1, 2. (a) Ngenyi vandhu mu nyika vari kuramba veciparajana? (b) Ngojapi mubvunjo jatinozodavira pa musoro uno?

IMWE hambzaji yo ku Europa dhu Suri yakananga kudari ngo pamusoro po zvakaiitikira kare: “Kubvira mu udoko hwangu, ndaivona kutama kurungama basi. Ngokudaro, ndakaramba matongero o nyika yangu zve ndaibesera zvainangwa ngo vazinji kuva zvaushoni. Zvokadi kamare, ko makore mazinji ndainamorari no gandanga rimweni.” Imwe hama yo ku Afrika dhu Suri yakasanangura kuti ngenyi yaishandisa ugevenga: “Ndaitenda kuti jinja rangu raisisira maningi kupinda amweni ese zve ndaibatana no zvo matongehwe o nyika. Takajijiswa kuuraya vavengi vedu ngo mukhondo pikija vaya vainga vo jinja redu, asi vaibesera divi rimweni ro zvo matongehwe o nyika.” Imwe hambzaji yo ku Europa Sentrari yakananga kudari: “Ndaikheta zve ndainyenya ari wese wainga wo nyika yakasiana no yangu kana wainga wo ciara cakasiana no cangu.”

² Nyamasi uno, vandhu vazinji vano murangariro wakadari inga wo vatatu vanangwari. Zvikwata zvizinji zvo matongehwe o nyika, zvinoshandisa ugevenga kuti zviwane rusujunuko. Asipi  zvipsa kuvona vandhu vecinesana ngo ndava yo zvo matongehwe o nyika. Zve mu nyika zinji, vandhu vari kwenderera mberi vecishaisha kutaja vonyikanja. Inga zvakanangwa ngo Bhaibheri, mu njiku jino jo kupejisira vandhu ‘avadi kuwirirana.’ (2 Timoti 3:1, 3, Shanduro yeNyika Itsva) MaKristu angarambisa kudini akabatana pikija vandhu mu nyika vari kuramba veciparajana? Tingajija zvizinji ngo muezaniso wa Jesu. Vandhu mu njiku jino, vari kuparajanavo ngo kuva no mavonero akavanga ngo pamusoro po zvo matongehwe o nyika. Pa musoro uno, tinozowana mupinguro jo mubvunjo mutatu: Ngenyi Jesu wakaramba kunghwinira mu cikwata ciri cese co zvo matongehwe o nyika? Jesu wakakhombijisa kudini kuti vandhu va Mwari avanghwiniri mu shwiro jo zvo matongehwe o nyika? Zve Jesu wakatijijisa kudini kuti atidikani kushandisa ugevenga?

3, 4. (a) Mu njiku ja Jesu, vaJudha vazinji vaidenyi? (b) Zvovaidaro zvakapsasa kudini vajiji va Jesu?

³ VaJudha vazinji vaicumaehwa ndi Jesu, vaida kusujunuhwa ku vaRoma. MaZeroti o ciJudha, ao ainga Cikwata co vandhu vaibesera ciJudha no kuvangisira kwese, aiita zvese zvaaikwanisa kuti cido co kusujunuka ku vaRoma cive cakavanga. MaZeroti mazinji aitevera mwanarume waidanwa Judha wo ku Garirea, wairarama mu mukuvo wa Jesu. Judha wainga mesia wokunyepa, uwo waicengeja vazinji. Mutari wo ndhorovondho yo ciJudha waidanijwa kuti Josefo wakananga kuti Judha waikukumijira vaJudha kuti vahwisane no VaRoma zve waidanija vaya vaitendera kushaba kuno vaRoma kuva ‘vandhu vanothya.’ Pakupejisira vaRoma vakauraya Judha. (Maitiro o Vapostori 5:37) MaZeroti amweni akaguma pa kuva zvigevenga kuti akwanirise zvido zvao.

