Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

A Zeova yaa Wẽnnaam sẽn taasd ninsaalbã a koeese

A Zeova yaa Wẽnnaam sẽn taasd ninsaalbã a koeese

“Mam kotame tɩ f kelg tɩ m na n gomame.”—ZOOB 42:4.

YƖƖLA: 113, 114

1-3. a) Bõe yĩng tɩ d tõe n yeel tɩ Wẽnnaam tagsa wã, la a sẽn taasd a koeesã to-to wã yaa sõma n yɩɩd ninsaalbã sẽn maand to-to wã? b) Bõe yell la d na n gom sõs-kãngã pʋgẽ?

A ZEOVA sẽn naan malɛgsã la ninsaalbã, yaa a sẽn dat tɩ bãmb me vɩɩmd ne sũ-noog wa yẽ wã yĩnga. (Yɩɩn. 36:10) Tʋm-tʋmd a Zã boola a Zeova pipi bõn-naandgã tɩ “gomdã.” (Zã 1:1) A Zeova ra sõsda ne a Bi-kãsengã, n wilgd-a a raabã, bũmb ning a sẽn nong la a sẽn pa nonge. (Zã 1:14, 17; Kol. 1:15) Tʋm-tʋmd a Poll goma “malegsã goam” yelle, tɩ wilgdẽ tɩ bãmb me sõsda ne taaba. La yaa vẽeneg tɩ rẽ yaa toor fasɩ ne ninsaalbã sẽn gomd ne taab to-to wã.—1 Kor. 13:1.

2 A Zeova mii malɛgsã la ninsaalbã sẽn yaa bãmb milyaar-dãmbã sõma. Baa neb milyõ-rãmb sã n pʋʋsd wakat-yɛnga, la ne buud-goam toɛy-toɛya, a tõe n kelgame, n wʋm b sẽn yet bũmb ningã võore. Sẽn paase, a tõe n kelgda ninsaalbã pʋʋsg la a sõsd ne malɛgsã, n wilgd-b sore. A Zeova sẽn tõe n maan woto fãa wã, yaa vẽeneg t’a tagsa wã yɩɩda ninsaalbã rẽnda, t’a sẽn taasd a koeesã to-to wã me yaa sõma n yɩɩda. (Karm-y Ezayi 55:8, 9.) A sã n wa na n taas ninsaalbã a koeese, a kɩtdame tɩ yɩ nana sẽn na yɩl tɩ b tõog n wʋm b võore.

3 Sõs-kãngã pʋgẽ, d na n yã a Zeova sẽn taasd ninsaalbã a koeesã to-to, la a sẽn maan to-to tɩ d tõe n wʋm b võore. D leb n na n bãngame tɩ sẽn wa n yaa wakat ning la a rat n taas tõnd koeese, a rengd n gesa d yɛlã sẽn yaa to-to wã.

WẼNNAAM TAASDA NINSAALBÃ A KOEESE

4. a) Yaa ne buud-gom-bʋg la a Zeova ra sõsd ne a Moyiizi, a Sãmwɛll la a Davɩɩde? b) Bõe yell la b gomd Biiblã pʋgẽ?

4 A Zeova ra wae n sõsda ne d yaab a Ãdem Edɛnne, tɩ wõnd b ra sõsda ne taab ebre buud-gomdã pʋgẽ. La ebre-kãng pa wa b sẽn gomd a soab rũndã-rũndã wã kɛpɩ ye. Kaoosg zugẽ, a goma ne a Moyiizi, a Sãmwɛlle, a Davɩɩd la neb a taaba. Nin-kãens gʋlsa koees nins Wẽnnaam sẽn taas-bã ne ebre wã gom-biis bãmb mensã sẽn da nong n pʋtẽ. La wakat ninga, b gʋlsa goam nins Wẽnnaam mengã sẽn togsã takɩ. La pa rẽ bal ye. Biiblã pʋgẽ, d yãta Wẽnnaam sẽn da get a nin-buiidã yell to-to wã, la kibay sẽn gomd neb sẽn wilg tɩ b nonga Wẽnnaam la b tẽed-a yelle. A leb n gomda neb sẽn pa tẽ Wẽnnaam yelle, la neb sẽn kɩɩs-a n maan yel-wẽn me yelle. Biiblã gʋlsdb sẽn gʋls bũmb ninsã nafda tõnd rũndã-rũndã.—Rom. 15:4.

