CIPAUKO 26
“Akuna na Umwe Wedu Anozofa”
Paanohwisana no zibepo, Pauro anokhombija rutendo hwakakura no rudo kuno vandhu
Zvakacijikira pana Mabasa o Vapostori 27:1–28:10
1, 2. Pauro wainga eciita hwendo hwo mushovonyi, ngenyi kangaije wainga ecineseka?
PAURO aciri kurangarira magama akanangwa ndi govhenadhori Festo, okuti “unozoenda ka Sezari,” ngokuti magama aya anopsasa maningi kumbeji kwake. Pauro wainga akafungihwa ko makore maviri mu kadheya. Ngo kudaro, hwendo uhu hwo kwenda Roma waizoita kuti avone zviro zvakasiyana. (Mab. 25:12) Asi pa zviro zvizinji zviciri kuceukija Pauro pa hwendo hwake hwaiita ngo mukumwa, zvinobatanija zvakawanda kusiyapo kutakihwa ngo mapepo no kuvona kuvira ko zuva. Ngo iyo ndava, kuita hwendo kuti aende kotongwa pamberi pa Sezari, zvakaita kuti arangarire maningi ngo zviro zvaizomuitikira.
2 Pauro wakahwisana no “ngozi jo mujombe” ko vhaza jakawanda, zvoita kuti apone ko vhaza ndhatu pa kundondomera ngo piketi, wopeja usiku umwe no njiku imwe ari mu kumwa. (2 Vak. 11:25, 26) Kusiyapo zvondhozvo, hwendo uhu hwakasiyana maningi no hwendo jimweni jaakaita paainga misiyonariyo eciita zvese zvaaida. Pauro ari kuita hwendo uhu naari musungwi, pa mumango wakakura maningi unopindirija 3.000 o makiromita kuvha Sezareya kwenda Roma. Kunanga kuti anoguma ari penye kwaari kwendari? Kudari akaguma, kunanga kuti anozotongehwa kufa? Ceukijanyi kuti iyena waizotongwa ngo mutongi ano simba maningi wo nyika ino ya Sathana pa mukuvo wondhowo.
3. Pauro wainga atema civaringo cokuitenyi, ngozvapi zvatinozovona mu cipauko cino?
3 Pa zvese zvamapera kujija ngo pamusoro pa Pauro, munorangarira kuti iyena wakaruza vetero kana kugumira pa kuremba ngo ndava yo zviro zvaizoda kumuitikira? Haiwa. Pikija iyena waizviziva kuti waizosongana no zvineso, aacaizviziva kuti izvona zvaizoitikisa kudini. Waro ngenyi waidikana kutendera kuti mudakaro wake mu basa ro kucumaera upere ngo kuthimwa-thimwa ngo zviro zvaizomuitikira zvaacaikwanisa kupeja? (Mat. 6:27, 34) Pauro waizviziva kuti cido ca Jehovha cainga cokuti iyena ashandise mukana wese waainga nawo kuti acumaere masoko akanaka o Umambo hwa Mwari kuno vandhu pikija kuno vatongi. (Mab. 9:15) Pauro wainga wakatema civaringo cokukwanirisa basa raakagajwa, azvinenyi no zvaimuitikira. Ici andicopivo civaringo cedu? Ngatende tivone zvakaitika pa hwendo uhu hwa Pauro no kuvona manera atinobesereka ngo muezaniso wake.
“Taienda Kwaivha Mbhepo” (Mab. 27:1-7a)
4. Pauro wakakhwira mu piketi yakadini, ndiyani wainga naye pa hwendo uhu?
4 Pauro no vasungwi vamweni vakangwaririhwa ngo mutungamiriri wo masoca wo Ciroma waidanwa Jhuriyo, uwo wakatema civaringo co kukhwira piketi yaithwara zviro yainga yaguma ku Sezareya. Piketi iyi yainga yecivha Adhramiti, ndau yaicevera piketi kumavirira ko Aziya Menori, phedo no dhorobha ro Mitirene ku cirundu co Rekibhoni. Piketi iyi poyaivha ku Sezareya, yaizoenda ngo kanjikazi perapo yoenda kumavirira, yofamba yeciima kuti ibzuse zviro. Piketi iji ajizivi kuithwa kuti vandhu vagare ushoni, izvi zvainyanya maningi kudari mundhu naari musungwi. (Vonanyi bhokiso rinoti: “ Hwendo ngo mu Jombe no Kuita Nyagoso,” pa pheji 234) Zvinodakajisa ngo zvokuti Pauro aacaengepi ega pa cikwata ici co vasungwi. Hama mbiri jainga naye, Aristarko na Ruka. Zvinovoneka kuti ndi Ruka wakatara ciitiko ici. Atizvizivi dangani shamwari iji ja Pauro jakapagari joga pasajhi kana jakakhwira inga vashandi va Pauro.—Mab. 27:1, 2.