⁴ VaJudha vaivetera no cido cese kuviya kwa Mesia. Ivona vairangarira kuti Mesia waizovasujunura ku vaRoma zve waizoitazve kuti Iziraeri rive jinja guru. (Luka 2:38; 3:15) Vazinji vaitenda kuti Mesia waizomusijira umambo mu nyika yo Iziraeri. Pozvakaitika, vaJudha vese vaipona mu ndau jakasiana-siana jo nyika vaizokwanisa kuhwirira ku Iziraeri. Nee Johani Mubhabhatiji vhaza imweni wakabvunjisa Jesu kudari: “Ndiwe kani uwo anozovia, dangani tinogarira umweni?” (Mateu 11:2, 3) Kangaije Johani waida kuziva kuti kwaengazve no umweni waizoviya kuti asujunure vaJudha. Pakufamba ko nguva, vajiji vaviri vakasongana na Jesu pasure po kumuswa kwake mu gwanja ro kwenda Emausi. Vaivetera kuti Jesu ndiyena waizosujunura Iziraeri. (Verenganyi Luka 24:21.) Pasure pazvo, vapostori vakabvunjisa Jesu kudari: “Tenji, nga iyi nguva yo munozomusa ngo papsa umambo hwo vaIsraeli, kani?”—Maitiro o Vapostori 1:6.

5. (a) Ngenyi vandhu vo Garirea vaida kuti Jesu ave mambo wavo? (b) Jesu wakarungamisa kudini murangariro wavo?

⁵ VaJudha vaivetera kuti Mesia waizopeja zvineso zvavo. Kangaije izvo ngo zvakaitisa kuti vandhu vo Garirea vade kuti Jesu ave mambo wavo. Vairangarira kuti iyena waizova mutungamiriri waushoni. Iyena wainga muvereketi waushoni, wairapa vanohwaja zve waipekeja zvokuha vese vainga no njara. Jesu paakahisa vandhu vanokwana kuita 5.000, vandhu vakakahamara. Jesu wakaita zvovaida kuti aite. Bhaibheri rinoti: “Jesu naaziva kuti vaida kuza komutora kuti vamuite mambo, wakareabze ega, woenda ku dunthu.”  (Johani 6:10-15) Pa njiku yakatevera, kangaije vandhu vainga vagajana. Jesu wakavasanangurira kuti aazivi kuviya koovapa zvinodiwa zvavo zvo kunyama asi kovajijisa ngo pamusoro po Umambo hwa Mwari. Wakavabvunja kudari: “Mucapsanga bzokuha bzinopera, asi psanganyi bzokuha bzinogara mbhera uhomi hucingaperi.”—Johani 6:25-27.

6. Jesu wakajekesa kudini kuti aacaidepi kunghwinira mu zvo matongehwe o nyika? (Vonanyi pikica yo kutanga.)

⁶ Nguva shomani acito afa, Jesu wakafumbhura kuti vateveri vake vairangarira kuti iyena waizotanga kutonga inga mambo ku Jerusarema. Jesu wakavaverengera muezaniso wo mare yakawanda kuti avabesere kuzwisisa kuti izvi azvicaizoitika. Muezaniso uwo, waibhuya ngo “mundhu mukhupuki,” Jesu, uwo waizoita hwendo ko nguva yakareba. (Luka 19:11-13, 15) Jesu wakajekesazve paakabvunja mutungamiriri wo ciRoma Pontio Pirato, kuti iyena aacaizonghwinira mu zvo matongehwe o nyika. Pirato wakabvunjisa Jesu kudari: “Ndiwe Mambo wo vaJuda, kani?” (Johani 18:33) Pirato kangaije waithya kuti Jesu waizoita kuti vandhu vamukire vaRoma. Asi, Jesu wakamupingura kuti: “Umambo hwangu asipi hwo pasi pano.” (Johani 18:36) Jesu wakaramba kunghwinira mu zvo matongehwe o nyika, ngokuti Umambo hwake hwaizova wo mu gore. Wakananga kuti basa rake pasi pano rainga ro ‘kuita ufakazi hwo bzokadi.’—Verenganyi Johani 18:37.

