1. Jehovha ari kupa majibaba basa rapi?

JEHOVHA wakasika varovorani vokutanga no cido co kuda kuva no vana. Ngo iyo ndava, Bhaibheri rinoti: “Hina, vana tinovapuwa ndi Tenji Mwari.” (Nduyo 127:3) Izvi zvinoda kurevenyi? Rangariranyi kuti shamwari yenyu yamukumbira kuti muivigire mare yakawanda. Maizozwa kudini? Zvokadi kamare, maizodakara ngo kuthemba koyamuita. Asi, maizothimwa-thimwa kuti maizovigisa kudini mare yakawanda kudari. Jehovha, shamwari yedu yo cike ndi cikevo, iri kupa majibaba ciro cinosisira maningi kupinda mare. Iyena ari kupa majibaba basa ro kukorondha vana no kuvaita kuti vave vakadakara.

2. Tinoda kudavira muvhunjo japi pa jijo iyi?

² Ndiyani anodikana kutema civaringo co kuti varovorani vanodikana kuva no vana kana kuti haiwa? Zve ndiyani anodikana kutema civaringo co kuti ndirini vanodikana kuva no vana? Vabari vangabeseresa kudini vana vavo kuti vave no upenyu unodakajisa? Ngatende tivone ndhungamiro jo Bhaibheri jingabesera Makristu kuti ateme zvivaringo zvaushoni.

3. (a) Ndiyani anodikana kutema civaringo co kuti varovorani vanodikana kuva no vana kana kuti haiwa? (b) Ukama no shamwari vanodikana kuceukija zviambi zvapi zvo Bhaibheri ngo pamusoro po shwiro iyi?

³ Mu nyika jimweni, vandhu vanovetera kuti mukaji no mwamuna vave no mwana povanopera kucadha. Varovorani vamweni vanovangirijwa ngo ukama hwavo no vandhu vamweni kuti vaite zvondhozvo. Hama Jetro vanogara Aziya, vakananga kudari: “Mu ungano yangu varovorani vamweni vano vana,  vanovangirija vaya vacina vana kuti vabare.” Hama Jeffrey vanogaravo Aziya, vakanangavo kudari: “Vamweni vanovhunja varovorani vacikana vana, kuti kudari vakaramba kubara, avazowani okusapotwa ndiyena pavanozova vasharuka.” Asi, kubara vana no kutama kubara, ndi zviro zvinosungwa ngo mukaji no mwamuna basi. Apana anodikana kuzvingwinira. (VaGalàsia 6:5) Zvingaita kuti shamwari no ukama vade kuti varovorani vapera kucadha wari, vadakare. Asi, vese vanodikana kuceukija kuti civaringo co kubara no kutama kubara, cinosungwa ngo mukaji no mwamuna basi.—1 VaTesalònika 4:11.

4-5. Ngozvapi zviro zviviri zvinodikana kubhuiwa ngo varovorani? Zve ngoyapi nguva kwayo yo kubhuya ngo pamusoro pazvo?

⁴ Pa kutema civaringo co kuva no vana varovorani vanodikana kubhuya ngo pamusoro po zviro zviviri zvinosisira: Cokutanga, ndirini vanoda kuva no vana? Cocipiri, vanoda kuva no vana vangana? Ngoyapi nguva kwayo yo kubhuya ngo pamusoro pazvo? Zve ngenyi kubhuya ngo pamusoro pazvo zvinosisira maningi?

⁵ Kazinji, varovorani vanodikana kubhuya ngo shwiro iyi vacito vacadha. Ngenyi? Thangwe rimwe raushoni rinoitisa izvo, ngo rokuti vacito vacadha varovorani vanodikana kuva no murangariro wondhowo ngo pamusoro po shwiro iyi. Mukaji no mwamuna vanodikana kuvona dangani vakanasiririka kuti vaite basa iri. Varovorani vamweni vanosunga kubara vana pakupera gore rimwe kana maviri novapera kucadha. Ngokuti kuva no vana kungapeja maningi nguva no simba. Ivona vanokwanisa kuvona kuti vakamboima padoko, zvinovapekeja mukuvo wo kuti vave shamwari vacito vava no vana.—VaEfeso 5:33.

