt tɩ koom lebg divẽ sẽn yaa sõma wʋsgo. (Zã 2:2, 6-10) Sẽn paase, a sakame t’a zo-rãmba, la neb a taab sẽn da baood n wʋm koe-noogã bool-a b zagsẽ, tɩ b naag taab n dɩ. (Luk 5:29; Zã 12:2) Sẽn tar yõod n yɩɩda, a ra mi n baoo weer n zĩnd a ye sẽn na yɩl n pʋʋse, n bʋgs wall a vʋʋse.—Mat. 14:23; Mark 1:35; 6:31, 32.

‘TÕDG-Y ZƖƖB FÃA’

15. Sagl-bʋg la a Poll kõ kiris-nebã, la wãn to la yẽ mengã kõ mak-sõng zĩ-kãng wɛɛngẽ?

15 Tʋm-tʋmd a Poll yeelame tɩ tõnd sẽn dɩk d mens n kõ Wẽnnaam n yaa kiris-nebã, d yaa wa neb sẽn segd n zoe zoees n zãag zĩiga, la tɩ d segd ‘tõdga zɩɩb fãa.’ (Karm-y Ebre-rãmb 12:1.) A Poll mengã kõo mak-sõng zĩ-kãng wɛɛngẽ. A ra tõe n lebga zʋɩf-rãmbã tũudum taoor soab n paam ligd wʋsgo, t’a yʋʋrã me yi. La a basa rẽ, n bao “bũmb ning sẽn yaa sõama n yɩɩda.” A modga wʋsg koɛɛgã mooneg pʋgẽ, n tog soay n kẽng tẽns wʋsg n tɩ moone. Wala makre, a gilga Siiri, Aazimineere, Masedoan la Zide n moon koɛɛgã. A ra gũuda a keoorã sẽn na n yɩ vɩɩmd wakat sẽn kõn sa saasẽ wã ne a sũur fãa. A yeela woto: “Mam yĩmda bũmb nins sẽn be poorẽ wã n nangd pãng n na n paam bũmb nins sẽn be taoorã.” (Fili. 1:10; 3:8, 13, 14) A Poll ra pa kẽ kãadem ye. Rẽ sõng-a lame t’a tõog n tũ a Zeova tɩ bũmb pa tiis-a ye.—1 Kor. 7:32-35.

16, 17. D kẽe kãadem tɩ d pa kẽ me, wãn to la d tõe n dɩk a Poll togs-n-taare? Bõe la a Mark ne a Klɛɛr maan tɩ wilgdẽ tɩ b rɩka a Poll togs-n-taare?

16 Rũndã-rũndã, a Zeova Kaset rãmb kẽer rɩka a Poll togs-n-taar n yak yam n pa kẽ kãadem, sẽn na n yɩl n tõog n tʋm a Zeova tʋʋmdã wʋsgo. (Mat. 19:11, 12) Neb nins sẽn pa kẽ kãadmã pa wae n tar zak rãmb n segd n ges b yell wa sẽn kẽ-b kãadmã ye. La d kẽe kãadem tɩ d pa kẽ me, d tõe n ‘tõdga zɩɩb fãa,’ rat n yeel tɩ d bas bũmb nins sẽn tõe n tiis-d a Zeova tũudmã pʋgẽ wã. Tõe tɩ d segd n basa bũmb kẽer d sẽn maand tɩ yaool n sãamd d sẽkã, n tõog n tʋm a Zeova tʋʋmdã wʋsgo.

17 Wala makre, a Mark ne a Klɛɛr roga Peyidegalle. B sẽn wa n karem n sa wã, b lebga wakat fãa so-pakdba. B wa n kẽe kãadem ne taaba, n ket n yaa so-pakdba. A Mark yeelame tɩ bãmb koosa b roogã sẽn da tar pʋs a tã wã, la b bas b tʋʋmã, n tɩ naag sẽn gilgd-b n met Rĩungã rot la siglgã rot a taabã. Na maan yʋʋm 20 masã, b gilga Afirik tẽns wʋsg n sõng n me Rĩung roto. Wakat ninga, b ligdã mi n saame n kell bilfu, la a Zeova kell n gesa b yelle. A Klɛɛr yeela woto: “Tõnd sẽn paam n tʋmd a Zeova tʋʋmã daar fãa wã noom-d-la wʋsgo. D sẽn kẽng zĩis ninsã fãa, d paama zo-rãmb wʋsgo. Baa fʋɩ pa paoog-d ye. Tõnd sẽn bas bũmb ninsã pa ta bark nins d sẽn paamd a Zeova tʋʋmdã pʋgẽ wã ye.” Neb nins sẽn kẽes b mens zãng a Zeova tʋʋmdã pʋgẽ wã wʋsg yeta woto. *

18. Sogs-bʋs la d segd n sok d mense?

18 Yãmb tagsdame tɩ bũmb la y tõe n maan n tõog n tʋm a Zeova tʋʋmdã ne yẽesem n paas bɩ? Bũmb n tiisd-y tɩ y pa tõe n maan sẽn tar yõod n yɩɩdã bɩ? Sã n yaa woto, bõe la y tõe n maane? Tõe t’a tɩɩmã yaa y sẽn na n maneg y sẽn karemd Biiblã la y zãmsd-a to-to wã. Wãn to la y tõe n maan dẽ? Sõsg ning sẽn pʋgdã na n sõng-y lame tɩ y bãnge.

^ sull 17 Y tõe n karma a Hadyn ne a Melody Sanderson kibarã sẽn be yʋʋmd 2006 tʋʋlg kiuug pipi daar Gũusg Gasgã pʋgẽ wã. B kibarã gom-zug la woto: Faisons ce que nous savons être juste. “ B sẽn wa n be Ostrali wã, b ra tʋmdame n paamd ligd wʋsgo. La b basa rẽ n lebg so-pakdba. B sẽn wa n be Ẽnd n yaa misioneer-dãmbã, vugri, b ligdã saame. Karm-y tɩ y na n bãnga b sẽn welg b zu-loɛɛgã to-to.