5. Yaa ne ebre bal la a Zeova taas ninsaalbã a koees bɩ? Wilg-y y leoorã võore.

5 La pa wakat fãa la a Zeova taas ninsaalbã a koeesã ne ebre ye. Israyɛll nebã sẽn wa n yi Babilond yembdẽ wã n leb b ba-yirã, b kẽer da wae n gomda arameẽ. Tõe tɩ yaa rẽ la a Zeova sẽn vẽneg a Dãniyɛlle, a Zeremi la a Ɛsdraas tɩ b gʋls Biiblã vɛrse-rãmb kẽer ne arameẽ wã. *

6. Bõe n kɩt tɩ b wa lebg Biiblã babg ning b sẽn gʋls ne ebre wã gɛrk buud-gomdã pʋgẽ?

6 Kaoosg zugẽ, a Alɛgsãndr le Gãrã zabame n dees tẽns wʋsgo. Rẽ kɩtame tɩ tẽn-kãens neb zãms gɛrk buud-gomdã. Zʋɩf-rãmb wʋsg sɩnga gɛrkã goama. B wa n mikame tɩ yaa tɩlɛ tɩ b lebg Biiblã babg ning sẽn da gʋls ne ebre wã gɛrk buud-gomdã pʋgẽ. Biibl-kãng la b sẽn boond tɩ Sɛptãntã. Kẽer yetame tɩ yaa neb 72 n lebg-a. Sɛptãntã n yɩ pipi b sẽn lebg Biiblã buud-gomd a to pʋgẽ. Sẽn paase, a naaga Biibl-dãmb nins sẽn tar yõod wʋsgã. * A lɛbgdbã sẽn gom to-to wã pa wõnd taab ye. Rẽ kɩtame tɩ f sã n karemd Sɛptãntã bɩ f neẽ tɩ sɩd yaa neb wʋsg n lebg-a. La baasgo, zʋɩf-rãmb nins sẽn da gomd gɛrkã ra sak n deegame t’a yaa Wẽnnaam Gomde. Kaoosg zugẽ, kiris-nebã me saka rẽ.

7. A Zeezi sã n da zãmsd nebã, buud-gom-bʋg la a ra gomda?

7 A Zeezi sẽn wa n be tẽng zugã, sãmbg kae t’a ra gomda ebre. (Zã 19:20; 20:16; Tʋʋ. 26:14) Wakat kãng tɩ arameẽ wã gom-biis kẽer n kẽ ebre wã. Rẽnd tõe t’a ra mi n togsa goam kẽer ne arameẽ. La a Zeezi ra wʋmda ebre ning a Moyiiz la no-rɛɛsdb a taabã sẽn da gomdã. Bala, b ra karemda sɛb nins nin-kãens sẽn gʋlsã zʋɩf-rãmbã karen-dotẽ vʋʋsg daar fãa. (Luk 4:17-19; 24:44, 45; Tʋʋ. 15:21) Yaa sɩd tɩ wakat kãnga, neb wʋsg ra gomda gɛrk ne latẽ, la Biiblã pa wilg a Zeezi sã n da gomda buud-gom-kãens me ye.

8, 9. Kiris-nebã sõor sẽn wa n tar paasgã, bõe yĩng tɩ wa lebg gɛrkã la b ra gomda, la rẽ wilgda tõnd bõe a Zeova zugu?

