Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

SAK 15

A ra ‘kengda tigimsã neb raoodo’

A ra ‘kengda tigimsã neb raoodo’

Tigims sull yel-gɛtbã sõngda tigimsã neb tɩ b tẽebã pãng paasdẽ

Tika Tʋʋma 15:36–16:5

1-3. a) Ãnd la a Poll yãk t’a lebg a tũud-n-taaga, la yaa nin-bʋg buudu? b) Bõe la d na n bãng sag-kãngã pʋgẽ?

 TẼN-TƲMD a Poll ne bi-bɩɩg n tũud taab n gilgd tẽng-tẽnga. A Poll maaga a yĩng n get bi-bɩɩgã sẽn tũud-a wã. A yʋʋr la a Tɩmote. Tõe t’a ra zemsa yʋʋm 20, n da yaa bi-bɩɩg sẽn tar keelem la yẽesem. B sẽn wa n yi Listr ne Ikoniyom n loogdẽ wã, a Tɩmote na-yakemd fãa ra zãagd-a-la ne a yirã. Bõe n na n maan b so-toakã sasa? A Poll ra mii sẽn na n yɩ to-to, bala yaa a misioneer so-toak a yiib-n-soab la woto. A miime tɩ b na n maoo ne zu-loees buud toor-toore. Tõe t’a Poll ra sokda a meng a Tɩmote manesem sẽn na n yɩ to-to zu-loeesã taoore.

2 A Poll ra kɩsa a Tɩmote sɩd zãng-zãnga, n yɩɩd a Tɩmote mengã sẽn da kɩs a meng sɩd to-to wã. Bũmb kẽer n maan tɩ ra nan pa kaoose, tɩ kɩt t’a Poll ra mi tɩ yaa tɩlɛ t’a paam tũud-n-ta-sõng a so-toakã sasa. B ra na n tɩ kaaga tigimsã n keng b raoodo. Dẽnd ra yaa tɩlɛ tɩ b rat ne b sũur fãa n tʋm tʋʋmdã, la b modg n tall yam a yembre. Tõe tɩ yaa bõe n kɩt t’a Poll ra tagsd woto? Tõe tɩ bũmb a ye sẽn kɩt t’a Poll ra tagsd woto wã yaa mo-yõsr ning sẽn zĩnd yẽ ne a Barnabaas sʋk pĩndã.

3 Sag-kãngã pʋgẽ, d na n yãa d sẽn tõe n maan to-to n welg mo-yõsã tɩ yɩ sõma n yɩɩda. Sẽn paase, d na n yãa bũmb ning sẽn kɩt t’a Poll yãk a Tɩmote t’a na n yãagd-a a so-toakã sasa wã, la d maneg n bãng tʋʋm-kãseng ning rũndã-rũndã tigims sull yel-gɛtbã sẽn tʋmdã yõodo.

“Masã, bɩ d lebg . . . n tɩ kaag saam-biisã” (Tʋʋma 15:36)

4. Bõe la a Poll ra rat n maan a misioneer so-toak a yiib-n-soabã sasa?

4 Sak ning sẽn loogã pʋgẽ, d yãame t’a Polle, a Barnabaase, a Zida, la a Sɩlaas taasa Ãntiyoos tigingã neb siglgã taoor lʋɩtb sullã koɛɛg bãongã kõom wɛɛngẽ, tɩ keng b raoodo. Bõe la a Poll maan rẽ poore? A tɩ yãa a Barnabaase, n gom ne-a so-toak a to yelle. A yeel-a lame yaa: “Masã, bɩ d lebg n kẽng tẽns nins fãa pʋsẽ d sẽn moon a Zeova koɛɛgã, n tɩ kaag saam-biisã n bãng b keelem.” (Tʋʋ. 15:36) A Poll sẽn da gomd kaagrã yellã, pa kẽng n tɩ kaag neb nins sẽn da lebg kiris-neb paalmã bal yell ye. Tʋʋm sebrã sõngda tõnd tɩ d bãng a Poll misioneer so-toak a yiib-n-soabã võore. Pipi, a ra na n ket n togsda saam-biisã sard ning siglgã taoor lʋɩtb sullã sẽn dɩkã. (Tʋʋ. 16:4) Yiibu, a Poll sẽn da yaa tigims sull yel-gɛtã, a ra rata ne a sũur fãa n keng tigimsã neb raoodo, la a sõng-b tɩ b tẽebã pãng paase. (Rom. 1:11, 12) Wãn to la a Zeova Kaset rãmbã rũndã-rũndã siglgã taoor lʋɩtb sullã rɩkd pipi kiris-nebã siglgã taoor lʋɩtb sullã togs-n-taare, n kengd tigimsã neb raoodo?

