1. Ngowapi muejo wakasongana na Josefa, iyena wakaitenyi?

 JOSEFA mwana wa Jakobe wakasongana no muejo unonesa maningi. Mwanakaji umweni waimuvhunja kudari: “Viai tivatane.” Iyena wainga mukaji wa patarau wake, Potifari. Josefa wakaramba kuvatana naye. Kangaije ari wese angajivhunjisa kudari: ‘Ngenyi Josefa wakaramba kuvatana naye?’ Potifari aacaengepi pa muzi. Cimwenizve, Josefa wainga muranda pa muzi apa, mwanakaji uwu waizoita kuti upenyu hwake unese maningi kudari iyena akaramba kuita zvaaidari. Asi Josefa wakaramba pikija wakavangirijwa ko vhaza jakawanda. Ngenyi? Iyena wakati: “Ndingabziitisa kudini kuita bzakaxata no kuxaixira Mwari?”—Genesi 39:7-12.

2. Josefa waizvizivisa kudini kuti upombo cainga cishaishi pamberi pa Mwari?

² Josefa waizvizivisa kudini kuti Jehovha waivona kuita upombo kuva “bzakaxata”? Vaiziraeri vakazoashira basi Mutemo wa Mosi, uwo wainanga kuti, “ucadoita bzo upombo” no papera 200 o makore izvi nozvaitika. (Exodo 20:14) Pikija zvakadaro, Josefa wainasa kuziva Jehovha. Waizivavo manera aizojizwa kudari iyena akaita uhure. Inga muezaniso, Josefa waiziva kuti, Jehovha wakaita kuti mucadho uumbhwe ngo mwanarume umwe no mwanakaji umwe. Cimwenizve, iyena wainga akazwa manera Jehovha wakajivirira mbiya wake Sara pa vhaza mbiri, kuti vatame kujipwa. Mukuezanavo, Jehovha wakajivirira Rabheka, mukaji wa Izaki. (Genesi 2:24; 12:14-20; 20:2-7; 26:6-11) Josefa paakarangarira ngo pamusoro po shwiro iji, wakakwanisa kuzwisisa kuti ngozvapi zvainga zvaushoni no zvakashata pamberi pa Jehovha. Josefa waida Jehovha. Ngo iyo ndava wakatema civaringo co kuda kuita zvaida Jehovha.

3. Ngozvapi zvatinozovona pa jijo iyi?

³ Kureva kuti imwimwi munoda zvakarurama no zvakanaka  pamberi pa Mwari? Pacina kukana-kana munoda. Asi tese atizivi kukwana, kudari tikatama kungwarira, tingapsaswavo ngo mavonero anoita nyika zviya zvinonanga Jehovha kuti zvakanaka kana zvakashata. (Isaia 5:20; Varoma 12:2) Ngo iyo ndava, tinozovona pa jijo iyi kuti zvinorevenyi kuva wakarurama pamberi pa Mwari no kuvona kuti izvi zvinotibesera kudini mu upenyu hwedu. Perapo, tinozovonazve zviro zvitatu zvingatibesera kuti tivangise kuda kwatinoita ndhungamiriro ja Jehovha.

4. Ngowapi murangariro wakashata uno vazinji pavanorangarira ngo mundhu wakarurama?

⁴ Mundhu paanonanga kuti ngana wiya wakarurama, vazinji vanorangarira kuti mundhu wondhowo anojikuja, anotonga vamweni kana iyena pacake anorangarira kuti wakanaka maningi kupinda vamweni. Asi Mwari aadakariri vandhu vakadaro. Jesu paainga pasi pano, wakashora vatungamiriri vo magerejha vo mu njiku jake ngokuti vaidira ndhungamiriro javo ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata. (Mucumaeri 7:16; Ruka 16:15) Mundhu wakarurama kamare, aajivoni kuti anosisira maningi kupinda vamweni, nee aatodiri ndhungamiriro jake ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata.