8 A Zeezi pipi karen-biisã ra gomda ebre wã. La a kũumã poore, b wa n sɩnga buud-goam a taab goama. (Karm-y Tʋʋm 6:1.) Kiris-nebã sõor sẽn wa n paasdẽ wã, wa n lebga sẽn wʋmd-b gɛrkã n yɩɩda. Yaa rẽ la a Matye, a Marke, a Luk la a Zã sẽn gʋls b evãnzill-dãmbã ne gɛrk n gom a Zeezi sẽn zãms nebã bũmb ninsã yellã. * Sẽn paase, tʋm-tʋmd a Poll lɛta wã, la Biiblã sɛb a taab la b gʋls ne gɛrke.

9 La bãng-y bũmb a ye. Sẽn gʋls-b Biiblã babg ning sẽn da gʋls ne gɛrkã lebg n togsa goam sẽn be Biiblã babg ning sẽn da gʋls ne ebre wã pʋgẽ. La b sã n wa rat n maan woto, b wae n lebgd n dɩkda goam nins sẽn be Sɛptãntã pʋgẽ wã. La wakat ninga, gom-kãens pa tolg n wõnd b sẽn togs ne ebre wã ye. Woto, baa Sɛptãntã lɛbgdbã sẽn da yaa neb sẽn pa zems zãngã, gom-biis nins b sẽn tũnug ne wã wa n naaga goam nins Wẽnnaam sẽn vẽneg tɩ b gʋlsã. Woto wilgdame t’a Zeova nifẽ, buud-gomd wall buud ka be n yɩɩd a to ye.—Karm-y Tʋʋm 10:34.

10. A Zeova sẽn taasd ninsaalbã a koeesã to-to wã wɛɛngẽ, bõe la d bãng-yã?

10 D sẽn gom bũmb ning yellã sõng-d lame tɩ d bãng t’a Zeova sã n dat n taas ninsaalbã a koeese, a geta b yɛlã sẽn yaa to-to wã. A pa yãk buud-gomd tɩ nebã segd n zãms n yaool n tõog n bãng yẽ wall a raabã ye. (Karm-y Zakari 8:23; Vẽnegr 7:9, 10.) D bãngame me t’a Zeova vẽnega Biiblã gʋlsdb koees nins a sẽn dat n taas ninsaalbã, la a bas tɩ b gʋls koe-kãens ne gom-biis nins b sẽn date.

WẼNNAAM KOGLA A GOMDÃ

11. Bõe yĩng tɩ ninsaalbã sẽn gomd buud-goam toor-toorã pa kɩt t’a Zeova pa tõe n taas-b a koeese?

11 Ninsaalbã gomda buud-goam toɛy-toɛya. La pa tõe n gɩdg a Zeova t’a pa taas-b a koeesã ye. Bõe n wilgd rẽ? Biiblã pʋgẽ, yaa gom-biis nins a Zeezi sẽn pʋdã bãmb b wãn bal n be be. (Mat. 27:46; Mark 5:41; 7:34; 14:36) La a Zeova gesame tɩ b gʋls a Zeezi sẽn zãms nebã bũmb ninsã ne gɛrke. Kaoosg zugẽ, b lebga a goamã buud-goam a taab pʋsẽ. Sẽn paase, zʋɩf-rãmbã la kiris-nebã ra wae n geta Biiblã sɛbã n lebsd n gʋlsd paala. Rẽ kɩtame tɩ baa pipi sɛbã sẽn wa n sãamã, Wẽnnaam Gomdã pa menem ye. B gesa sɛb nins b sẽn lebs n gʋlsã, n lebg Biiblã buud-goam wʋsg pʋsẽ. Yʋʋmd 400 soabã sẽnese, a Jean Chrysostome yeelame tɩ b lebga a Zeezi sẽn zãms nebã bũmb ninsã buud-goam wʋsg pʋsẽ, tẽns toɛy-toɛy neb yĩnga. Wala makre, Siiri, Ezɩpti, Ẽnde, Pɛrs la Etiopi.