6. Zvecivoneka kuti tiri kupona mu mukuvo wokunesa, varovorani vamweni vanosana kuitenyi?

⁶ Varovorani vamweni vanosana kutevejera muezaniso wo vana vatatu va Nowa no vakaji vavo. Ivona avazivi kubara, povakandopera kucadha. (Genesi 6:18; 9:18, 19; 10:1; 2 Pedru 2:5) Jesu wakaezanisa njiku jedu no “njiku ja Noa.” Zve itusu atikanakani kuti tiri kupona mu “mukuvo wokunesa.” (Mateu 24:37; 2 Timoti 3:1) Ngo ndava yazvo, varovorani vamweni vanovona kuti zviri nane kubara kumbejiyo kuti vanase kushandira Jehovha.

7. Ndhungamiro yatinowana pana Luka 14:28, 29 pomwe no Mazwi Akangwara 21:5, ingabesera kudini mukaji no mwamuna?

⁷ Pakutema civaringo co kuda kubara kana kuti haiwa zve vangada kuzviita rini,  varovorani vakangwara ‘vanoverenga mare’ yavo. (Verenganyi Luka 14:28, 29.) Varovorani vamweni vanozviziva kuti kurera vana akudi basi mare, asi kunoda maningi nguva no simba. Ngokudaro, zvinosisira maningi kujiita muvhunjo iji: ‘Kureva kuti tovaviri tinodikana kushanda kuti tikwanise kusapota mbhuri yedu here? Kureva kuti tinotenderana pa zviro zvinodikana kutengwa zvo mbhuri yedu here? Kudari tovaviri tikadikana kushanda, ndiyani anozogara no vana vedu? Mundhu anozogararo navo anozovaita kuti varangarirenyi?’ Mukaji no mwamuna pavanobhuya ngo pamusoro po zviro izvi, vanonga vecishandisa zvinonangwa pana Mazwi Akangwara 21:5.—Verenganyi.

8. Mukaji no mwamuna vanosongana no zvineso zvapi zve mwamuna ano rudo anodikana kuitenyi?

⁸ Mwana anodikana zve anofanera kupeja nguva yakawanda no vabari vake. Ngokudaro, kudari varovorani vano vana vakawanda vo mupira jakakhwedererana, zvingavanesera maningi kupa zvinodiwa zvo mwana umwe nga umwe. Varovorani vamweni vainga pa mugariro wondhowo, vakananga kuti zvakavanesera maningi. Mai kangaije vangajizwa vakaremba zvokuti, vangatama simba kuti vajije, vaite mukumbiro no kwenda kocumaira nguva jese. Cineso cimweni ngo co kuti, zvingavanesa maningi kuteya njeve pa musongano no kubesereka ndiwona. Zvokadi kamare, mwamuna ano rudo anozoita zvaanokwanisa kuti abesere mukaji wake kushishijira mwana, pikija pavanonga kumusongano kana ku muzi. Inga muezaniso, angabesera mukaji pa basa rinoitwa pa muzi, no kuita kunamata ko mbhuri nguva jese no kuva no cokwadi co kuti vese vari kubesereka. Cimweni mwamuna vondhovo vanodikana kwenda kocumaira nguva jese.

9-10. Vabari vanodikana kuitenyi kuti vabesere vana vavo?

⁹ Vabari vanodikana kuitenyi kuti vana vavo vajijire kuda Jehovha? Vabari vangajiviririsa kudini vana vavo ku nyika ino yakashata? Ngatende tivone zviro zvinganani zvingavabesera.

¹⁰ Itanyi mukumbiro kuna Jehovha kuti amubesere. Ambovonanyi muezaniso wa Manowa no mukaji wake, vabari va Samusoni. Manowa paakazwisisa kuti waizova baba, iyena wakakumbira uzivi kuna Jehovha kuti arere mwana wake.

11. Vabari vangatevejeresa kudini muezaniso wa Manowa, inga zvinonangwa pana Vatongi 13:8?

¹¹ Hama Nihadhi no mukaji wavo, anozwi Alma, vanogara ku Bosnia-Herzegovina, vakajija zvizinji ngo muezaniso wa Manowa. Ivona vakasanangura kudari: “Itusu takaita inga Manowa, takadeketera Jehovha kuti atibesere  kuva vabari vaushoni. Jehovha wakadavira mukumbiro jedu ngo njira jakasiyana-siyana, ecishandisa Bhaibheri, mabhuku edu o Cikristu, musongano jo ungano pomwe no magungano.”—Verenganyi Vatongi 13:8.

