Xikita nochi

Tlen kiualika

¿Otikmatiaya?

¿Otikmatiaya?

¿Yiuejkika okitekitiltiayaj papiro tlen ika okichijchiuayaj barcos?

Xiuitl papiro.

YIUEJKIKA akinmej ochantiayaj Egipto okitekitiltiayaj papiro para ika tlajkuiloskej. Akinmej ochantiayaj Grecia uan ompa Roma noijki okitekitiltiayaj papiro. * Pero san sekimej kimatij papiro amo san okitekitiltiayaj para tlajkuiloskej noijki okitekitiltiayaj para kinchijchiuaskiaj barcos.

Kanin okintokayaj akinmej oixpolikej ompa Egipto, okajsikej ome tlamantli barcos.

Yikipia kanaj 2,500 xiuitl ijkuak profeta Isaías okijkuilo akinmej ochantiayaj “kanin onka aueyamej ompa Etiopía” okintitlankej sekimej itlaj ma kitematiltitij “itech barcos tlen chijchitokej ika papiro”. Satepan profeta Jeremías okijto ijkuak medos uan persas kimoaxkatiskiaj Babilonia kintlatiliskiaj “inbarcos tlen ochijchitokaj ika papiro” para amo choloskiaj akinmej ochantiayaj itech non altepetl (Is. 18:1, 2; Jer. 51:32).

Biblia iTlajtol toTajtsin Dios uan akinmej momachtiaj amo kintlajtlachialtia ijkuak oksekimej ixtlamatkej kajsij seki tlamantli kanin kiteititia yiuejkika okitekitiltiayaj papiro uan ika okinchijchiuayaj barcos (2 Tim. 3:16). Ma tikitakan noijki ixtlamatkej okajsikej seki tlamantli ompa Egipto uan non kiteititia akinmej ompa ochantiayaj okinchijchiuayaj barcos ika papiro.

¿KEN OKINCHIJCHIUAYAJ BARCOS IKA PAPIRO?

Kanin okintokayaj akinmej oixpolikej ompa Egipto, ixtlamatkej okajsikej seki dibujos uan okseki dibujos itech tetl kanin kiteititia ken okipixkayaj papiro uan noijki ika okinchijchiuayaj barcos. Tlakamej okitekiayaj ikuajyo papiro uan ijkuak okilpiayaj ika manojos. Ikuajyo papiro okse tlamantli chijchitok, ik non, ijkuak okinmilpiayaj miak manojos okitiliniayaj uan amo oxitiniayaj. Se amochtli kijtoua nonmej barcos ik ueyak okipiayaj kanaj 17 metros uan ueli okipiaya kanaj 10 noso 12 remos tlanajnakastlan (A Companion to Ancient Egypt).

Se dibujo kanin mota ken okichijchiuayaj barco ika papiro.

¿TLEKA OKINCHIJCHIUAYAJ BARCOS IKA PAPIRO?

Itech aueyatl Nilo omoskaltiaya miak papiro. Amo okitayaj oui kinchijchiuaskej barcos ika papiro. Satepan okinchijchiuayaj barcos ika kuauitl. Pero nesi akinmej omichkitskiayaj uan akinmej okinkitskiayaj yolkamej ok okintekitiltiayaj barcos ika papiro.

Miak xiuitl okintekitiltijkej nonmej barcos tlen okinchijchiuayaj ika papiro. Se ixtlamatki griego tlen omotokayotiaya Plutarco okatka itech siglo 1 uan siglo 2, ye okijto ijkuakon ok okintekitiltiayaj barcos tlen okichijchiuayaj ika papiro.

^ párr. 3 Xiuitl kanin kikixtiaj papiro moskaltia kanin onka miak atl uan itech aueyatl. Moskaltia kanaj 5 metros uan kanin peua ikuajyo tomaui kanaj 15 centimetros.