12. Wãn to la b mak n na n menes Biiblã?

12 Pĩnd wẽndẽ, neb n mao n na n menes Biiblã, la neb nins sẽn lebgd-a la b yiisd-a wã. Wala makre, yʋʋmd 300 soabã sẽnese, Rom naab a Diokletiẽ yiisa noor n yeel tɩ b sã n yã Biiblã sebr fãa bɩ b reeg n yõog bugum. Yʋʋm 1 200 loogr poore, a William Tyndale sɩnga Biiblã lebgr ne ãngilindi. Daar a ye, a yeelame tɩ Wẽnd sã n kõ-a yõore, a na n modgame tɩ baa ka-koaadbã kamb meng tõe n wʋm Biiblã goam võor n yɩɩg tũudmã taoor dãmbã. A bɛɛbã sẽn da namsd-a wʋsgã kɩtame t’a kong n zoe n tɩ solg Erop soolmẽ wã sẽn na yɩl n lebg Biiblã n baase, la a yiis-a. A Tyndale sẽn lebg Biibl ningã yiisg poore, tũudmã taoor dãmb maana b sẽn tõe fãa n na n menes-a. B sã n da yã ned sẽn tar-a, b reegdame n yõog bugum. Baasgo, neb wʋsg n paam Biibl-kãnga. B wa n paama a Tyndale mengã n yõke. B sẽb-a-la ra-luk zugu, n sãr-a n kʋ, la b yõog-a bugum. La b pa tõog t’a sẽn lebg Biibl ningã menem ye. Kaoosg zugẽ, b yiisa Biibl b sẽn boond tɩ La Bible du roi Jacques. B sẽn wa n na n lebg Biibl-kãngã, b gesa a Tyndale Biiblã pʋgẽ tɩ sõng-b wʋsgo.—Karm-y 2 Tɩmote 2:9.

13. Biibl-mitbã sẽn maag b yĩns n vaees Biibl-kʋd nins b sẽn da gʋls ne nusã, bõe la b bãng-yã?

13 Yaa sɩd tɩ d sã n ges Biibl-kʋd nins sẽn be rũndã-rũndã wã, d mikdame tɩ neb nins sẽn ges b goamã n lebs n gʋlsã tudga gom-biis kẽer gʋlsg pʋgẽ. La Biibl-mitbã maaga b yĩns n vaees Biibl-kʋd nins b sẽn da gʋls ne nusã, la Biibl nins b sẽn lebg buud-goam a taab pʋsẽ hal pĩnd wẽndẽ wã. B sẽn maan woto wã, b mikame tɩ zĩis nins seb-kʋdã sẽn pa wõnd taabã pa waooge, la tɩ pʋd n pa zem baa fʋɩ ye. Rẽ pa toeem koɛɛg ning sẽn be Biiblã pʋgẽ wã ye. Woto kɩtame tɩ pʋ-peelem dãmbã sak n deeg tɩ Biibl-dãmb nins tõnd sẽn tar dũndã wã goam zemsa ne a Zeova sẽn vẽneg tɩ b gʋls bũmb ningã bal kɛpɩ.—Eza. 40:8.

14. Bõe n kɩt tɩ Biibl paoong lebg nana?

14 Baa Biiblã bɛɛb sẽn modg wʋsg n na n menes-a wã, b pa tõog ye. Rũndã-rũndã, b lebg-a-la ne buud-goam 2 800 la zaka. Sebr a to ka be b sẽn lebg ne buud-goam wʋsg woto ye. Baa neb wʋsg sẽn pa tẽed Wẽnnaamã, Biiblã ket n yaa sebr ning b sẽn yiisd n yɩɩd a taabã fãa wã. Yaa sɩd tɩ Biibl-dãmb kẽer goamã võor wʋmb pa nana, pa rẽ bɩ yaa lebgrã n pa tolg n zemse. La b fãa la bal tara koe-yɛnga. B wilgdame tɩ manegr n wate, la b gomd vɩɩm sẽn kõn sa wã yelle.

B WA N MIKAME TƖ YAA TƖLƐ TƖ B LEBG BIIBL A TO

15. a) Nebã sẽn gomd buud-goam toɛy-toɛyã, bõe la tʋm-tʋmdã maan sẽn na yɩl tɩ b bãng Wẽnnaam la a raabã? b) Bõe yĩng tɩ b rengd n gʋlsd tõnd sɛbã ne ãngilindi?

