Ges-y sẽn be pʋgẽ wã

Ges-y sẽn be sebrã pʋgẽ

SAK 11

“Pit ne vʋʋsem sõngo”

“Pit ne vʋʋsem sõngo”

Yam ning d sẽn tõe n dɩk a Poll nengẽ, nebã sã n wa pa rat n kelg koe-noogã

Tika Tʋʋma 13:1-52

1, 2. Bõe n kɩt t’a Barnabaas ne a Soll tʋʋmdã ra yaa toor fasɩ ne tʋʋmd ning rap a taab sẽn da tar minimã sẽn da zoe n tʋmã? Wãn to la a Barnabaas ne a Soll tʋʋmdã ra na n sõng tɩ Tʋʋm 1:8 goamã pidsi?

 ÃNTIYOOS no-rɛɛsdbã la karen-saam-dãmbã fãa sʋka, yɩɩ a Barnabaas ne a Soll la vʋʋsem sõngã yãk-yã tɩ b na n tɩ moon koe-noogã zĩ-zãrsẽ. a Daar-n-kãng yɩɩ sũ-noog daare. (Tʋʋ. 13:1, 2) Yaa sɩd tɩ rap sẽn da tar minim la b ra zoe n tʋm zĩ-zãrsẽ, la zĩ-kãensã fãa la bal pʋsẽ, kiris-neb n da zoe n be be. (Tʋʋ. 8:14; 11:22) La so-kãngã, b tʋma a Barnabaas ne a Soll n paas a Zã ning b sẽn boond me t’a Markã tẽns nebã sẽn da nan pa wʋm koe-noogã. Zã ning b sẽn boond me t’a Markã ra na n tɩ sõngd-b lame.

2 Na maan yʋʋm 14 sẽn deng rẽ, a Zeezi ra yeela a karen-biisã yaa: “Yãmb na n yɩɩ mam kaset rãmb Zerizalɛm ne Zide soolmã fãa pʋgẽ la Samari, la hal n tãag dũniyã zĩig ning sẽn zãr n yɩɩdã.” (Tʋʋ. 1:8) B sẽn yãk a Barnabaas ne a Soll tɩ b na n lebg misioneer-dãmb n kẽng zĩ-zãrsẽ n tɩ moon koɛɛgã ra na n sõngame t’a Zeezi bãngr-gomdã pidsi! b

‘Welg-y-yã a Barnabaas ne a Soll toor . . . tʋʋmdã yĩnga’ (Tʋʋma 13:1-12)

3. Bõe yĩng tɩ tog so-wok pipi kiris-nebã wakatẽ ra pa nana?

3 Rũndã-rũndã, ne mobila wã la sɩlsã maasem, nebã tõe n toga sor n kẽng zĩ-zãrgẽ tao-tao, lɛɛr bɩ lɛɛr a yiib pʋgẽ. La ra pa woto pipi kiris-nebã wakatẽ wã ye. Sasa kãnga, ra yaa ne nao la nebã togd sore. Naoor wʋsgo, b ra kẽnda soay sẽn pa sõma zugu. Nebã ra tõe n kẽna daarã tõre, n maan kilo 30 bala, tɩ ra yaa yaamse! c Dẽnd a Barnabaas ne a Soll ra miime tɩ so-toakã pa na n yɩ nana ye. Ra na n yɩɩ tɩlɛ tɩ b maan modgr wʋsgo, n sak n mong b mens bũmb kẽere. La b ra segl n saame n na n kẽng zĩig ning b sẽn tʋm-bã.—Mat. 16:24.

4. a) A Zeova tũnuga ne bõe n yãk a Barnabaas ne a Solle, la b tẽed-n-taasã manesem yɩɩ wãn ne b yãkrã? b) Wãn to la d tõe n teel neb nins b sẽn bobl tʋʋm kẽer tigingã pʋgẽ wã?