5. Hama jo ku Sidhoni jakaitenyi pojakavona Pauro, tinojijenyi ngo muezaniso uwu?
5 Pasure po kupeja njiku yese vari mu kumwa no kufamba makiromita anokwana kuita 110 vecienda kanjikazi, piketi yakaima ku Sidhoni, mombera mo Siriya. Zvinovoneka inga kuti Jhuriyo aazivi kutaja Pauro inga manera waizotaja vasungwi vamweni, izvi zvakaitika ngokuti Pauro wainga mugari wo Roma, apacainga no thangwe raivonesa kuti iyena wainga ashaisha. (Mab. 22:27, 28; 26:31, 32) Jhuriyo wakatendera kuti Pauro abzuke aende kovonana no hama jake. Makristu okondhoyo akadakara maningi ngo kuva no mukana wo kukorondha mupostori uwu pasure po kupeja mukuvo wakareba naari mukadheya. Munokwanisa kurangarira mukana uri wese wamungava nawo kuti mukwanisevo kuashira vamweni, zvoita kuti muvangiswe?—Mab. 27:3.
6-8. Hwendo hwa Pauro wakafambisa kudini kuvha Sidhoni kwenda Kinidho, mukana japi jakava na Pauro kuti acumaere masoko akanaka?
6 Pavakavha Sidhoni, piketi yakaenderera mberi yecifamba vokhirira ngo Sirisiya, phedo no Tarso, dhorobha rakabarihwa Pauro. Ruka aanangi dangani piketi yakafamba yeciima, asi anonanga kuti vakaneseka ngokuti ‘vaienda kwaivha mbhepo.’ (Mab. 27:4, 5) Pikija zvakadaro, tingakwanisa kurangarira Pauro ecishandisa mukana uwu kuti acumaere masoko akanaka. Pacina kukana-kana, Pauro wakacumaera vasungwi, vandhu vaingavo mu piketi, vafambisi vo piketi, masoca no vandhu vamweni vovaikhanda mu ndau jaicevera piketi. Kunanga kuti itusu tinoshandisavo mukana jese jatinajo kuti ticumaere inga zvakaitwa ndi Pauro?
7 Pejisire, piketi yakaguma ku Mira, ndau yaicevera piketi ngo kakusi ko Aziya Menori. Kondhoyo, Pauro no vamweni vakadikana kucinja, vokhwira mu piketi imweni, kuti vagume ku Roma, ndau yovaiienda. (Mab. 27:6) Pa mukuvo uwu, Ejipita ndiyona yaipa zvokuha Roma. Piketi iji jaithwarari zvokuha zvo Ejipita, jaicevera ku Mira. Jhuriyo wakakhanda imwe yo piketi iji woita kuti masoca no vasungwi vakhwire mondhomo. Piketi iyi yainga yakakura maningi kupinda yovakakhwiraya pakutanga. Iyona yainga yakathwara tirigu yakawanda no vandhu vaikwana kuita 276, pakati po vandhu ava, vaengepo vafambisi vo piketi, masoca, vasungwi kangaije no vamweni vaiendavo ku Roma. Zvokadi kamare, kucinjwa kovakaitwari kwakaita kuti Pauro awane vandhu vakawanda kuti avacumaere. Pacina kukana-kanaka, wakanasa kushandisa mukana uwu.
8 Ivona vaizoimazve ku Kinidho, kakusi ko Aziya Menori. Kudari mbhepo yainga icikataki maningi, piketi yaizofamba mumango uwu pa njiku imwe basi. Asi Ruka wakananga kuti ivona ‘vakafamba padoko padoko mukati mo njiku jakawanda, voguma Kinidho vecineseka.’ (Mab. 27:7a) Mugariro wainga wecinyanyisa piketi poyainga yecifamba. (Vonanyi bhokiso rinoti: “ Kwaivha Mbhepo ku Jombe Medhiteraniyo,” pa pheji 238.) Amborangariranyi kuti vandhu vaengaya mu piketi vakajizwa kudini povakavona piketi yecienda kwaivha mbhepo no kuvona mavimbi ecitaka mu jombe.