5. Siglgã taoor lʋɩtb sullã tũnugda ne bõe ne bõe n kengd tigimsã neb raoodo, la b wilgd-b sore?

5 Rũndã-rũndã, Kiristã tũnugda ne a Zeova Kaset rãmbã siglgã taoor lʋɩtb sullã n wilgd tigimsã sore. Nin-kãensã sẽn paam vʋʋsem sõngã zaeeb la b maand sɩd ne a Zeova wã tũnugda ne lɛta, sɛb b sẽn ẽmpirim wall sẽn be sɩtã zugu, tigissã, la tʋʋm-teed a taab n kengd b tẽed-n-taasã sẽn be tigims toor-toor pʋsẽ dũniyã gill zugã raoodo, la b wilgd-b sore. Sẽn paase, siglgã taoor lʋɩtb sullã modgdame n na n bãng yɛlã sẽn yaa to-to tiging fãa pʋgẽ. Rẽ n so tɩ b tʋmd tigims sull yel-gɛtbã tɩ b tɩ kaagd tigimsã. Siglgã taoor lʋɩtb sullã yãka kãsem-dãmb bãmb tusa sẽn tar minim tɩ b lebg tigims sull yel-gɛtba.

6, 7. Tigims sull yel-gɛtbã tʋʋm kẽer la bʋse?

6 Rũndã-rũndã tigims sull yel-gɛtbã sã n wa kaagd tigimsã, b wilgdame tɩ tigingã ned fãa yell pak-b lame, la b kengd b tẽed-n-taasã raoodo. Wãn to? B rɩkda pipi kiris-nebã wakatẽ tigims sull yel-gɛtbã togs-n-taare. Wala makre, a Polle. A yeela a Tɩmote sẽn da yaa tigims sull yel-gɛtã yaa: “Moon koɛɛgã, maand rẽ ne yẽesem noog la toog wakate, wilg nebã b kongre, keoog-b neere, la f sagl-b ne sũ-mar la zãmsg minim wʋsgo. . . . Tʋm koe-moond tʋʋmde.”—2 Tɩm. 4:2, 5.

7 Sẽn zems ne vɛrse wã goamã, tigims sull yel-gɛtã, pa rẽ bɩ yẽ ne a pagã naagda tigingã nebã koe-noogã mooneg nens toor-toorã pʋgẽ. Tigims sull yel-gɛtbã sẽn yaa karen-saam-dãmb sẽn tar minim la b moond koɛɛgã ne yẽesmã yĩnga, b mak-sõngã nafda saam-biisã la saam-bi-pogsã. (Rom. 12:11; 2 Tɩm. 2:15) Tigimsã neb miime tɩ tigims sull yel-gɛtbã nonga b tẽed-n-taasã ne nonglem sẽn pa baood a meng nafr ye. B sakdame n dɩkd b sẽkã la b pãngã n tʋmd b tẽed-n-taasã yĩnga. B sakd n togda sor waood wall tʋʋlg sasa, hal meng n kẽnd zĩis b sẽn tõe n paam yelle. (Fili. 2:3, 4) Sẽn paase, tigims sull yel-gɛtbã kengda b tẽed-n-taasã raoodo, b zãmsd-b lame, la b wɛgsd sõss sẽn tik Biiblã zug n sagend-ba. Yɩta sõma tɩ tigingã neb fãa rɩk b togs-n-taar n tall b tẽebã buudu.—Ebre. 13:7.

‘Sũ-pu-kãsenga’ (Tʋʋma 15:37-41)

8. A Poll sẽn yeel a Barnabaas tɩ b lebg n kẽng n tɩ kaag saam-biisã, a Barnabaas manesem yɩɩ wãna?

8 A Barnabaas saka a Poll sẽn yeel-a tɩ b “lebg n kẽng . . n tɩ kaag saam-biisã.” (Tʋʋ. 15:36) B yiibã fãa ra naaga taab n tʋm tɩ yɩ sõma. B ra zoe n mii zĩis nins b sẽn na n kẽnge, la neb nins b sẽn na n tɩ kaagã. (Tʋʋ. 13:2–14:28) Dẽnd b sẽn da rat n le naag taab n tɩ tʋm tʋʋm-kãngã wã ra yaa bũmb sẽn zemse. La bũmb n maane. Tʋʋm 15:37 wã yetame yaa: “A Barnabaas da rata ne a sũur fãa n peeg a Zã b sẽn boond me t’a Markã.” A Barnabaas pa sok a Poll tagsg sẽn yaa a soab ne a Mark ye. A “da rata ne a sũur fãa” t’a Mark sẽn yaa a pʋgdb biigã yãag-b b misioneer so-toakã sasa.