4 Bõe yĩng t’a Zeova tũnug ne a vʋʋsem sõngã n yeel tɩ b ‘welg a Barnabaas ne a Soll toor . . . tʋʋmdã yĩnga’? (Tʋʋ. 13:2) Biiblã pa togs ye. D miime tɩ yaa vʋʋsem sõngã n wilg sore, tɩ b tõog n yãk a Barnabaas ne a Solle. Bũmb kae Biiblã pʋgẽ n wilgd tɩ Ãntiyoos no-rɛɛsdbã ne karen-saam-dãmbã wẽe no-koɛɛm b yãkrã wɛɛngẽ ye. B pʋd n maana b sẽn tõe fãa n sõng nin-kãensã b tʋʋmdã pʋgẽ. Mams-y y yamẽ a Barnabaas ne a Soll sũur sẽn yɩ noog to-to, b tẽed-n-taasã sẽn pa maan sũ-kĩiri, n loe noor la b pʋʋse, n ‘tik-b ne b nusi, la b bas-b tɩ b loogã.’ (Tʋʋ. 13:3) Tõnd me segd n teenda neb nins b sẽn bobl tʋʋm kẽer tigingã pʋgẽ, yel-gɛtbã sẽn naage. D pa segd n maan sũ-kĩir ne neb nins b sẽn bobl tʋʋm-kãensã ye. D segd n wilgame tɩ d “nand-b-la hal wʋsg ne nonglem b tʋʋmdã yĩnga.”—1 Tes. 5:13.

5. Bilg-y koe-noogã mooneg sẽn yɩ to-to Sɩpr sẽn yaa ko-sʋk tẽngã pʋgẽ.

5 A Barnabaas ne a Soll sẽn kẽn n ta Selesi sẽn yaa batayo yalsg zĩig sẽn pẽ Ãntiyoosã, b kẽe koom-koglg n kẽng Sɩpr sẽn yaa ko-sʋk tẽngã. Yaa so-toak sẽn ta kilo 160. d A Barnabaas sẽn da yit Sɩprã, sãmbg kae t’a ra rata ne a sũur fãa n tɩ taas a ba-yirã rãmb koe-noogã. B sẽn ta Salamin sẽn yaa tẽng sẽn be ko-sʋk tẽngã yaang sẽnesã, b pa sãam b sẽkã ye. Tao-tao bala, “b sɩnga Wẽnnaam gomdã mooneg Zʋɩf-rãmbã tigsg rotẽ.” e (Tʋʋ. 13:5) A Barnabaas ne a Soll saaga Sɩpr sẽn yaa ko-sʋk tẽngã fãa pʋgẽ n moon koe-noogã. Yaa vẽeneg tɩ b moona koe-noogã Sɩpr tẽn-bɛdã pʋsẽ. Misioneer-kãensã sẽn tũ sor ningã wɛɛngẽ, tõe tɩ b kẽna kilo 220 ne nao!

6, 7. a) A Sɛrziyus Polus ra yaa ãnda, la bõe yĩng t’a Bar-Zeezi ra pa rat t’a kelg koe-noogã? b) Bõe la a Soll maane, t’a Bar-Zeezi pa tõog n gɩdg a Sɛrziyus Polus t’a pa kelg koe-noogã?

6 Pipi kiris-nebã wakatẽ, neb nins sẽn da be Sɩprã ra tũuda ziri wẽnnaam-dãmba. A Barnabaas ne a Soll sẽn ta Pafoos sẽn da be ko-sʋk tẽngã nin-taoore, b yãa rẽ vẽenega. Beenẽ, b “yãa Zʋɩf a ye yʋʋr sẽn boond t’a Bar-Zeezi sẽn da yaa tɩɩm soab la zirẽ-be-no-rɛɛsa.” Sẽn paase, nin-kãng “ra bee ne guvɛrneer a Sɛrziyus Polus sẽn yaa rao sẽn tar yam wʋsgã.” f Pipi kiris-nebã wakatẽ, Rom neb wʋsg sẽn da tar bãngr ra baooda tɩt rãmbã wall ãds-bagbã sõngre, b sã n da rat n yãk yam bũmb toor-toor sẽn tar yõod wɛɛngẽ. Wala makre, baa a Sɛrziyus Polus “sẽn yaa rao sẽn tar yam wʋsgã” maana woto. La Rĩungã koe-noogã linga a Sɛrziyus Polus wʋsgo, hal t’a da rat n “kelg Wẽnnaam gomdã ne a sũur fãa.” Rẽ pa yɩ a Bar-Zeezi b sẽn da boond me t’a Elimasã noog ye. Yʋʋr ning sẽn yaa Elimasã võor yaa “tɩɩm soaba.”—Tʋʋ. 13:6-8.