“Taivhunguzwa Maningi Ngo Mbhepo” (Mab. 27:7b-26)
9, 10. Ngozvapi zvakaitika phedo no Kreta?
9 Pavakavha ku Kinidho, kapitau wo piketi waironga kwenderera mberi no hwendo kumavirira ko Kinidho, asi Ruka wakazvivonari, wakati: “Mbhepo aicaititendera kwenda kotainga takasota.” (Mab. 27:7b) Piketi poyakatanga kubuda mombera yoenda ku ndau icikataki mbhepo, kwakavhunguza mbhepo yaivha ngo kanjikazi yoita kuti piketi iyende kakusi. Kangaije izvi zvakaitika ngo kukasika. Pa vhaza imweni yovainga veciita hwendo mbhepo poyainga yecivhunguza maningi, vakabesereka ngo kufindara ku cirundu co Shipre. Pa vhaza iyi vakabeserekavo ngo kufindara ku cirundu co Kreta. Piketi poyakacinja kwenda Sarimoni kumavhazuva ko Kreta, zviro zvakaita nane. Ngenyi? Piketi yainga yaguma ku cirundu cokuti mbhepo yainga yecitaka ngo divi rimweni kana ngo divi ro kakusi, zvoita kuti vajiviririke pa mbhepo huru yaivhunguzari. Amborangariranyi manera vandhu vakasujunuka povakavona kuti zviro zvainga zveciita nane, kangaije ko mukuvo mushomani. Asi piketi poyaienderera mberi iri mukumwa, vandhu vaifambisari vainga no mathangwe okuneseka, ngokuti wainga waguma mukuvo wo cipepo.
10 Ruka anonasa kusumura zvakaitika. Iyena wakati: “Pataifamba ngo mu mbhiripiri [mo Kreta] tecineseka, takaguma pa ndau panodanijwa kuti Pokucevera Pakanaka.” Pikija vainga vakajiviririka ngo kuva pa ndau yakaoma, azvicainga zvakareruka kuti vajivirire piketi iyi. Pejisire, ivona vakazowana ndau yo kukhandira nanga, kangaije ndau iyi yainga ngo mumbhiripiri mo jombe ngo kanjikazi. Vakagareyo mukuvo wakadini? Ruka wakananga kuti vakagareyo, “mukuvo wakawanda” asi zviro zvaizondonyanyisa basi. Mu mweji wa Setembro na Outubro, zvinonesa maningi kufamba ngo mu jombe.—Mab. 27:8, 9.
11. Pauro wakapa zano rapi kuno vainga naye mu piketi, asi ivona vakatema civaringo co kuitenyi?
11 Vapakiri vamweni vo piketi vakakumbira zano Pauro zvecivoneka kuti iyena wakambofamba maningi ngo piketi mu jombe Medhiteraniyo. Iyena wakananga kuti avacaidika kwenderera mberi veciita hwendo uhu. Mukusiyana ivona vaizohwisana no ‘ngozi . . . [no kuruza] mujiyo jakawanda, kana kutoruza upenyu hwavo kamare.’ Asi mufambisi wo piketi no mune wayo vaida kwenderera mberi no hwendo kangaije vecirangarira kuti vaizokasika kuwana ndau yakangwaririka. Ivona vakakhohwesa Jhuriyo, vazinji vairangarira kuti vaidikana kueja kuguma Fenisi, ndau yaicevera piketi yainga kumbeji padoko ngo mumbhiripiri mo jombe. Ndau iyi yainga yakakura no yaushoni kuti vakwanise kugarepo pa nguva yo cipepo. Mbhepo poyakatanga kuvhunguza ngo njira inodakajisa, ivona vakarangarira kuti ngozi yainga yapera. Ngo kudaro, piketi yakatanga kufamba.—Mab. 27:10-13.
