Xionyoui kampa nesi tein kipia

Xionyoui kampa nesi tein kipia

Tein tajtanij akin taixtajtoltiaj

Tein tajtanij akin taixtajtoltiaj

¿Uelis tokniuan namikuanij kikuiskej DIU (dispositivo intrauterino) uan ijkon amo kinpiaskej konemej?

Itech nejin, sejse takat uan siuat namikuanij moneki kiitaskej keniuj tekiti se DIU uan toni tayolmajxitilismej moajsij itech Biblia, uan ompa kiixpejpenaskej tein kinpaleuis maj amo kinkuejmolo inintanemilil.

Jiova kinnauatij Adán uan Eva: “Xikinpiakan konemej uan ximomiakilikan”. Uan satepan, no yejua nejon kinnauatij Noé uan ichankauan (Gén. 1:28; 9:1). Sayoj ke Biblia amo kijtoua ke akin kichiuaj kemej Cristo moneki kitakamatiskej nejin tanauatil. Yejua ika, namikuanij moneki kiixejekoskej ox kikuiskej se taman pajti tein kinpaleuis maj amo kinpiakan miakej konemej oso maj kiixtalikan kemanian kinpiaskej. ¿Toni moneki itech tanemiliskej?

Tokniuan moneki kiitaskej tein tayolmajxitia Biblia. Yejua ika, amo keman kimayouij se konetsin sayoj porin amo kinekij kinpiaskej konemej. Keman se kimayoui se konetsin porin se kineki, kiixnamiki tein kijtoua Biblia porin amo se kipatiuita nemilis. Tokniuan namikuanij amo kiixpejpenaj kimayouiskej se konetsin akin kuali moskaltijtok (Éx. 20:13; 21:22, 23; Sal. 139:16; Jer. 1:5). ¿Toni uelis tikijtoskej ika DIU?

Nejin momelauak itech amaix La Atalaya, 15 de septiembre de 1979, página 31 uan 32. Ijkuak, DIU tein okachi mokuia chijchiujtoya ika plástico tein kitaliayaj itech útero (oso matriz) uan ijkon siuat amo uelia mokokoxkataliaya. Nejon tamachtilis kijtouaya ke amo senkis momatia keniuj tekitia. Miakej tamatinij kijtouayaj ke kichiuaya maj itech útero se esperma amo mosentiliani iuan se óvulo, uan ijkon amo ueliskia mochijchiuas se konetsin.

Sayoj ke, seki taman kinextiaya ke kemansa se esperma kemaj mosentiliaya iuan se óvulo. Nejon óvulo ueliskia moskaltis itech semej trompas de Falopio (keman mochiua nejin moixmati kemej embarazo ectópico oso extrauterino) oso ajsis hasta matriz. Komo ajsi hasta matriz, DIU ueliskia amo kikauas óvulo maj ompa mopepecho uan maj moskalti se konetsin, kemej panoskia komo amo teyi kitsakuiliskia. Se kitsakuilis maj amo moskalti ueliskia moitas kemej keman se kimayoui se konetsin. Tamachtilis itech amaix La Atalaya tamia ika nejin tajtolmej: “Tokniuj akin kipia kuali iyolo uan kitemoua kiitas ox kuali yetok maj kikui se dispositivo intrauterino [DIU], moneki kuali tanemilis itech nejin tamachtilis uan kielnamikis ke nemilis kitelpia ipatiuj ijkon kemej kinextia Biblia” (Sal. 36:9).

Sayoj ke nejin tamachtilis mokixtij itech xiuit 1979, uan satepan mochijchiuanij okachi kuali teposmej uan pajti.

Axkan, onkak ome taman DIU. Se kipia cobre, uan peuak miakkan mokui panoua veinte xiujmejya. Okse, kikixtia se hormona, uan peuak monamaka seki xiujmej achtoya. ¿Keniuj tekitij nejin ome taman DIU?

DIU tein kipia cobre. Kemej tikijtojkejya, nesi ke DIU kichiua maj espermatozoides amo kisentokakan panokan itech útero uan maj kiajsitij se óvulo. Uan no, DIU tein kipia cobre kinmiktia espermatozoides, porin nesi ke cobre kinpajuia. * Miakej no kinemiliaj ke nejin taman DIU kichiua maj mopata kemej tekiti útero.

DIU tein kikixtia se hormona. Moajsi miak taman DIU tein kipiaj se hormona tein tamati kemej tein kipiaj miak pastillas tein kichiuaj maj se siuat amo mokokoxkatali (píldoras anticonceptivas). Nejin tekitij kemej DIU tein achto motekitiltiayaj, sayoj ke no kikixtiaj se hormona itech útero. Nesi ke nejin kichiua maj seki siuamej amo kionkaltikan óvulos. Komo amo onkak se óvulo amo uelis mosentilis iuan se esperma. Moijtoua ke DIU tein kikixtia se hormona no kichiua maj amo semi onka tein ika moskaltiskia se konetsin itech útero. * Uan no, kichiua maj sasaltia tein onkak itech vagina hasta útero uan kichiua maj esperma amo ueli pano.

Kemej tikitaj, nesi ke ome taman DIU kipataj seki taman itech útero. Nejin kijtosneki ke komo mochiua se óvulo uan mosentilia iuan se esperma, nejin uelis kalakis itech útero sayoj ke amo mopepechos, porin amo ueli motsikoua. Nejin kichiuaskia maj amo mochijchiua se konetsin. Maski ijkon, tamatinij kijtouaj ke nejin amo semi panoua uan ke no uelis panos iniuan akin tayij píldoras anticonceptivas.

Yejua ika, amo akin ueli senkis kijtoua ke DIU tein kipia cobre oso tein kikixtia se hormona senkis kitsakuilia maj se óvulo iuan mosentili se esperma. Maski ijkon, tamatinij kiitanij ke, kemej mochiua miak taman itech útero ijkon kemej tikitakej achto, tel amo semi moita maj se siuat akin kikui DIU mokokoxkatali.

Komo seki tokniuan namikuanij kinemilijtokej kikuiskej se taman DIU, uelis yaskej iuan se tapajtijkej akin ika tekiti nejon uan ijkon kimatiskej toni taman DIU onkak uan keniuj kipaleuis uan keniuj uelis kijtakos siuat. Moneki amo kichiaskej nion kikauaskej maj okse aksa, maski yeski tapajtijkej, kiixtali tein yejuan kichiuaskej (Rom. 14:12; Gál. 6:4, 5). Nejin moneki sayoj namikuanij kisenixejekoskej uan ika kitemoskej kiyolpaktiskej Dios uan maj amo kinkuejmolo inintanemilil (no xikonita 1 Timoteo 1:18, 19; 2 Timoteo 1:3).

^ párr. 3 Se amatajkuilol tein kipiaj tapajtiloyamej ompa Inglaterra kijtoua: “DIU tein kipiaj okachi cobre panoua 99% okachi kualtiaj. Nejin kijtosneki ke, komo 100 siuamej kikuij DIU, amo ajsi se mokokoxkatalia itech se xiuit. DIU tein amo semi kipiaj cobre amo tel tapaleuiaj”.

^ párr. 4 Kemej DIU tein kikixtia se hormona kichiua maj amo semi onka tein tapaleuiskia maj mochijchiua se konetsin itech útero, tapajtianij kemansa kiniluiaj seki siuamej akin kipiaj ininnamik uan akin ininseltiok maj kikuikan porin kinpaleuis maj amo tel miak esti kisa keman esmeyaj mejmetstika.