7 A Bar-Zeezi ra pa rat t’a Barnabaas ne a Soll moon Rĩungã koe-noogã ye. Sɩd me, a ra ratame n kogl ziir ning a sẽn da tarã. Rẽ n so t’a ra “baood n na n kɩt tɩ guvɛrneerã ra tẽ Zu-soabã ye.” (Tʋʋ. 13:8) La a Soll pa bas tɩ tɩɩm soabã gɩdg a Sɛrziyus Polus t’a pa kelg koe-noogã ye. Dẽnd, bõe la a Soll maan-yã? Kibarã pʋgẽ, b yetame yaa: “Dẽ, a Soll b sẽn boond me t’a Pollã pida ne vʋʋsem sõngo, n ges-a kuii n yeele: ‘Fo sẽn yaa ned sẽn pid ne zãmb buud fãa la wẽnem buud fãa, n yaa Sʋɩtãanã biiga, la bũmb ning fãa sẽn yaa tɩrg bɛ wã, fo pa na n bas a Zeova soayã sẽn yaa tɩrsã goleng sɩda? Ade! A Zeova nugã bee fo zugu, la fo na n lebga zoanga, n pa le tõog n yã wĩntoogã vẽenem wakat bilf pʋgẽ ye.’ Zĩig pʋgẽ, bũmb fãa lebga wulug la lik ne-a, t’a gilgd n babend n baood ned sẽn na n gãd a nugã n tɛ-a.” g A Sɛrziyus Polus sẽn yã yel-solemdã, a manesem yɩɩ wãna? Biiblã yetame yaa: “Guvɛrneerã sẽn yã bũmb ning sẽn maanã, a lebga tẽeda, bala a Zeova zãmsgã yɛɛs-a-la wʋsgo.”—Tʋʋ. 13:9-12.

Wa a Poll ne a Barnabaase, d gomda sɩdã yell ne raoodo, b sã n wa namsd tõnd d tũudmã yĩnga

8. Rũndã-rũndã, wãn to la d tõe n dɩk a Poll togs-n-taar raoodã wɛɛngẽ?

8 A Poll pa bas t’a Bar-Zeezi kẽes-a rabeem ye. Woto me, bɛɛbã sã n wa baood n na n koms b rãmb nins sẽn dat n bãng n paas a Zeova zugã tẽebo, d segd n talla raoodo, la d gom n teel sɩdã. La yaa vẽeneg tɩ d segd n modgame tɩ d goamã “tall yamleoog wakat fãa wa b yugla yamsem.” (Kolo. 4:6) D na n modgame me n kell n sõng b rãmb nins sẽn dat n bãng n paas a Zeova zugã, baa rẽ pa na n yɩ neb a taabã noogo. Wa a Bar-Zeezi, ziri tũudmã golendeda “a Zeova soayã sẽn yaa tɩrsã.” Dẽnd d pa segd n yɛɛse, n pa vẽneg n togs-b bũmb nins b sẽn maand la b yetẽ tɩ pa sõma wã ye. (Tʋʋ. 13:10) Wa a Polle, bɩ tõnd me tall raood n gom sɩdã yelle, la d sõng sũ-tɩrs rãmbã. Rũndã-rũndã, a Zeova pa na n maan yel-solemd wa sẽn yɩ to-to ne a Pollã ye. La d tõe n basa d yam t’a na n tũnuga ne a vʋʋsem sõngã n tak sũ-tɩrs rãmbã n wa a nengẽ.—Zã 6:44.