15 Yʋʋmd 1919 wã, Biiblã Zãmsdb sul-bil la b yãk tɩ b lebg tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩd la sẽn tar yamã. Wakat kãnga, ra yaa ne ãngilind la tʋm-tʋmdã taasd Wẽnnaam nin-buiidã koees n yɩɩda. (Mat. 24:45) La tʋm-tʋmdã modga wʋsg sẽn na yɩl n sõng neb nins sẽn pa wʋmd ãngilindã me tɩ b bãng Wẽnnaam la a raabã. Sɛb nins a sẽn yiisdã bee ne buud-goam 700 la zak masã. Rũndã-rũndã, ãngilindã yaa buud-gomd neb wʋsg sẽn gomd leebgã la karengã wɛɛngẽ, wa gɛrkã sẽn da yaa to-to pipi kiris-nebã wakatẽ wã. Rẽ n so tɩ b rengd n gʋlsd tõnd sɛbã ne ãngilindi, n yaool n lebg-b ne buud-goam a taaba.

16, 17. a) Bõe la Wẽnnaam nin-buiidã ra rata? b) Bõe la b maan sẽn na yɩl n paam bõn-kãnga? d) Saam-biig a Knorr yeelame tɩ bõe la yẽ rata?

16 Tõnd sɛbã fãa tika Biiblã zugu. Sɩngrẽ wã, ra yaa Biibl ning b sẽn boond tɩ La Bible du roi Jacques b sẽn yiis yʋʋmd 1611 wã la Wẽnnaam nin-buiidã ra tar n moond koɛɛgã, la b zãmsd nebã. La b sẽn lebg-a ne gom-biis ninsã wʋsg la nebã pa le wae n pʋtẽ, tɩ kɩt t’a võorã wʋmb lebg toogo. Sẽn paase, yaa naoor a wãn bal la d yãt Wẽnnaam yʋ-peellã a pʋgẽ, tɩ Wẽnnaam yʋʋrã yaool n be Biibl-kʋd nins b sẽn gʋls ne nusã pʋsẽ naoor tusa. Sẽn na n baase, b sẽn lebg vɛrse-rãmb kẽer to-to wã pa zemse, tɩ b le kẽ be n paas vɛrse-rãmb sẽn pa be Biibl-kʋdã pʋsẽ. Ãngilindã Biibl-dãmb a taabã me ra yaa woto.

17 Rẽnd wa n lebga vẽeneg tɩ yaa tɩlɛ tɩ Wẽnnaam nin-buiidã paam Biibl b sẽn lebg tɩ yaa takɩ, t’a võorã wʋmb me yaa nana. Rẽ n so tɩ b luglg Biiblã lebgr sulli. Biibl ning sul-kãng sẽn lebgã la b sẽn bool tɩ Les Saintes Écritures — Traduction du monde nouveau wã. B pʋɩya Biiblã babs a yoobe, tɩ b sã n lebg babg fãa n sa bɩ b yiis-a tɩ nebã paame. B maana woto yʋʋmd 1950 n tãag yʋʋmd 1960. Pipi babgã yii tigis-kãseng a ye sasa, yʋʋmd 1950 sa-sik kiuugã rasem a 2. Tigis-kãng sasa, saam-biig a Nathan Knorr yeelame tɩ Wẽnnaam nin-buiidã sẽn dat yaa Biibl b sẽn lebg ne gom-biis nebã sẽn wae n pʋtẽ, la sẽn zems ne Biibl-kʋdã sẽn sɩd yetã. Biibl-kãng goamã võor wʋmb segd n yɩɩ nana, n tõog n sõng-b tɩ b wʋm Biiblã goam võor sõma n paase. B rata Biibl kareng sẽn yaa noogo, la võor wʋmb sẽn yaa nana, wa sẽn da yaa to-to ne Biiblã sɛb nins Kiris karen-biisã sẽn gʋlsã. Saam-biig a Knorr yeelame t’a sẽn dat yaa Traduction du monde nouveau wã sõng neb milyõ-rãmb tɩ b bãng a Zeova.