5. Mukuzwirana no Bhaibheri, zvinorevenyi kuva wakarurama? Ipanyi muezaniso.

⁵ Ururami ndi mugariro wakanaka maningi. Ngo magama mashoma, mundhu wakarurama anoita zvakanaka pamberi pa Jehovha Mwari. Mu Bhaibheri, gama ro kuti “kururama” rinonangira mundhu anopona mukuzwirana no ndhungamiriro ja Jehovha. Inga muezaniso, Jehovha wakavhunja vatengesi kuti vanodikana kushandisa ‘mupimo yakarurama.’ (Deuteronòmio 25:15, Sandujo yo Nyika Imbza) Gama ro Cihebheru rokuti ‘yakarurama’ ringasandujwavo kuti ‘kugondeka.’ Ngo kudaro, Mukristu anoda kuita zvakarurama pamberi pa Jehovha, anodikana kuva wakagondeka pa basa rake no nyagoso jake jese. Mundhu anoda kuita zvakarurama aadakariri kuvona vamweni vacishaisha kutajwa. Cimwenizve, ‘kuti anase kudakajisa’ Jehovha, mundhu wakarurama kamare anoamba avona kuti Jehovha anovona kudini zvivaringo zvaari kutemaro.—Vakorose 1:10.

6. Ngenyi tingathemba kuti Jehovha ndiyena basi angakwanisa kupa ndhungamiriro ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata? (Isaia 55:8, 9)

⁶ Bhaibheri rinonanga kuti Jehovha ndi Cinyuke co ururami wokadi. Ngo iyo ndava iyena anodanijwa kuti ndau yo “ururami.” (Jeremia 50:7) Inga Musiki, Jehovha ndiyena basi angakwanisa kunanga kuti ngozvapi zvakanaka no zvakashata. Ngo ndava yo kutama kukwana, zvinonesa kuzwisisa kuti ngenyi Jehovha anonanga kuti izvi zvakanaka kana zvakashata. Zvecivoneka kuti Jehovha wakakwana, iyena anonasa kuziva zvaari kuitaro. (Mazwi Akangwara 14:12; verenganyi Isaia 55:8, 9.) Asi pikija atizivi kukwana, itusu takaitwa ngo muezaniso wa Mwari. Ngo kudaro, tinokwanisa kupona mukuzwirana no ndhungamiriro jake jakarurama. (Genesi 1:27) Itusu tinovangisira maningi kuti tiite zvinoda Jehovha, ngokuti tinomuda.—Vaefeso 5:1.

7. Ngenyi tinodikana kuteveja ndhungamiriro ja Jehovha ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata? Ipanyi muezaniso.

⁷ Tinobesereka maningi patinoteveja ndhungamiriro ja Jehovha ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata. Munokwanisa kuvona kuti ngenyi? Amborangariranyi kuti zvicinyi zvaizoitika kudari bhanko rimwe nga rimwe ronanga kuti dhinyeru iyi mutengo wakati, moenda pamweni movhunjwa zviro zvakasiyana. Izvi zvaizonesa maningi. Cimwenizve, kudari mamedhiko akatama kutevera ndhungamiriro jovanodikana kushandisa pakurapa vandhu, zvaizoita kuti vatenda vamweni vagumire pa kufa. Muezaniso iji, jinotibesera kuzwisisa kuti  kuteveja ndhungamiriro kungatijivirira. Mukuezanavo, kuteveja ndhungamiriro ja Jehovha ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata, kunotijiviriravo.

8. Ngoapi makomborero anozova no vaya vanoda kuva vakarurama?

⁸ Jehovha anogondesa kukomborera vaya vanovangisira kuti vapone mukuzwirana no ndhungamiriro jake. Iyena anogondesa kudari: “Varurami vanozoita veno vo nyika, vanozogaremo mbhera narini.” (Nduyo 37:29) Munokwanisa kurangarira rubatano, runyararo pomwe no mudakaro watinozova nawo, vandhu vese povanonga vecipona mukuzwirana no ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha? Jehovha anoda kuti muve no upenyu wakadari. Ngo kudaro, itusu tese tino mathangwe akanaka kuti tide kuva vandhu vakarurama. Tingaitisa kudini kuti tiengejere kuda kwatinoita zviya zvinonanga Jehovha kuti zvakanaka? Ngatende tivone zviro zvitatu zvingatibesera kuti tizviite.

9. Zvicinyi zvinozotibesera kuti tide ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha?

⁹ Ciro 1: Idanyi wiya wakagaja ndhungamiriro ngo pamusoro po zvakanaka no zvakashata. Kuti tide ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha, tinodikana kuda wiya wakagaja ndhungamiriro jondhojo. Kudari tikada maningi Jehovha, zvinozova zvakareruka kupona mukuzwirana no ndhungamiriro jake jakarurama. Inga muezaniso, kudari Adhamu na Evha vaida Jehovha, ivona vaizozwira mutemo jake jakarurama.—Genesi 3:1-6, 16-19.