‘Gomd sẽn kengd raoodo’ (Tʋʋma 13:13-43)

9. Bõe la a Poll ne a Barnabaas maan tɩ yaa mak-sõng n kõ neb nins sẽn lʋɩt taoor tigingã pʋgẽ rũndã-rũndã wã?

9 A Poll ne a Barnabaas la Zã ning b sẽn boond me t’a Markã sẽn yi Pafoos n kẽ koom-koglg n kẽng Pɛrze sẽn be kilo 250 zĩigẽ ne Aazimineer mogrã poore, bũmb n toeeme. Tʋʋm 13:13 wã yetame t’a “Poll ne a tũud-n-taasã.” Dẽnd wilgdame t’a Poll n da lebg b fãa taoor soaba. La bũmb kae Biiblã pʋgẽ n wilgdẽ t’a Barnabaas maana sũ-kĩir ne a Poll ye. B pʋd n naaga taab n tʋm Wẽnnaam raabã pidsg yĩnga. B kõo sẽn lʋɩt-b taoor tigingã pʋgẽ rũndã-rũndã wã mak-sõngo. Kiris-nebã pa baood n na n wilg tɩ b yɩɩda b taabã, bala b tẽegda a Zeezi goamã. A ra yeelame yaa: “Yãmb fãa yaa saam-biisi.” A paasame yaa: “Ned ning sẽn zẽkd a menga, b na n sik-a lame, la ned ning sẽn sikd a menga, b na n zẽk-a lame.”—Mat. 23:8, 12.

10. Bilg-y-yã a Poll ne a Barnabaas so-toakã sẽn yɩ to-to, b sẽn yi Pɛrze n kẽng Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã.

10 B sẽn ta Pɛrze wã, Zã ning b sẽn boond me t’a Markã basa a Poll ne a Barnabaase, n lebg n leb Zerizalɛm. Biiblã pa togs a sẽn bas-bã võor ye. La a Poll ne a Barnabaas kell n kẽnga taoore. B yii Pɛrze n kẽng Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã. Yaa tẽng sẽn be Galasi soolmẽ wã. So-toakã pa yɩ nana, bala Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã ra bee zĩig sẽn zãnte. Sẽn na yɩl n ta be, ra yaa tɩlɛ tɩ b tũ zĩig sẽn yaa tãmse. Rẽ me ra pa nana, bala naoor wʋsgo, wagda wã ra fãada so-toagdbã. Rẽ sẽn yãk a toogo, yaa wa a Poll ra zoe n tara zu-loees a yĩnsã laafɩ wɛɛngẽ. h

11, 12. A Poll sẽn wa n be tigsg roogẽ wã Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã, bõe la a yeel tɩ sõng nebã tɩ b sak n tẽ a Zeezi?

11 A Poll ne a Barnabaas sẽn wa n be Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã, b tɩ kẽe tigsg roogẽ wã vʋʋsg daarã. Biiblã yetame yaa: “Tõogã ne No-rɛɛsdbã sɛbã kareng poore, tigsg roogã taoor dãmb tʋma koɛɛg n yeel-b yaa: ‘Rapa, d saam-biisi, yãmb sã n tar gomd sẽn kengd raood n na n taas nin-buiidã, bɩ y gome.’” (Tʋʋ. 13:15) A Poll yikame n na n gome.

12 A Poll sɩnga goam n yeel yaa: “Rapa, Israyɛll neb la yãmb a neb nins sẽn zoet Wẽnnaamã.” (Tʋʋ. 13:16) Neb nins sẽn da kelgd a Pollã ra yaa Zʋɩf-rãmba, la neb sẽn tuub n sak Zʋɩf-rãmbã tũudmã. Nin-kãensã ra nan pa sak n deeg t’a Zeezi la Mesi wã ye. Dẽnd bõe la a Poll yeel tɩ sõng-b tɩ b sak n tẽ a Zeezi? Pipi, a Poll goma bũmb ning a Zeova sẽn maan n kõ Israyɛll nebã yelle. A wilga a Zeova sẽn sõng a nin-buiidã to-to, “n kɩt tɩ b lebg buud sẽn tar pãng b sẽn wa n be sãand Ezɩpt soolmẽ wã,” la t’a sẽn yiis-b Ezɩptã poore, “na maan yʋʋm pis-naas pʋgẽ, a maana sũ-mar ne bãmb we-raoogẽ wã.” Sẽn paase, a Poll wilga a Zeova sẽn sõng Israyɛll nebã to-to tɩ b tõog n zab n deeg Kãabg tẽngã, la a wilg t’a Zeova “rɩka b tẽngã n kõ tõnd yaab-rãmbã tɩ lebg rogem-pʋɩɩre.” (Tʋʋ. 13:17-19) Neb kẽer yetame t’a Poll ra gomda bũmb nins b sẽn karem Tõogã ne no-rɛɛsdbã sɛbã pʋsẽ yelle, vʋʋsg daarã. Sã n sɩd yaa woto, dẽnd a Poll ra mii a sẽn tõe n maan to-to n ‘lebg bũmb fãa neb buud fãa yĩnga.’—1 Kor. 9:22.