7. Ngenyi zvingatinesera kutama kubesera zvikwata zvo matongehwe o nyika pikija ngo mu mwoyo mwedu?

⁷ Jesu waiziva basa raakagajwa. Patinozivavo basa rotakagajwa, tinozoramba kubesera cikwata ciri cese co zvo matongehwe o nyika, pikija ngo mu mwoyo mwedu. Izvi azvizivi kureruka nguva jese. Umwe muvonereri anofambira wakananga kuti vandhu vo mu ndima yake vari kuramba vacinyanyisa. Ivona vanozvikuja maningi ngo nyika yavo zve vanotenda kuti upenyu hwavo hwaizoita nane kudari vaitongwa ngo mundhu wo mu  nyika yavo. Wakaengejera eciti: “Zvinodakajisa ngo zvokuti hama jinojivirira rubatano hwajo hwo ciKristu ngo kubatikana pa kucumaera masoko akanaka o Umambo. Ivona vanovetera kuti Mwari apeje kutama kurungama no zvineso zvese zvatinosongana nazvo.”

8. Mu njiku ja Jesu, kutama kurungama ko mushovonyi kwaiita kuti vaJudha vazinji vatambujike?

⁸ Kazinji vandhu vanoguma pa kunghwinira maningi mu zvo matongehwe o nyika ngo kutama kurungama kovanovona. Mu njiku ja Jesu, kushaba kwainga shwiro yaiita kuti vandhu vazinji vanghwinire mu zvo matongehwe o nyika. Zvokadi kamare, Judha wo ku Garirea wakapandukira vaRoma ngokuti vainga vecitarira vandhu kuitira kuti vave no gwinyiso ro kuti vandhu vaya vaizoshaba. Zve kwainga no zvizinji zvaidikana kushabihwa, zvakadari inga zviro zvavainga nazvo, minda no nyumba. Cimwenizve, vashabisi vaiba maningi, izvo zvakaengejera cineso. Nguva jimweni vaipagari vatungamiriri vo utongi kuti vapuwe cigaro, cigaroco caizovabesera kuti vawane mare yakawanda. Zakeu, mutungamiriri wo vashabisi ku Jeriko, wakaguma pa kuva mukhupuki ngokuti waiita kuti vandhu vapagari mare yakawanda.—Luka 19:2, 8.

9, 10. (a) Vavengi va Jesu vakaejesa kudini kumunghwinisa mu shwiro jo zvo matongehwe o nyika? (b) Tinojijenyi ngo mupinguro wa Jesu? (Vonanyi pikica yo kutanga.)

⁹ Vavengi va Jesu vaieja kumunghwinisa mu shwiro jo kushaba. Ivona vakamubvunjisa ngo pamusoro po ‘kuxaba’ dhenario imwe yaidikana kupagahwi ngo vaJudha vese. (Verenganyi Mateu 22:16-18.) VaJudha vainyenya kushaba uku ngokuti kwaivaceukija kuti ivona vaivonerehwa ngo utongi wo ciRoma. “Ndhumwa ja Herode,” kana kuti, vaya vaibesera matongero a Herodhi, vaivetera kuti kudari Jesu akananga kuti avadikani kushaba, vaizomupumbha kuva muvengi wo Utongi wo ciRoma. Asi, kudari Jesu akananga kuti vaidikana kushaba, vandhu kangaije vaizosia kuva vateveri vake. Waro, Jesu wakaitenyi?

¹⁰ Jesu no kungwarira kwese wakaramba acina kwaakapeamira pa shwiro iyi. Iyena wakati: “Ndibzo, ipanyi Sézare bza Sézare, ipanyibze Mwari bza Mwari.” (Mateu 22:21) Jesu waizviziva kuti vashabisi vazinji vainga mbavha, asi aazivi kubatikana ndizvona. Kunja kwa izvo, wakaramba wakabatikana pa Umambo hwa Mwari, uwo unozopeja zvineso zvo vandhu vese. Jesu wakatigajira muezaniso. Atidikani kunghwinira mu shwiro iri yese yo zvo matongehwe o nyika, pikija divi rimwe riri kuvoneka inga rakarungama zve rakanaka zve rimweni riri kuvoneka inga ricizivi kurungama zve rakashata. MaKristu anobatikana pa Umambo hwa Mwari no zviya zvinonangwa ndi Mwari kuva zvakanaka. Ngo iyo ndava, itusu atinghwiniri shwiro jinobhuya ngo pamusoro po kutama kurungama kana ativereketi zvakashata ngo pamusoro pazvo.—Mateu 6:33.