10. Zvicinyi zvakabesera Abhirahama kuti anase kuzwisisa murangariro wa Jehovha?

¹⁰ Zvokadi kamare, itusu atidi kuposa inga zvakaita Adhamu na Evha. Kuti izvi zvitame kuitika, tinodikana kwenderera mberi tecijija ngo pamusoro pa Jehovha, mugariro jake jakanaka no kueja kuzwisisa manera ake okurangarira. Tikaita kudaro, tinozoengejera kuda kwatinoita Jehovha. Amborangariranyi ngo pamusoro pa Abrirahama. Iyena waida maningi Jehovha. Pikija wainesehwa kuzwisisa zvivaringo zvaitemwa ndi Jehovha, waienderera mberi ecizwira. Wakaeja kunasa kuziva Jehovha. Izvi zvakanasa kuvoneka Jehovha paaida kuparaja Sodhoma no Gomora. Pokutanga, Abrirahama waithya kuti “Mutongi wo nyika yese,” waizoparaja varurami pamwepo no vakashata. Abrirahama aacairangarira kuti Jehovha waizodaro. Ngo kudaro, wakamuita muvhunjo jakawandisisa. Jehovha no kusengerera kwese wakadavira muvhunjo jese kamare. Pakupejisira, Abhirahama wakazwisisa kuti Jehovha anovona zviri mu mwoyo mo mundhu umwe nga umwe nokuti iyena aapanici vandhu vacina ndava.—Genesi 18:20-32.

11. Abhirahama wakakhombijisa kudini kuti waida Jehovha no kumuthemba?

¹¹ Abhirahama wakabesereka maningi ngo mabhuyo aakaita na Jehovha ngo pamusoro po kuparaja madhorobha o Sodhoma no Gomora. Pacina kukana-kana, iyena wakaguma pa kuda no kureremeja Jehovha kupinda zvaaita kare. Pa makore akazotevera, Abhirahama wainga pa mugariro waizoeja kuthemba kwaaita Jehovha. Jehovha wakamukumbira kuti apire mwana wake waaida maningi, Izaki. Asi Abhirahama wari wainga ecinasa kuziva Mwari wake, ngo iyo ndava aazivi kuitazve muvhunjo. Pa vhaza iyi, iyena wakaita basi zvaakakumbihwa kuti aite. Pikija zvakadaro, tinokwanisa kurangarira kuhwajihwa kwaakava nako paainga ecinasirira kuti aite basa iri. Abhirahama wakarangarira maningi ngo zvaakajija ngo pamusoro pa Jehovha. Iyena waiziva kuti Jehovha narini aacaizoita zviro mu njira icizivi kururama no icikaripi yo rudo. Bhaibheri rinonanga kuti, Abhirahama waiziva kuti Jehovha waizokwanisa kumusa mwana wake, Izaki, kudari  naakafa. (Vahebheru 11:17-19) Iyena wakaguma pa mbhejiso iyi wari, ngokuti Jehovha wainga wakagondesa kuti Izaki waizova Baba wo majinja. Asi pa mukuvo uwu, Izaki aacaengepi no mwana. Abhirahama waida maningi Jehovha. Ngo kudaro, waithemba kuti Jehovha nguva jese waizoita zvakarurama. Pikija zvainga zvecinesa, Abhirahama wakazwira.—Genesi 22:1-12.

12. Tingatevejeresa kudini Abhirahama? (Nduyo 73:28)

¹² Tingatevejeresa kudini Abhirahama? Inga ndiyena, tinodikana kwenderera mberi tecijija ngo pamusoro pa Jehovha. Patinonga teciita kudaro, tinozova no ushamwari wo phedo naye no kumuda maningi. (Verenganyi Nduyo 73:28.) Hana yedu inozorovejwa kuti tirangarire inga manera Jehovha anorangarira. (Vahebheru 5:14) Inga muviyo, ari wese paanozotieja kuti tiite zvakashata, tinozoramba. Tinozoramba kuita ciri cese cinoita kuti Baba wedu vahwajihwe kana cinopeja ushamwari watinavo naivona. Ngozvapi zviro zvimweni zvatingaita zvinovonesa kuti tinoda kuva vandhu vakarurama?