13. Bõe la d tõe n maan tɩ sõng nebã tɩ b rat n kelg-do?

13 Tõnd me segd n modgame n togs nebã goam sẽn na n kɩt tɩ b rat n kelg-do. Wala makre, tõnd sã n mi a soabã tũudmã, tõe n sõng-d lame tɩ d bãng d sẽn na n gom bũmb ning yell ne-a tɩ yɩ-a noogã. Sẽn paase, d tõe n lebg n togsa a soabã Biiblã vɛrse kẽer goam a sẽn zoe n mi sõma. Sasa ninga, d sã n kos a soabã t’a karem yẽ mengã Biiblã pʋgẽ, yɩtẽ-la sõma n yɩɩda. D segd n tagsa bũmb a taab d sẽn tõe n maan tɩ sõng kɛlgdbã tɩ b rat n bãng n paas a Zeova zugu.

14. a) Wãn to la a Poll maan n tõog n gom a Zeezi yelle, la a keooga nebã tɩ bõe? b) Nebã manesem yɩɩ wãn ne bũmb nins a Poll sẽn yeelã?

14 Yiibu, a Poll wilgame tɩ Israyɛll rĩm-dãmbã yɩɩ a Zeezi yaab-rãmba. A wilga a Zãmbatiis sẽn sõng nebã to-to tɩ b wa sak n tẽ a Zeezi sẽn yaa fãagdã. Rẽ poore, a bilga a Zeezi kʋʋbã sẽn yɩ to-to, la a sẽn vʋʋg kũ-rãmb sʋk to-to wã me. (Tʋʋ. 13:20-37) A Poll yeelame yaa: “Woto yĩnga, . . . bɩ y bãng tɩ nin-kãng maasem yĩnga, b moondame n wilgd yãmb tɩ y tõe n paama y yel-wẽnã sugri, . . . b yeelame tɩ ned ning fãa sẽn tẽed pa tar taal ye.” Rẽ poore, a keoog-b lame yaa: “Gũus-y tɩ bũmb nins b sẽn yeel No-rɛɛsdbã sɛb pʋsẽ wã ra wa paam yãmb ye. B yeelame: ‘Yãmb a nin-sãbsdbã, ges-y bõn-kãngã tɩ ling-yã, la y sãame. Bala mam tʋmda tʋʋmd yãmb wakatẽ wã, tɩ baa ned sã n togs yãmb rẽ ball-ball bɩ y pa na n tol n tẽ ye.’” Nebã manesem sẽn yɩ to-to a Poll goamã poorã sɩd ling-a lame. Biiblã yetame yaa: “Nebã bõosa bãmb tɩ b le gom bõn-kãens yell Vʋʋsg daar ning sẽn pʋgdã. La sẽn da tigm-b tigsg roogẽ wã sãeegr poore, Zʋɩf-rãmb wʋsgo, n paas neb sẽn tuub n kẽ Zʋɩf-rãmbã tũudum n tũud Wẽnnaam n pʋg a Poll ne a Barnabaase.”—Tʋʋ. 13:38-43.