9. Bõe yĩng t’a Poll pa sak t’a Mark na n yãag-ba?

9 A Poll pa sak t’a Mark na n yãag-b ye. Bõe yĩnga? Biiblã yetame yaa: “La a Poll ra tagsdame tɩ pa zems tɩ b peeg-a [a Mark], a sẽn lebg n bas bãmb Pãnfili n pa tũ-b n tʋmã yĩnga.” (Tʋʋ. 15:38) A Mark ra yãaga a Poll ne a Barnabaas b misioneer pipi so-toakã sasa, la a pa kell n pa ne-b n tãag tʋʋmdã baasgẽ ye. (Tʋʋ. 12:25; 13:13) So-toakã sasa, b sẽn wa n ket n be Pãnfili wã, a Mark bas-b lame n lebg n leb Zerizalɛm. Biiblã pa togs a sẽn lebgã võor ye. La wõnda a Poll ra pa tagsd t’a Mark bee bʋʋm a sẽn loog n bas-bã ye. A Poll nifẽ, wõnda a Mark ra yaa ned b sẽn pa tõe n teege.

10. Mo-yõsrã sẽn zĩnd a Poll ne a Barnabaas sʋkã baasa wãna?

10 A Barnabaas ra ket n pẽdgdame n dat t’a Mark yãag-ba. La a Poll ra pa rat ye. Tʋʋm 15:39 yetame yaa: “Rẽ waa ne sũ-pu-kãseng bãmb sʋka, hal tɩ b welg taaba.” A Barnabaas peega a Mark n kẽ koom-koglg n loog a yir Sɩpr sẽn yaa ko-sʋk tẽngã. A Poll kell n kẽnga taoor ne a so-toakã. Biiblã yetame yaa: “La a Poll yãka a Sɩlaase. Saam-biisã sẽn pʋʋs a Zeova n kos t’a ges a Poll yell poore, a loogame.” (Tʋʋ. 15:40) Nin-kãensã a yiibã “pasga Siiri ne Silisi n kengd tigimsã neb raoodo.”—Tʋʋ. 15:41.

11. Zʋg-sõma bʋs la d segd n bɩɩse, d sã n pa rat tɩ mo-yõsr sãam tõnd ne ned zood wakat fãa yĩnga?

11 Mo-yõsrã sẽn zĩnd a Poll ne a Barnabaas sʋkã tẽegda tõnd tɩ d yaa neb sẽn pa zems zãnga. Ra yaa siglgã taoor lʋɩtb sullã n yãk a Poll ne a Barnabaas tɩ b na n gilgd n gomd b yʋʋr yĩnga. Tõe tɩ b wa n yãka a Poll t’a naag siglgã taoor lʋɩtb sullã. La baa ne a Poll ne a Barnabaas fãa sẽn da yaa saam-biis sẽn tar zʋg-sõma buud toor-toorã, b pa tõog b mens sasa kãng ye. La rẽ yĩnga, b basame tɩ b mo-yõsrã sãam b zoodã wakat fãa yĩng bɩ? Baa ne a Poll ne a Barnabaas sẽn da yaa neb sẽn pa zems zãngã, b ra yaa sik-m-mens rãmba, n modgd n tar Kiristã yamã buudu. Sãmbg kae tɩ kaoosg zugẽ, b kõo taab sugri, n le yɩ zo-rãmb ye. (Efɛɛ. 4:1-3) A Poll ne a Mark me le wa n naaga taab n tʋm siglgã tʋʋm kẽere. aKolo. 4:10.