12. Josefa na Maria vakagaja muezaniso wakadini kuno vana vavo?

¹² Jijisanyi ngo muezaniso wenyu. Zvamunoita imwimwi inga baba zvinopsasa maningi mwana wenyu. Pacina kukana-kana, Josefa na Maria vakagaja muezaniso waushoni maningi kuno vana vavo, kubatanijavo Jesu. Josefa waishanda ngo simba kuti asapote mbhuri yake. Kusiyapo zvondhozvo, waivangisa vo pa muzi wake kuti vade kushandira Jehovha. (Deuteronòmio 4:9, 10) Ngari yondhoyo, mutemo aucaivhunja majibaba kuti vaende no vana vavo kocereceja Phasika ku Jerusarema “makore ese,” asi Josefa waienda navo. (Luka 2:41, 42) Kangaije majibaba amweni o mu nguva ja Josefa airangarira kuti kuita hwendo hwakadeya, waizopeja maningi nguva no mare. Asi, Josefa waireremeja maningi zviro zvo umwari zve wakajijisa vana vake kuti vaitevo kudaro. Maria wakagajavo muezaniso waushoni. Cimwenizve wainasa kuziva Matahwa. Ngo magama no zviito zvake iyena wakajijisa vana vake kuti vade Soko ra Mwari.

13. Hama Nihadhi no mukaji wavo vakatevejeresa kudini muezaniso wa Josefa na Maria?

¹³ Hama Nihadhi na hambzaji Alma, vanangwaya pakutanga, vaida maningi kutevejera muezaniso wa Josefa na Maria. Kuita zvondhozvo, kwakavabesera maningi kuti varere vana vavo kuti vade kushandira Jehovha. Kuitisa kudini? Ivona vakananga kudari: “Ngo muezaniso wedu, tinoeja kukhombija vana vedu kuti, kupona mukuzwirana no ndhungamiro ja Jehovha zvaushoni maningi.” Hama Nihadhi vakaengejera veciti: “Kudari munoda kuti mwana wenyu ave mundhu waushoni, tanganyi ndimwi kuva mundhu waushoni.”

14. Ngenyi vabari vanodikana kuziva shamwari jo vana vavo?

¹⁴ Beseranyi vana venyu kuti vasane shamwari jakanaka. Vabari vanodikana kuziva kuti vana vavo vari kubhuya nani zve vari kuitenyi. Izvi zinobatanija kusota numero jiri mu foni javo pomwe no vandhu vavanobhuya navo mu interneti. Vandhu vondhovo vangakwevejera maningi vana vanyu.—1 VaKorinto 15:33.

15. Vabari vangajijenyi ngo muezaniso wa hama Jesiye?

¹⁵ Waro, vabari vangaitenyi kudari ivona avakwanisi kushandisa komputadhori pomwe no foni jinonghwina mu interneti? Hama Jesiye, no vari baba vanogara Firipina, vakati: “Aticaikwanisa ushoni kushandisa foni jinonghwina mu interneti. Asi, zvondhozvo azvizivi kutiita kuti titame kubesera vana vedu, kuvona ngozi jo kunghwina mu interneti.” Hama Jesiye avazivi kurambisa vana vavo kushandisa foni kana tabreti ngokuti ivona avakwanisi kuzvishandisa. Ivona vakananga kudari: “Inini ndakavangisa vana vangu kuti vashandise foni javo kuti vajije ndumi imbza, vanasirire musongano no kuverenga Bhaibheri njiku jese.” Pa divi rinoti, “Vaaruki” mu jw.org^®, tingawana masoko angatibesera kuti titumire mesajhi no kudira foto mu interneti. Vabari makamboverenga no kubhuya no vana venyu ngo pamusoro po shwiro iyi here? Makambovona no vana venyu vhidhiyo inoti, Ivanyi Makangwara Pakushandisa Interneti, pomwe no Imwimwi no Foni Ndiyani Anovonerera Umweni? * Masoko, aya angakwanisa kumubesera kuti mubesere vana venyu, kuti  vashandise foni javo kana thabreti ngo ungwaru.—Mazwi Akangwara 13:20.

16. Zvicinyi zvinoitwa ngo vabari vamweni zve ngowapi muviyo wakona?

¹⁶ Vabari vazinji vanovangisira kuti vana vavo vave no shamwari jakanaka. Inga muezaniso, hama Endeni no mukaji wavo, Bhomine, vanogara mu nyika yo Kosta dhu Marfim, kazinji vaikoka muvonereri wo ndharaundha kuti agare pamuzi pavo. Hama Endeni vakananga kudari: “Zvatakaitari, zvakabesera maningi mwana wedu. Iyena wakazova piyona zve wari, arikushanda inga mufakei wo muvonereri wo ndharaundha.” Mungaitavo zvakafanana here?