11. Tingabesera kudini vamweni kuti vawane urungami wokadi?

¹¹ Zvapupu zva Jehovha zvizinji zviri kukwanisa kusiya kughwinira mu shwiro jo zvo matongehwe o nyika inga zvavaiita kare. Inga muezaniso, hambzaji imweni ku Gra-Bretanya, icito yajija cokwadi, yakatora vamweni vaijija ngo zvo magariro o vandhu ku univhersidhadhe youmba cikwata cainga no mavonero akavanga ngo pamusoro po zvo  matongehwe o nyika. Iyona yakati: “Ndaida kubvikira zvitendehwa zvo vasenji, zvecivoneka kuti taiitihwa maningi zvicikazivi kurungama. Pikija ndaindowina pa zvandainanga, ndaipejisira ngo kusuruvara basi. Andicaizviziva kuti kutama kurungama kwaiitihwari kuno vandhu vo ganda ro mushovo umweni kwaidikana kubvitwa mu mwoyo jo vandhu. Asi, pandakatanga kujija Bhaibheri, ndakazwisisa kuti ndaidikana kutanga ngo mu mwoyo mwangu kamare.” Wakabesera hambzaji iyi kucinja mazwiro ondhowo, ndi hambzaji imweni yo muzungu. Iyona, yakaengejera eciti: “Wari, ndiri kushanda inga piyona wo nguva jese mu ungano yo kuvereketa ngo nyara zve ndiri kujija kupsaka mushovo wese wo vandhu.”

12. Mushovonyi wo “mbijo” yaidikana kutizwa ngo vajiji va Jesu?

¹² Mu nguva ja Jesu, vatungamiriri vo zviara kazinji vaibesera zvikwata zvo matongehwe o nyika. Inga muezaniso, bhuku rinoti, Upenyu hwo Njiku ngo Njiku hwo ku Parestina mu Mukuvo wa Kristu (Daily Life in Palestine at the Time of Christ ) rakananga kuti maparajanire aiita vaJudha mu zvikwata zvo kunamata, ndiwona ovaiitazve mu zvikwata zvo matongehwe o nyika. Ngokudaro, Jesu wakangwaja vajiji vake, eciti: “Basopanyi mbijo yo vaFarisi no mbijo ya Herodi.” (Marco 8:15) Jesu paakabhuya ndi Herodhi, zvingaita kuti wainga ecitonangira vaibeseraya pa partidhu ya Herodhi. Cikwata cimweni caida kuti vaJudha vasujunuke ku Utongi wo ciRoma, cainga co vaFarisi. Mukuzwirana no zvakatara Mateu, Jesu wakangwajavo vajiji vake kuti vatame kutevejera vaSadhuki. VaSadhuki vaida kuti vaRoma vaenderere vecitonga ngokuti vaitendera kuti ivona vavevo no zvigaro zvakakhwirira. Jesu wakangwaja vajiji vake ngo pamusoro po “mbijo,” kana majijisiro, o zvikwata zvitatu izvi. (Mateu 16:6, 12) Zvinodakajisa ngo zvokuti Jesu wakapa ngwajo iyi no papera mukuvo mushoma pasure po kuti vandhu vaida kumuita mambo.

13, 14. (a) Shwiro jo zviara no jo zvo matongehwe o nyika, jakabarisa kudini ugevenga no kutama kurungama? (b) Ngenyi azvizivi kunaka kushandisa ugevenga pikija patinoshaisha kutajwa? (Vonanyi pikica yo kutanga.)

¹³ Zviara pazvinonghwinira mu shwiro jo matongehwe o nyika, kazinji zvinobara ugevenga. Jesu wakajijisa vajiji vake kuti varambe vacina kwavakapeamira. Nga iro thangwe rakaitisa kuti mutungamiriri wo vapiri pamwepo no vaFarisi vade kuuraya Jesu. Ivona vaithya kuti kudari vandhu vakamupurukira avacaizovateverazve. No zvakaitika, vaizoruza simba ravo po zvo kunamata no zvo matongehwe o nyika. Ivona vakati: “Tikamuregera kudaro, vese vanozomutenda, vaRoma vanozoza, vozophwanya ndau yakacena no nyika yedu.” (Johani 11:48) Ngokudaro, Mupiri Mukuru Kaifasi wakaronga kuti vauraye Jesu.—Johani 11:49-53; 18:14.