13. Tingaitisa kudini kuti tive vandhu vakarurama? (Mazwi Akangwara 15:9)

¹³ Ciro 2: Engejeranyi kuda kwamunoita ururami njiku ngo njiku. Kudari tecida kuva no mujira jakavanga, tinodikana kuita ezersisiyo njiku jese. Mukufananavo, zvinoda kuvangisira kudari tecida kuvonesa kuti tinoda zviya zvinonanga Jehovha kuti zvakanaka. Izvi ndi zviro zvatinodikana kuita njiku jese. Ndizvona kuti Jehovha ndi mundhu wakaezanana, iyena aaveteri kuti tiite zvizinji kupinda zviya zvatinokwanisa. (Nduyo 103:14) Bhaibheri rinoti: “Yena anoda vaya vanopsaka kururama.” (Verenganyi Mazwi Akangwara 15:9.) Kudari tecida kuita basa riri rese mu sangano ra Jehovha, tinoshanda ngo simba kuti tirikwanirise. Ndizvona zvatinodikana kuita kudari tecida kuva vandhu vakarurama. Jehovha no kusengerera kwese anozotibesera kuti tienderere mberi teciitisa nane.—Nduyo 84:6, 8.

14. “Muthavo wo ururami” icinyi, ngenyi tinodikana kuva nawo?

¹⁴ Ngo rudo hwese Jehovha anoticeukija kuti kuva vandhu vakarurama asipi zviro zvinonesa. (1 Johani 5:3) Mukusiyana, ikona  kunotijivirira. Itusu tinotoda jiviriro iyi njiku jese kamare. Amborangariranyi ngo zvijito zvo kumujimu zvakanangwa ngo mupostori Pauro. (Vaefeso 6:14-18) Ngorapi divi raizojivirira mwoyo wo musoca? Ndi “muthavo wo ururami,” uwo unoimirira ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha. Kudari inga muthavo unojivirira mwoyo kamare, ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha jingajiviriravo mwoyo wedu wokuezanisira, kana kuti mundhu watiri ngo mukati. Ngo iyo ndava, ivanyi no cokwadi co kuti zvijito zvenyu zvokumujimu zviri kubatanijavo muthavo wo ururami.—Mazwi Akangwara 4:23.

15. Mungasimirisa kudini muthavo wo ururami?

¹⁵ Mungasimirisa kudini muthavo wo ururami? Mungaita zvondhozvo ngo kuamba marangarira zvinoda Mwari kuti imwimwi muite pamunotema zvivaringo zvenyu njiku no njiku. Inga muezaniso, pamutema zvivaringo kuti ngozvapi zvamunoda kubhuya, mumbo wapi wamunoda kupurukira, mabungaijo api amunoda kuvona muterevizau, ngozvapi zvamunoda kuverenga mu mabhuku, pokutanga jivhunjisenyi kudari: ‘Izvi zvinozoita kuti mwoyo wangu uzare ngo zviro zvakadini? Jehovha anozvivona kudini? Kureva kuti zvinomusijira zvo uhure, ugandanga, kujikuja zviro zvinovoniwari ndi Jehovha kuva zvicizivi kururama?’ (Vafiripi 4:8) Kudari zvivaringo zvamunotemari zvinozwirana no kuda ka Jehovha, munonga mecitendera kuti ndhungamiriro jake jakarurama jijivirire mwoyo wenyu.

16-17. Kuitisa kudini Isaia 48:18 inotibesera kuvona kuti itusu tingakwanisa kupona mukuzwirana no ndhungamiriro ja Jehovha kwenda no kwenda?

¹⁶ Kureva kuti muri kuthimwa-thimwa kuti amuzokwanisi kupona mukuzwirana no ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha mu upenyu hwenyu hwese? Vonanyi basi muezaniso wakashandisa Jehovha unowanika pana Isaia 48:18. (Verenganyi.) Jehovha anogondesa kuti ururami hwedu unozova inga “mavimbi o bahari.” Kuitisa kudini? Amborangariranyi imwimwi makaima mu mbhiripiri mo jombe, mecivona mavimbi eciviya, amweni ecipinda. Kureva kuti imwimwi mungatothimwa-thimwa mecirangarira kuti mavimbi aya njiku imweni anozoima kuita zvaari kuitaro? Haiwa! Imwimwi munozviziva kuti mavimbi aya ari kuita zvondhozvo ko zviuru zvo makore, nokutizve iwona anozoenderera mberi ecindondaro.

¹⁷ Mu njira yakafanana, ururami hwenyu unozodarivo inga mavimbi o mu jombe! Kuitisa kudini? Pamunoda kutema zvivaringo, pokutanga ambovonanyi kuti Jehovha anoda kuti imwimwi muitenyi. Perapo moita mukuzwirana no zvaanodaro. Azvinenyi kuti civaringo camunodaro kutema cinonesa maningi, Baba wenyu vokudenga nguva jese vanonga varipo kuti vamupe simba no kumubesera kuti muenderere mberi meciita zvakanaka njiku jese.—Isaia 40:29-31.