“Tõnd wẽnemd n teesa bu-zẽmsã” (Tʋʋma 13:44-52)

15. Vʋʋsg daar ning sẽn pʋglã, bõe n maane?

15 Vʋʋsg daar ning sẽn pʋglã, “tẽngã nebã fãa la bal” tigma taab n na n kelg a Polle. Rẽ pa yɩ Zʋɩf-rãmb kẽer noogo, “tɩ b yik n kɩɩsd bũmb nins a Poll sẽn da yetã ne paoogr goama.” Rẽ la a Poll ne a Barnabaas yeel-b ne raood yaa: “Ra segdame tɩ b reng n taas yãmb Wẽnnaam gomdã. La yãmb sẽn zãgsd-a la y pa get tɩ y segda ne vɩɩm sẽn ka sɛtã yĩnga, ade, tõnd wẽnemd n teesa bu-zẽmsã. Bala a Zeova yeela tõnd yaa: ‘Mam yãka foo tɩ f yɩ buud toɛy-toɛyã vẽenem, sẽn na yɩl tɩ f moon fãagrã koɛɛg n tãag dũniyã tɛk fãa.’”—Tʋʋ. 13:44-47; Eza. 49:6.

‘B yik n namsa a Poll ne a Barnabaase, . . . La karen-biisã ra ket n paamda sũ-noog wʋsgo, la b pit ne vʋʋsem sõngo.’—Tʋʋma 13:50-52

16. Zʋɩf-rãmbã sẽn wʋm koe-noogã Mesi wã wɛɛngẽ wã, b manesem yɩɩ wãna, la bõe la a Poll ne a Barnabaas maane, b sẽn dig-b n yiis b soolmẽ wã?

16 Bu-zẽmsã neb sẽn wʋm dẽ wã, b sɩnga sũ-noog kɩdengo, “la neb nins fãa sẽn tar yam ning sẽn zems ne vɩɩm sẽn ka sɛtã lebga tẽedba.” (Tʋʋ. 13:48) Pa yã n kaoos la a Zeova Gomdã piuug soolmã tõr pʋgẽ ye. Bu-zẽmsã neb sũy yɩɩ noog wʋsgo. La Zʋɩf-rãmbã sũy pa yɩ noog ye. A Poll ne a Barnabaas yeel-b lame tɩ bãmb n yɩ pipi n wʋm koe-noogã Mesi wã wɛɛngẽ, la b pa sak n tẽ-a ye. Rẽ n so t’a Zeova na n kao b bʋʋdo. Zʋɩf-rãmbã tõga pagb yʋy sẽn yi n paas tẽngã nin-kãsemsã “tɩ b yik n nams a Poll ne a Barnabaase, n dig-b n yiis b soolmẽ wã.” Bõe la a Poll ne a Barnabaas maan-yã? B “pĩmsa b naoã tom tɩ yɩ keoogr bãmb yĩnga, la b kẽng Ikoniyom.” Rẽ yĩnga rẽ ra wilgdame tɩ neb ra pa na n tol n le tũ a Zeova Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã bɩ? Ayo! A Zeezi karen-biis nins sẽn da ket be wã “ra ket n paamda sũ-noog wʋsgo, la b pit ne vʋʋsem sõngo.”—Tʋʋ. 13:50-52.

17-19. Wãn to la d tõe n tũ a Poll ne a Barnabaas mak-sõngã, la wãn to la rẽ maaneg tõe n sõng tõnd tɩ d kell n tall d sũ-noogã?

17 Nin-kãensã sẽn da tar tẽebã manesem sẽn yɩ to-to b sẽn wa n namsd-b b tũudmã yĩngã sõngda tõnd tɩ d bãng bũmb sẽn tar yõod wʋsgo. Baa dũni-kãngã nanambsã sã n dat n gɩdg tõnd koe-moonegã, d pa basd koɛɛgã mooneg ye. D tẽeg me tɩ Ãntiyoos nebã sẽn zãgs tɩ b kõn kelg Rĩungã koɛɛgã, a Poll ne a Barnabaas “pĩmsa b naoã tom.” B sẽn maan woto wã pa b sũur sẽn da yik ne-b yĩng ye. Wilgame tɩ b maana a Zeova sẽn datã, la tɩ b pa tar taal bũmb ning sẽn na n paam-bã pʋgẽ ye. Misionneer-kãensã bãngame tɩ b ra pa tõe n modg b taabã tɩ b tẽ a Zeezi ye. B sẽn da tõe n maan bal yaa b ket n moond koɛɛgã. B sẽn kẽng Ikoniyommã, b sɩd tɩ moona koɛɛgã!