12. Wãn to la kãsem-dãmbã tõe n dɩk a Poll ne a Barnabaas togs-n-taar rũndã-rũndã?

12 Sũ-pu-kãseng ning sẽn zĩnd a Poll ne a Barnabaas sʋkã ra pa bũmb sẽn wae b sʋk ye. Nebã ra miime t’a Barnabaas yaa sũ-bʋgsem soab la kõata. Rẽ kɩtame meng tɩ b ra pa boond-a ne a yʋʋr ning sẽn yaa Zozɛfã ye. Tẽn-tʋmdbã ra boond-a lame t’a Barnabaas sẽn dat n togs tɩ “Belsg biigã.” (Tʋʋ. 4:36) Nebã ra miime me t’a Poll ra geta a taabã yell ne bʋgsem. (1 Tes. 2:7, 8) Rũndã-rũndã, kãsem-dãmbã fãa, tigims sull yel-gɛtbã sẽn naag segd n dɩka a Poll ne a Barnabaas togs-n-taare, n wilgd wakat fãa tɩ b yaa sik-m-mens rãmba, la b get kãsem-dãmb a taabã la b tẽed-n-taasã yell ne bʋgsem.—1 Pɩy. 5:2, 3.

‘A ra tara yʋ-noogo’ (Tʋʋma 16:1-3)

13, 14. a) A Tɩmote ra yaa ãnda, la tũu ne bõe sabab tɩ yẽ ne a Poll bãng taaba? b) Bõe n kɩ t’a Poll sũur da yaa noog ne a Tɩmote? d) Tʋʋm-bʋg la b bobl a Tɩmote?

13 A Poll misioneer so-toak a yiib-n-soabã sasa, a kẽnga Galasi sẽn yaa Rom porvẽnsã. Tigims a wãn bal la b ra lugl beenẽ. A Poll wa n “taa Dɛrbe, la a yi be n kẽng Listri.” Biiblã pʋgẽ, b paasame yaa: “Karen-biig n da be be t’a yʋʋr boondẽ t’a Tɩmote. Yẽ yaa Zʋɩf-poak sẽn yaa tẽed biiga, la a ba wã yaa Gɛrke.”—Tʋʋ. 16:1. b

14 Wõnda yaa a Poll sẽn wa n tog sor yʋʋmd 47 sẽnes n kẽng a Tɩmote roagdbã sẽn beẽ wã la a bãng-ba. A Poll misioneer so-toakã sasa, rat n yeel t’a pipi kaagrã yʋʋm a yiib bɩ a tãab poore, a Poll sũur yɩɩ noog wʋsg ne bi-bɩɩg a Tɩmote. Bõe yĩnga? Bala a Tɩmote “ra tara yʋ-noog . . saam-biisã sʋka.” A ra tara yʋ-noog a tigingã pʋgẽ, la tigimsã a taabã pʋsẽ. Kibarã pʋgẽ, b wilgame t’a ra tara yʋ-noog Listr ne Ikoniyom saam-biisã sẽn da be kilo 30 zĩigẽ wã sʋka. (Tʋʋ. 16:2) Vʋʋsem sõngã wilga kãsem-dãmbã sore, tɩ b yãk a Tɩmote n bobl-a tʋʋm-kãsenga. A ra na n yãagda a Poll ne a Sɩlaase.—Tʋʋ. 16:3.

15, 16. A Tɩmote maana a wãn n paam yʋ-noog a tẽed-n-taasã sʋka?

15 A Tɩmote maana a wãn n paam yʋ-noog nebã nifẽ, baa ne a sẽn da ket n yaa bi-bɩɩgã? Rẽ yĩnga, yaa a bãngrã, a yalẽ wã, bɩ minim nins a sẽn da tarã n kɩt t’a ra tar yʋ-noog bɩ? Naoor wʋsgo, bõn-kãensã fãa tara yõod ninsaal nifẽ. Vugri, no-rɛɛs a Sãmwɛll mengã gesa ninsaal nin sẽn ne wã bal n kao ned bʋʋdo. La a Zeova tẽeg-a lame yaa: “Ninsaal sẽn get to-to wã yaa toor ne Wẽnnaam sẽn get to-to wã. Bala ninsaal geta nif sẽn ne, la a Zeova geta sẽn be sũurẽ.” (1 Sãm. 16:7) Yaa sɩd t’a Tɩmote ra tara minim wʋsgo, la pa rẽ n kɩt t’a ra tar yʋ-noog a tẽed-n-taasã nifẽ ye. Yaa a zʋg-sõma wã.

16 Kaoosg zugẽ, a Poll goma a Tɩmote zʋg-sõma kẽer yelle. A Poll goma a Tɩmote yam-sõngã yelle, a sẽn da wilgd a tẽed-n-taasã t’a nong-b-la ne nonglem sẽn pa baood a meng nafrã, la a sẽn da tʋmd ne a sũur fãa tigimsã yĩngã yelle. (Fili. 2:20-22) Sẽn paase, a Tɩmote ra tara tẽeb ‘sẽn pa naag ne pʋ-lika.’—2 Tɩm. 1:5.