12. Ngoyapi ngozi yakasongana no vandhu vainga mu piketi povaivha Kreta, asi vakaitenyi kuti ngozi iyi itame kuitika?
12 Asi Pakava no cineso, “mbhepo yakavanga” yakatanga kuvhunguza yecivha ngo kanjikazi. Ivona vakawana jiviriro ngo kwenda ku “cirundu cidoko cinodanijwa kuti Kaudha.” Kuvha apa kwenda Pokucevera Pakanaka panoita 65 o makiromita. Asi piketi yainga iciri pa ngozi ngo kutohwa kwenda kakusi mbhera yoenda kojitakira pa musanga phedo no Afrika. Kuti izvi zvitame kuitika, vakakweva cingarava cidoko cainga cakasungihwa pa piketi kuti vacinghwinise mukati. Zvingaita kuti izvi zvakada simba maningi ngokuti cingarava ici cainga cazara ngo kumwa. Ivona vakavangisira maningi kuti vanajirire piketi iyi, ngo kusunga ngo mapote no korenti kuti matabwa atame kubuda pa ndau yawo. Tevere ivona vakathujura thanga ro piketiyo, voita zvese zvavaikwanisa kuti vaende kwaitakaro mbhepo, kuti vatame kunyiswa ngo mbhepo yaivhunguzari. Mugariro uwu waithisa maningi. Kuvangisira kwese kovakaita akuzivi kushanda ngokuti piketi yaindoenderera mberi ‘yecivhunguzwa maningi ngo mbhepo.’ Pa njiku yocitatu, ivona vakakhandira mu kumwa zviro zvainga mu piketi, kangaije kuti iyona irerukihwe.—Mab. 27:14-19.
13. Ngowapi mugariro wainga no vandhu vainga mu piketi na Pauro mbhepo payainga yecivhunguza?
13 Zvingaita kuti vandhu vaingari mu piketi vakathya maningi. Asi Pauro no vadoni vake avacaithyepi. Ngokuti Jesu wainga wakagondesa kuti Pauro waizocumaera ku Roma. (Mab. 19:21; 23:11) Zvaakagondeswari zvaizokwanirisikadi kamare, asi pakapera sumana mbiri usiku no masikati mbhepo iyi icindovhunguza basi. Zvecivoneka kuti nvura yaindoenderera mberi yecina, zuva rainga ricikabwaki no ndhondho jainga jicikabudi ngo ndava yo makwiti, mufambisi wo piketi aacaiziva kuti vainga kwapi no kwavaienda. Zvainesa maningi kuti mundhu ahe pa mugariro wakadari. Mundhu waizoitisa kudini kuti ahe, nvura yecina, ecizwa mbhepo, ecithya no kusembhuswa?
14, 15. (a) Paakabhuya no vandhu vainga mu piketi, ngenyi Pauro wakavavhunja ngo ngwajo yainga akavapa? (b) Tinojijenyi ngo masoko o vetero akavhunja Pauro vandhu vaya?
14 Pauro wakaima pamberi pavo, wonanga ngo ngwajo yaaingaya akavapa. Asi aazivi kuzvinanga ngo njira yokuti ‘ndakamuvhunja inini kuti amucaidikana kwenderera mberi no hwendo.’ Asi iyena wainga ecivaceukija zvaaingari akananga. Perapo iyena wakati: “Ndinomuvhunja kuti cunganyi ngokuti akuna na umwe wedu anozofa, asi piketi basi ndiyona inozophwanyika.” (Mab. 27:21, 22) Masoko akanangari Pauro akadakajisa maningi vandhu vaingari mondhomo. Zvingaita kuti Pauro wakatodakaravo ngokuti Jehovha wakamupa masoko anopa vetero kuno vandhu vaengaro naye. Zvaushoni kuceukija kuti mundhu umwe nga umwe anosisira maningi kuna Jehovha. Tese tinosisira kwaari. Mupostori Pedhru wakatara kudari: “Jehovha . . . aadi kuti mundhu afe, asi anoda kuti vese vakhauye.” (2 Ped. 3:9) Zvinosisira maningi kuti tivangisire kuti tivhunje vandhu vakawanda masoko o ruvetero atinopuwa ndi Jehovha. Upenyu hwo vandhu uri pa ngozi.