18 La a Zeezi karen-biis nins sẽn da ket Ãntiyoosã yẽ? Yaa sɩd tɩ b ra bee zĩig sẽn pa nana, koɛɛgã mooneg wɛɛngẽ. La b sũ-noogã ra pa be ne neb nins sẽn na n sak n kelg koɛɛgã sõor ye. A Zeezi yeelame yaa: “Sũ-noog rãmb la neb nins sẽn kelgd Wẽnnaam goamã la b tũudẽ wã.” (Luk 11:28) Sɩd me, a Zeezi karen-biis nins sẽn da ket Ãntiyoos sẽn be Pisidi wã ra rata ne b sũur fãa n kell n maan woto.

19 Wa a Poll ne a Barnabaase, bɩ d tẽeg wakat fãa tɩ tʋʋmd ning a Zeova sẽn bobl tõndã yaa koe-noogã moonego. Yaa nebã n yãkd b sã n na n sakame bɩ b pa na n sak n kelg koɛɛgã. Neb nins tõnd sẽn taasd koɛɛgã sã n pa rat n kelg-do, d tõe n dɩka yam pipi kiris-nebã nengẽ. Baa b sã n wa namsd tõnd d tũudmã yĩnga, d sã n ket n tagsd koe-noogã yõod sẽn ta zĩig ningã yelle, la d kell n bas t’a Zeova vʋʋsem sõngã wilgd-d sore, d na n tõog n kell n talla d sũ-noogã.—Gal. 5:18, 22.

a Ges-y zĩ-gũbrã: “ A Barnabaase: ‘Belsg biigã.’

b Sasa kãng tɩ koe-noogã ra zoe n taa zĩis wʋsgo, hal tɩ b ra lugl tigims paals zĩ-kãense. Wala makre, tiging a ye la b ra lugl Ãntiyoos sẽn be Siiri wã, tɩ be kilo 550 Zerizalɛm nug-rɩtg sẽnese.

d Pipi kiris-nebã wakatẽ, koom-koglg ra tõe n kẽna kilo 160 koomã zug daar a yembre, sã n mik tɩ sebgã fugd n teesda a sẽn dabdẽ wã. La sobgã sã n da pa fugd n teesd a sẽn dabdẽ wã, so-toakã ra tõe n kaoosa wʋsg n yɩɩg woto.

e Ges-y zĩ-gũbrã: “ Zʋɩf-rãmbã tigsg rotã.”

f Yaa Rom soolmã n da so Sɩpre. Bãmb n da yãkd ko-sʋk tẽngã guvɛrneere, t’a rɩt naam b yʋʋr yĩnga.

g Sẽn sɩng ne rẽ, a Soll yʋʋrã lebga Polle. Neb kẽer yetame t’a Poll sakame tɩ b boond-a ne Rom yʋ-kãngã, a Sɛrziyus Polus yʋʋrã waoogr yĩnga. La a Poll sẽn kell n tall a yʋʋrã baa ne b sẽn wa n yi Sɩprã poorã wilgdame t’a pa sak yʋʋrã sẽn na yɩl n waoog a Sɛrziyus Polus ye. A saka yʋʋrã, a sẽn da yaa “tẽn-tʋmd b sẽn tʋm bu-zẽmsã neb nengẽ wã” yĩnga. Tõe me t’a saka yʋʋrã, bala Ebre yʋʋr ning sẽn yaa Sollã võor kell n zemsa ne Gɛrk yʋʋr a to võor sẽn pa sõma.—Rom. 11:13.

h Yɩɩ yʋʋm a wãn poor la a Poll gʋls lɛtr ning a sẽn tool Galat-rãmbã. A ra yeela lɛt-kãng pʋgẽ yaa: “Yãmb miime tɩ mam sẽn na n paam weer n moon yãmb koe-noogã pipi wã, tũu ne bãag sababo.”—Gal. 4:13.