17. Wãn to la rũndã-rũndã kom-bɩɩsã tõe n dɩk a Tɩmote togs-n-taare?

17 Rũndã-rũndã, kom-bɩɩs wʋsg rɩkda a Tɩmote togs-n-taare, n bɩɩsd zʋg-sõma buud toor-toore. Woto sõngdame tɩ b tar yʋ-noog a Zeova nifẽ, la b tẽed-n-taasã me nifẽ, baa ne b sẽn yaa kom-bɩɩsã. (Yel. 22:1; 1 Tɩm. 4:15) B wilgdame tɩ b tara tẽeb sẽn pa naag ne pʋ-lika. B pa maand wa b tũuda a Zeova, n yaool n solgd n maand wẽng ye. (Yɩɩn. 26:4) Woto kɩtame tɩ kom-bɩɩs wʋsg tõe n tʋm tʋʋm sẽn tar yõod tigingã pʋgẽ, wa a Tɩmote. B sã n wa lebg koe-moondb sẽn nan pa reeg lisgu, hal n wa rɩk b mens n kõ a Zeova n deeg lisgu, b noogda tigingã neb fãa sũuri!

“Tigimsã neb tẽeb pãng ra paasdame” (Tʋʋma 16:4, 5)

18. a) Wãn to la a Poll ne a Tɩmote sẽn da yaa tigims sull yel-gɛtbã teel siglgã taoor lʋɩtb sullã? b) Wãn to la rẽ naf tigimsã?

18 A Poll ne a Tɩmote naaga taab n tʋm n kaoos yʋʋm wʋsgo. B sẽn da yaa tigims sull yel-gɛtbã, b tʋma tʋʋm buud toor-toor siglgã taoor lʋɩtb sullã sẽn kõ-bã. Biiblã yetame yaa: “B sẽn da kẽnd tẽng-tẽngã, b ra togsda saam-biisã sard ning tẽn-tʋmdbã ne kãsem-dãmbã sẽn da be Zerizalɛmmã sẽn dɩkã, sẽn na yɩl tɩ b tũ.” (Tʋʋ. 16:4.) Sãmbg kae tɩ tigimsã neb tũu tẽn-tʋmdbã la kãsem-dãmbã sẽn da be Zerizalɛmmã sẽn yeel-b tɩ b maanã ye. B sẽn sak n tũ wã, “tigimsã neb tẽeb pãng ra paasdame, tɩ b sõorã me ra fɩɩgd wʋsg daar fãa.”—Tʋʋ. 16:5.

19, 20. Bõe yĩng tɩ kiris-nebã segd n sakd “sẽn lʋɩt-b taoor” bãmb sʋkã?

19 Woto me, rũndã-rũndã, a Zeova Kaset rãmbã paamda bark buud toor-toore, b sẽn sulgd b mens n sakdẽ tɩ “sẽn lʋɩt-b taoor” bãmb sʋkã wilgd-b sorã yĩnga. (Ebre. 13:17) Sẽn mik tɩ dũni-kãngã yɛlã tara toeengã yĩnga, yaa tɩlɛ ne kiris-nebã tɩ b rɩt “tʋm-tʋmd sẽn tũud sɩd la sẽn tar yamã” zãmsgã yõodo, la b tũud sorã a sẽn wilgd-bã. (Mat. 24:45; 1 Kor. 7:29-31) D sã n maand woto, d tẽebã pãng na n paasdame. Na n sõngame me tɩ dũniyã ra rẽgem tõnd ye.—Zak 1:27.

20 Yaa sɩd tɩ rũndã-rũndã, kãsem-dãmbã la siglgã taoor lʋɩtb sullã neb pa zems zãng wa a Polle, a Barnabaase, a Mark la kãsem-dãmb a taabã sẽn da paam vʋʋsem sõngã zaeeb pipi kiris-nebã wakatẽ wã. (Rom. 5:12; Zak 3:2) La siglgã taoor lʋɩtb sullã sẽn tũud Wẽnnaam Gomdã sẽn yetã bal kɛpɩ wã, la a rɩkd tẽn-tʋmdbã togs-n-taarã kɩtame tɩ d tõe n teeg-a. (2 Tɩm. 1:13, 14) Rẽ kɩtame tɩ tigimsã neb paamd raood kengre, tɩ b tẽebã pãng paasdẽ.