18. Ngenyi atidikani kutonga vamweni mukuzwirana no mavonero edu?

¹⁸ Ciro 3: Siyanyi kuti Jehovha atonge. Itusu tinovangisira maningi kupona mukuzwirana no ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha. Asi tinodikana kungwarira kuti titame kuezanisa zvatinoita no zvinoitwa ngo vamweni, togumira pa kurangarira kuti itusu takanaka maningi kupinda ivona. Itusu atidikani kutonga vamweni mukuzwirana no mavonero edu. Tinodikana kuceukija kuti Jehovha ndiyena basi “Mutongi wo nyika yese.” (Genesi 18:25) Jehovha aazivi kutipa mutoro wo kutonga vamweni. Jesu wakati: “Mucadotonga kuti mutame kutongwa.”—Mateu 7:1. b

19. Josefa wakatatijisa kudini kuti Jehovha ndiyena basi anocitendehwa co kutonga?

 ¹⁹ Ngativonezve muezaniso wa Josefa. Iyena aazivi kutonga vamweni, pikija vaya vakashaisha kumutaja. Hama jake jakamutambuja, jakamutengesa inga muranda no kukhohwesa baba wake kuti iyena wainga wafa. Pakufamba ko makore, Josefa wakavazve no mbhuri yake. Pa mukuvo uwu iyena wainga waano simba maningi, iyena waizotonga hama jake mu njira yakashata kana kutohwirijira zvavakamuitiraya. Hama ja Josefa jainga jecithya kuti iyena waizoita zvondhozvo, pikija ivona vainga vakhauya kamare ngo zvavainga vakaitaya. Asi Josefa wakavatondhoja ngo kuvavhunja kudari: “Mucathya! Inini ndiri pa ndau ya Mwari, kani?” (Genesi 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21) Ngo kujidodokesa kwese, Josefa wakazwisisa kuti Jehovha ndiyena basi anocitendehwa co kutonga hama jake.

20-21. Ngozvapi zvaticikadi kuita, ngenyi?

²⁰ Inga ndi Josefa, tinodikana kusiya kuti Jehovha atonge. Inga muezaniso, atidikani kurangarira kuti itusu tinoziva zvaitisa kuti hama iri yese iite zviro mu njira yoyaitaro. Itusu atikwanisi kuvona zviri mu mwoyo, asi ndi “Tenji Mwari anopima mwiha.” (Mazwi Akangwara 16:2) Iyena anoda vandhu vo mushovo wese, vanovha ku nyika jese no vano zvirovejeso zvakasiyana. Jehovha anotivangisa kuti ‘tifunungure mwoyo’ jedu. (2 Vakorinte 6:13) Ngo iyo ndava, tinovangisira kuti tide hama no hambzaji jedu jese, kusiyapo kujitonga.

²¹ Atidikanivo kutonga vaya vacikaripi mu ungano. (1 Timoti 2:3, 4) Imwimwi maizotonga ukama hwenyu ucikaripi capupu, ngo kunanga kudari: “Uwu narini aazovi mushandiri wa Jehovha.” Imwimwi amudikani kuita kudaro, ngokuti izvi zvaizovonesa kuti munojivona inga mundhu wakarurama maningi. Jehovha aciri kupa “vese” mukana wo kukhauya. (Mabasa o Vapostori 17:30) Nguva jese ceukijanyi kuti Jehovha anovona vaya vanorangarira kuti vakarurama maningi kupinda vamweni inga vacizivi kururama.

22. Ngenyi matema civaringo co kuva mundhu wakarurama?

²² Kuda kwatinoita ndhungamiriro jakarurama ja Jehovha, kunodakajisa itusu pamwepo no vamweni. Ngokuti tinova phedo na Jehovha no kubesera vamweni kuti vaitevo zvakafanana. Nguva jese ngative no “njara no nyota yo ururami.” (Mateu 5:6) Ivanyi no cokwadi co kuti Jehovha ari kuvona kuvangisira kwamuri kuita kuti mumudakajise. Vandhu mu nyika ino yakashata vari kwenderera mberi veciita zviro mu njira icikazivi kururama. Asi ceukijanyi kuti “Tenji Mwari anoda vakarurama.”—Nduyo 146:8.