¹⁴ Kaifasi wakavetera mbhera kuite usiku kuti atume masoca kuitira kuti vasunge Jesu. Asi, Jesu wakazviziva kuti vaida kumuuraya. Ngokudaro, pa kurarira ko kupejisira no  vapostori vake, wakavabvunja kuti vatore mapanga manganani. Mapanga maviri aizokwana kuti avajijise cijijo cinosisira maningi. (Luka 22:36-38) Pasure pazvo, mbungano yo vandhu yakaviya koosunga Jesu zve Pedru wakanyangajwa maningi ngo kutama kurungama uku wobata banga wotema mwanarume umwe. (Johani 18:10) Asi Jesu wakati kuna Pedru: “Dirai banga, mu ndau yaro; ngokuti ariwese anobata banga anozofa ngo banga.” (Mateu 26:52, 53) Jesu waida kujijisenyi vajiji vake? Kuti avadikani kuita divi ro nyika. Izvi ndizvona zvakakumbira Jesu pa usiku wondhowo. (Verenganyi Johani 17:16, Shanduro yeNyika Itsva.) Ndi Mwari basi ano citendehwa co kuhwa kuitira kutama kurungama.

15, 16. (a) Soko ra Mwari rakabesera kudini maKristu kuti atize kuhwisana? (b) Ngowapi musiano unovona Jehovha paanosota nyika nyamasi uno?

¹⁵ Hambzaji yo ku Europa dhu Suri yanangwaya pakutanga yakavavo no cijijo cakafanana. Iyona yakati: “Ndakavona kuti ugevenga auviisi urungami. Ndakavona kuti vese vaya vanoshandisa ugevenga vanopejisira ngo kufa. Zve vazinji vanoguma pa kusuruvara. Ndakadakara maningi pondakajija kubvira mu Bhaibheri kuti ndi Mwari basi angakwanisa kuviisa urungami hwokadi pasi pano. Ndiri kucumaera masoko ao ko 25 o makore.” Imwe hama yo ku Afrika dhu Suri yakafakea banga rayo ngo “banga ro mujimu,” Soko ra Mwari. (VaEfeso 6:17) Wari iri kucumaera masoko o runyararo ku mushovo wese wo vandhu, azvinenyi ngo vo jinja rapi. Zve hambzaji yo ku Europa Sentrari noyaguma pa kuva umwe wo Zvapupu zva Jehovha, yakacadha no hama inobva ku jinja rayainyenyaya. Vese vo vatatu vakaguma pa kuita cinjo iji, ngokuti vaida kuva inga ndi Kristu.

¹⁶ Zvinosisira maningi kuita cinjo iji! Bhaibheri rakananga kuti mushovo wese wo vandhu vakadari inga jombe rinobvunduka no kubvunduka zve arigajani. (Isaia 17:12; 57:20, 21; Apokalipsi 13:1) Shwiro jo zvo matongehwe o nyika jinonesa vandhu, jinovaparajanisa zve jinobara ugevenga. Asi itusu tino runyararo zve takabatana. Jehovha paanovona maparajanire akaita vandhu mu nyika, iyena anodakara maningi ngo kuvona rubatano uno vandhu vake.—Verenganyi Sofonia 3:17.

17. (a) Ngojapi njira ndhatu jatingavangisa ndijona rubatano? (b) Pa musoro unotevera tinozojijenyi?

¹⁷ Pa musoro uno, tajija kuti tingavangisa rubatano mu njira ndhatu: (1) Tinothemba kuti Umambo hwa Mwari unozopeja kutama kurungama kwese, (2) atidikani kunghwinira mu shwiro jo zvo matongehwe o nyika, zve (3) tinodikana kuramba ugevenga. Asi, ciro cimweni cingakhuvaza rubatano hwedu i mukheto. Pa musoro unotevera, tinozojija kuti tinganyisa kudini mukheto inga zvakaita maKristu o muzana ro kutanga ro makore.