18. Bõe la b maan sẽn na yɩl tɩ b tõog n lebg Biiblã buud-goam a taab pʋsẽ?

18 Yʋʋmd 1963 soabã, saam-biig a Knorr sẽn da rat bũmb ningã sɩnga pidsgu. B lebga Les Écritures grecques chrétiennes — Traduction du monde nouveau wã ne alema, ɛspayõlle, farende, italiẽ, olãndɛ, la portigɛ. Yʋʋmd 1989 wã, a Zeova Kaset rãmbã Siglgã taoor lʋɩtb Sull lugla sul-paall d biru-kãsengẽ wã, t’a sõngd sẽn lebgd-b Biiblã buud-goam a taab pʋsẽ wã. Yʋʋmd 2005 wã, b kõo sor tɩ b tõe n lebg Biiblã ne buud-goam nins pʋsẽ Gũusg Gasgã sẽn zoe n beẽ wã. Woto fãa kɩtame tɩ rũndã-rũndã, Traduction du monde nouveau wã tõrã bɩ a pʋɩ-sʋk be buud-goam 130 la zak pʋgẽ.

19. Yʋʋmd 2013, bõe n maane, la sõsg ning sẽn pʋgdã na n goma bõe yelle?

19 Traduction du monde nouveau wã sẽn yi ne ãngilindã sẽn kaoosã, b wa n mikame tɩ lebga tɩlɛ tɩ b lebs n maneg-a, bala, nebã sẽn gomd ãngilindã to-to wã tara toeengo. Yʋʋmd 2013 zĩ-likr kiuugã rasem a 5 ne a 6, siglgã maana a yʋʋmd-yʋʋmd tigsg 129 soabã. Neb wʋsg n zĩnd be, tɩ sãnda pa b tẽnsẽ wã n kelg sõssã ne ẽntɛrnetã maasem. Yɩɩ neb 1 413 676 sẽn yaa tẽns 31 neba. Tigis-kãng sasa, a Zeova Kaset rãmbã Siglgã taoor lʋɩtb Sullã ned a ye n yeel nebã tɩ b yiisa Traduction du monde nouveau wã ne ãngilind b sẽn lebs n manege, tɩ b sũur yɩ noogo. B sẽn wa n kõ ned kam fãa Biibl-paallã, wʋsg raaga nintãm. Nebã sẽn wa n kelgd sõsdbã sẽn karemd vɛrse-rãmbã Biibl-paallã pʋgẽ wã, b mikame t’a karengã yaa noogo, t’a võorã wʋmb me yaa nana. Sõsg ning sẽn pʋgdã pʋgẽ, d na n maneg n goma Biibl-paallã yelle, la b sẽn maand to-to n lebgd-a buud-goam a taab pʋsẽ wã me yelle.

^ sull 5 Sɛptãntã yaa gɛrk gom-bil sẽn dat n yeel tɩ “pis-yopoe.” Wõnda yɩɩ sẽn wa n zems yʋʋmd 300 sẽn deng a Zeezi rogmã la b sɩng Sɛptãntã lebgre, n baas yʋʋmd 150 sẽn deng a Zeezi rogmã. Sɛptãntã ket n tara yõod wʋsg hal baa rũndã. Bala, a sõngda bãngdbã tɩ b wʋmd ebre wã gom-biis kẽer võore, wall Biiblã vɛrse-rãmb kẽer võore.

^ sull 6 Neb kẽer yetame t’a Matye reng n gʋlsa a Evãnzillã ne ebre tɩ b yaool n na n lebg-a ne gɛrke, la tɩ tõe tɩ yaa a Matye n lebg-a a toore.

^ sull 8 Wala makre, sɩngrẽ wã, b gʋlsa Ɛsdraas 4:8-6:18, 7:12-26; Zeremi 10:11 la Dãniyɛll 2:4b-7:28 wã ne arameẽ