15 Pacina kukana-kana, Pauro wakacumaera vandhu vakawanda vainga mu piketi “ngo ndava yo vetero yakagondeswa . . . ndi Mwari.” (Mab. 26:6; Vak. 1:5) No ngozi yaidari kusongana navo, Pauro wainga no thangwe raushoni ro kuvapa vetero ngo kuponeswa kwavaidari kuitwa pa ngozi iyi. Iyena wakati: “Pa usiku hwaperari, ngirozi ya Mwari wangu . . . , yakandivhunja kuti: ‘Ucathya Pauro. Unodikana kwenda ka Sezari. Cimwenizve, Mwari wakupa upenyu hwo vandhu vese vari mu piketi umu. Shamwari jangu, ndinomuvhunja kuti cunganyi ngokuti ndinotenda kuti zvandavhunjwari ndi Mwari, zvinozoitika. Piketi iyi inozophwanyikira phedo no cirundu ciri cese.’”—Mab. 27:23-26.
“Vese Vakaguma Kumutundhu Vari Penye” (Mab. 27:27-44)
Iyena ‘wakaita mukumbiro wo kubonga kuna Mwari pamberi po vese.’—Mab. 27:35
16, 17. (a) Pauro wakaita mukumbiro pa mugariro wapi, ngowapi wakava muviyo? (b) Zvakanangaya Pauro zvakakwanirisika kudini?
16 Pasure po kupeja sumana mbiri jinothyisa, piketi payainga yecindondundhwa ngo mbhepo pa makiromita anokwana kuita 870, vafambisi vo piketi vakatanga kufiningira kuti ivona vaaphedo no kuguma ku mutundhu, kangaije ngokuti vaizwa mavimbi ecitaka musanga. Novakaima pa domu, vakakhandira nanga kuti piketi ikwanise kuima no kutama kutohwa ngo mbhepo, kudari mugariro waitendera kuti vaime pondhopo. Pa nguva iyi, ivona vakaeja kutiza mu piketi asi vakarambijwa ngo masoca Pauro paakananga kuti: “Vandhu ava vakambhera ngo kutama kugara mu piketi muno, imwimwi amuzoponi.” Zvecivoneka kuti mugariro wo kunja wainga waanane, Pauro wakananga kuti vese vaidikana kuha, wakagondesazve kuti vese vaizopona. Ngo kudaro, Pauro wakaita “mukumbiro wo kubonga kuna Mwari pamberi po vese.” (Mab. 27:31, 35) Paakaita mukumbiro wokubonga, iyena wakagaja muezaniso waushoni kuna Ruka, Aristarko no Makristu nyamasi uno. Kureva kuti mukumbiro jamunoita pamberi po vandhu jinovangisa no kuembezera vamweni?
17 Pauro paakapera kuita mukumbiro, “vese vakacunga, votanga kuhavo.” (Mab. 27:36) Tevere vakatanga kukhandira kunja zvese zvainga mu piketi kuti irerukihwe, zvoita kuti itame kwenda maningi pasi pavaizoguma ku mutundhu. Kunja nokwaeja, vaifambisa piketi vakaceka thanga, vosujunura mapote o makhasinya aisungihwa pa domu perapo vokhwija thanga doko rainga kumbeji ko piketi kuti vakwanise kuifambisa mbhera ku mutundhu. Povakapera kuita izvi, piketi yakaomehwa, domu rakataka pasi rotanga kuphwanyika ngo kuti mavimbi ainga akavanga maningi. Masoca amweni aida kuuraya vasungwi kuti vatame kutiza, asi Jhuriyo wakavarambisa. Iyena wakananga kuti vese vaidikana kusambirira mbhera vagume ku mutundhu. Zvakanangaya Pauro zvakakwanirisika, vandhu vese vaikwana kuita 276 vakapona. Zvokadi kamare, “vese vakaguma kumutundhu vari penye.” Asi vainga vari kwapi?—Mab. 27:44.
“Vakatiashira Ushoni” (Mab. 28:1-10)
18-20. Vandhu vo Merite ‘vakaashirisa’ kudini vamweni, Mwari wakaita mushamaiso wapi ecishandisa Pauro?
18 Vandhu vakaponari, vainga ku cirundu co Merite, kakusi ko Sisiriya. (Vonanyi bhokiso rinoti: Merite Yainga iri ngo Kwapi?) Vandhu vo cirundu ici vaibhuya ndumi imweni, ‘vakavaashira ushoni.’ (Mab. 28:2) Ivona vakabwakija muriro kuti vandhu vaingari vaguma vakote ngokuti vainga vakabira no kutondhorehwa maningi. Muriro uwu wakavabesera kuti vakwanise kujiihwa pikija nvura yainga yecina no kutondhora. Izvi zvakapazve mukana kuti paitike mushamaiso.