17-18. Vabari vanodikana kutanga rini kujijisa vana vavo?

¹⁷ Tanganyi kujijisa vana venyu pavanonga vaciri vadoko kamare. Zvinosisira maningi kuti vabari vatange kujijisa vana vavo povanonga vaciri vadoko. (Mazwi Akangwara 22:6) Ecimborangariranyi ngo pamusoro pa Timoti, uwo wakafamba no mupostori Pauro paainga wakura. Mai wa Timoti, Eunise na mbiyake Roidhi, vaimujijisa ‘kubva udoko hwake.’—2 Timoti 1:5; 3:15.

¹⁸ Varovorani vamweni vo Kosta dhu Marfim, vanozwi, Jeni-Kraudhe na Phisi, vakakwanisa kujijisa vana vavo vatandhatu kuti vade no kushandira Jehovha. Zvicinyi zvakavabesera kuti vaite zvondhozvo? Ivona vakatevejera muezaniso wa Eunise na Roidhe. Ivona vakananga kudari: “Takakonokeja Soko ra Mwari mu mwoyo mo vana vedu, kuvhira udoko hwavo. Takazvita pavakandopera kubahwa.”—Deuteronòmio 6:6, 7.

19. Kukonokeja Soko ra Mwari mu mwoyo mo vana venyu, kunorevenyi?

¹⁹ “Kukonokeja” Soko ra Mwari mu mwoyo mo vana venyu, kunorevenyi? “Kukonokeja” kunoreva “kuphinda no kuphinda ciro capera kunangwa kare.” Kuti vaite zvondhozvo, vabari vonodikana kugara no vana vavo. Nguva jimweni, vabari vangavona kuti zvinonesa kugara vacijijisa vana vavo zviro zvondhozvo. Asi, ivona vangavona kuita zvondhozvo, inga mukana wo kubesera vana vavo kuti vazive no kushandisa zviri mu Soko ra Mwari.

20. Nduyo 127:4, ingashandiswa kudini pakurera vana?

²⁰ Nasanyi kuziva vana venyu. Nduyo 127, inoezanisa vana no mupasha. (Verenganyi  Nduyo 127:4.) Kuti mupasha ibude, kunoshandiswa mathurusi akasiyana-siyana. Zve mupasha jimweni jakatoreba, kuveni jimweni jakafupika. Kudari inga mupasha, vana vakasiyana umwe no umweni. Ngokudaro, vabari vanodikana kuvona kuti vangapangirisa kudini mwana umwe nga umwe. Varovorani vamweni vanogara mu nyika yo Iziraeri, avo vakakwanisa kupangira ushoni vana vavo vaviri, kuti vakure vecishandira Jehovha, vakananga kudari: “Pa kujija Bhaibheri, aticaimukira kuunganija vese pondhopo, asi taijija na umwe nga umwe pacake.” Zvokadi kamare, musoro wo mbhuri anozovona dangani kujija mu njira iyi zvinokwanisika kana kuti haiwa.

21. Jehovha angabeseresa kudini vabari?

²¹ Nguva jimweni, vabari vangavona zvecinesa kujijisa vana vavo. Asi vanodikana kuceukija kuti vana, vakavapuwa ndi Jehovha. Iyena anozovabesera. Jehovha anozwa mukumbiro jinoitwa ngo vabari. Anojidavira ecishandisa Bhaibheri, mabhuku edu akacijikira mu Bhaibheri pomwe no muezaniso kana mbhangiro jo vabari vamweni vo mu ungano.

22. Ngozvapi zviro zvinosisira maningi zvokuti vabari vangapa vana vavo?

²² Vamweni vanonanga kuti kurera vana ndi basa rinotora makumaviri o makore. Asi, cokwadi ngo cokuti vabari, avazosii kuita vabari. Rudo, nguva no kujijisa vana kuti vashandire Jehovha, ndi zviro zvinosisira maningi zvokuti vabari vangapa vana vavo. Mwana umwe nga umwe angakheta ega kuzwira kana haiwa. Hambzaji Jhowana Maye vanogara Aziya, vakananga kudari: “Ndikarangarira ngo manera ondakajijiswa ngo vabari vangu, ndinobonga maningi ngo kundipangira no kundijijisa kuti ndide Jehovha. Kusiyapo kundipa upenyu basi, vakandipa upenyu uno cinangwa.” (Mazwi Akangwara 23:24, 25) Hama no hambzaji zinji jakarehwa ngo vabari vari zvapupu, vanojizwavo kudaro.