19 Kuti abesere vese, Pauro wakabojera huni wojidira pa muriro. Paainga eciita izvi, vhumbi rakaphuka recitiza muriro, roruma nyara yake, rogara renga-renga. Vagari vo Merite vainga vecirangarira kuti wainga ecipanicwa ndi Mwari. a
20 Vandhu vo munyikemo povakavona Pauro warumwa ngo nyoka iyi, vakarangarira kuti iyena “waizozvimba.” Mukuzwirana no bhuku rimweni, gama rakanangwari ngo vandhu ava mu ndumi yokutanga kamare, rinoshandiswa ngo mamedhiko. Azvitishamaisi kuvona kuti “Ruka murapi anodiwa” wakatorangariravo ngo gama iri. (Mab. 28:6; Vak. 4:14) Azvinenyi hazvo, Pauro wakazuza nyara yake, nyoka iya yowa acikazivi kukhuvazika.
21. (a) Ngojapi muezaniso jo zviro zvokadi zvakatahwa ndi Ruka pa ciitiko ici? (b) Ngojapi mushamaiso jakaitwa ndi Pauro, vandhu vo Merite vakaitenyi?
21 Mwanarume umwe wakakhupuka wainga no ndau jakawanda, waidanwa kuti Pubhriyo, waigara mu ndharaundha iyi. Kangaije ndiyena wainga mutongi mukuru wo Ciroma ku Merite. Ruka wakananga kuti mwanarume uwu ndiyena wainga “mutongi wo pacirundu ici,” zina iri rakawanikavo pa mabhuku akatahwa ngo vandhu vo ku Merite. Iyena wakanasa kuashira Pauro no vadoni vake vatatu pa muzi pake. Asi baba wa Pubhriyo vainga vecihwaja. Pa vhaza iyi Ruka wanasazve kusanangura ndhendha yainga no mundhu uwu. Iyena wakananga kuti ivona “vaivata ngo kuti vaihwaja pomwe no nyoka jokwenda.” Apa Ruka wakashandisazve magama anoshandiswa ngo mamedhiko pa kusanangura ndhendha. Pauro wakaita mukumbiro wocanjikira nyara mwanarume uwu, iyena worapika. Ngo kushamaisika ngo mushamaiso uwu, vandhu vo mundharaundhemo vakatanga kuvisa vandhu kuti varapwe no kutovisazve zviro kuti vapekeje Pauro no vadoni vavo.—Mab. 28:7-10.
22. (a) Porosori umweni wakasimba kudini Ruka ngo zvaakatara ngo pamusoro po hwendo hwavo wo kwenda Roma? (b) Ngozvapi zvatinozovona mu cipauko cinotevera?
22 Manera orakanasa kutahwa divi iri ro hwendo hwa Pauro, rinosisira maningi. Porosori umweni wo ku Univhersidhadhi wakananga kudari: “Zvakatahwa ndi Ruka . . . zvinovonesa muezaniso waushoni wo zviro zvakanasa kusumuhwa zvinowanika mu Bhaibheri. Zvaakatara ngo pamusoro po hwendo hwovakaita ngo mukumwa mu zana rokutanga no zvavakasongana nazvo ku divi ro kumavirira ko Medhiteraniyo ngo zvokadi.” Zvinoita inga kuti izvi pozvaiitika Ruka waitara pari pese kuti atame kuzvikanganwa. Zvingatoita kuti Ruka waitotaradi zviri zvese paiita hwendo na Pauro. Kudari ndizvona, hwendo hwovakazoita kangaije wakatara zvizinji zvakazoitika. Waro zvicinyi zvaizoitika na Pauro no vadoni vake pavaizoguma ku Roma? Ngatende tivone.
a Kuziva kwaiitari vandhu nyoka iji zvinovonesa kuti kwainga no mavhumbi pa mukuvo wondhowo ku cirundu ici. Wari uno akucina mavhumbi ku cirundu ici. Izvi zvingaitika ngo ndava yo cinjo jakaithweyo pa kufamba ko nguva. Kana kuti ngo kuengejeka ko vandhu kwakaitavo kuti kutame kuwanika mavhumbi.
