Canga ule o re ta hna ie ri site

Canga ulelo o re table des matières

YENO 9

Ilo, ha acene kore Bun’ ore Ten’ ore Aw?

Ilo, ha acene kore Bun’ ore Ten’ ore Aw?

1. Nge kore gu tusi ci konekatu eje co ule ore ta ace co pina?

BUA ma ci ule ore ta nata ri télévision, bua ngei ci uane ko ‘Ha nidi nia kore ten’ ore aw!’ Nidi hmaiai kore ta sheusheu ne ta ace me nia, hale me numu ta ngome ci uane ko, ha acene kore bun’ ore ten’ ore aw. Ke ilo, ha acene kore bun’ ore ten’ ore aw? Ka eje thuni co ule ore ta ace co pina? Egewa. Nodei ngome tha thuni ko co ie dan’ ore ta ace co pina, ke Iehova so kore thuni. Ka Nubonengo ha hna rue inomelei. Tusi Hmijoc ci ie ore ta ace co pina so eje, ne son’ ore ten’ ore aw.​—Isaia 46:10; Iakobo 4:14.

2, 3. Nge kore hna alane co carajewe kei re kokonieni Iesu? Ka Iesu hna cedi buice ko nge?

2 Tusi Hmijoc ma ci ie ore bun’ ore ten’ ore aw, melei deko ma ci ie ore bun’ ore rawa. Ke Tusi Hmijoc ci ie ore bun’ ore nodei nia. Iesu hna aehngeni ko, ore Baselaia ni Madaru co musion’ ore ten’ ore aw. (Luke 4:43) Ta re kokonieni ni Nubone hna alane co ule ore rane co pina kore Baselaia ni Madaru. Ile buice me eto Iesu ko: “Da beredonelo du ehnij, co pina hodraele komewalei? ka nge kore kacen’ ore co shedo yawe ke bua, ne il’ ore co bun’ ore ten’ ore aw?” (Mataio 24:3) Iesu deko hna ie du buic’ ore ran’ ore bun’ ore ten’ ore aw. Ke roidi, Nubone hna ie ore ta ace co pina ri dan’ ore bun’ omelei. Ka ore ta ac’ omelei ci iu ri ta ezien’ onom.

3 Ri yeno om, eje co ule ore ta kacene ci asesekoni ko, eje ci menenge ri eziene ri dan’ ore bun’ ore ten’ ore aw. Ke bane carajewe ore tane nore nia ome ri ten, danelo, eje co etha natati ore hna irue ri aw.

ORE IRUE RI AW

4, 5. (a) Thuben’ ore hna adokuni Iesu, hna nge ko meloi ri aw? (b) Ahngabot 12:12 ci ie ko, Satana hna cedon’ ome ri ten. Nge di kore ta ace ci pina jeu’ ore ngom?

4 Ri Yeno 8, eje hna yenone ko, Iesu ha Doku ri awe whane ri kenerekene 1914. (Daniela 7:13, 14) Ore tusi Ahngabot ci lae natan’ ore ace hna pina: “Ka ci irue ri aw ; Mikaela [Iesu] ne il’ ore nodei angela ni nubone ci irue ne il’ o re drakona [Satana] ; ka onore drakona ne il’ ore nodei angela ni nubone ci irue ne buic.” * Satana ne nodei demoni hna luzion’ ore irue, hale i Iesu me cedo buice seselu ome ri ten. Nidi hna opodone kore nodei angela ci menenge netiti ri tadani Madaru. Ke nge di kore ta ace co pina jeu’ ore ngom? Tusi Hmijoc ci ie ko, buice co hmaiai kore sheusheu. Wen’ ore nge? Wen’ ore Diabolo nidi cenge nia, bone ha carajewe ko, ha “gukokode so kore eziene” ni bon.​—Ahngabot 12:7, 9, 12.

5 Satana ci nidi asheusheuni ore ten’ ore aw. Bone nidi cenge nia wen’ ore bone ha ule ko, Madaru ha bathu atakoni bone ser’ ome ri ten. Ke eje dai ulelo ore hna ie hnei Iesu ri pon’ ore bun’ ore ten’ ore aw.​—Ule ore Note 24, ri page 252.

TA RANE ME WABUBUN

6, 7. Ore hnei Iesu hna perofetane ri pon’ ore ta irue ne ta cawa ci iu ri ezien’ onom. Nge kore ta ace ci asesekoni omelei?

6 Ta irue. Iesu hna perofetane ko: “Ha co kurulo ko se node ri pon’ o se nod, ne se baselaia ri pon’ o se baselaia. ” (Mataio 24:7) Ri ta ezien’ onom, ha nidi hmaiai kore tango wene ri ta irue, deko ma inom’ ore ta eziene koda. Ke il’ o se organisation de recherche, Worldwatch Institute ko, whane ri kenerekene 1914, ore ta irue hna atangoni 100 millions kore ta ngom. Whane ri kenerekene 1900 ca pina ri kenerekene 2000, melei nidi hna hmaiai kore tango wene ri ta irue ri pon’ ore ta kenerekene hna dan. Ta irue ci asheusheuni ore ta millions kore ngom!

7 Ore cawa. Iesu hna perofetane ko: “Nodei gula node co numu dongo (cawa).” (Mataio 24:7) Ri ezien’ onom, hnen’ ore ngome nata nore ngom, ha nidi cece kore kaka. Ke nianedi ko, hmaiai ko kore ngome me deko kan’ o kaka. Wen’ ore nge? Wen’ ore buice deko kan’ o mane bane itic’ o kaka, ca bane itic’ o rawa bane du. Thawalan’ ore 1 milliard kore ngome ci menengelu so ne bathu 106 francs son’ ore sa kore ran. Ke il’ ore Organisation mondiale de la santé ko, ri nodei kenereken, ta millions kore morowe ci uedr, ne ci tango wen’ ore deko kan’ o kaka.

8, 9. Ore hnei Iesu hna perofetane ri pon’ ore ta wowene ne ta uedre ci iu ri ezien’ onom. Nge kore ta ace ci asesekoni omelei?

8 Ta wowene. Iesu hna perofetane ko: “Co numu ta wowene hmaiai.” (Luke 21:11) Ta scientifiques ci ie dane ko, ri nodei kenereken, co numu ta wowene me nidi tac. Hna whane ri kenerekene 1900, thawalan’ ore 2 millions kore ngome hna tango hnen’ ore ta wowene. Onom, ore technologie ci akacane du eje ko co numu ta wowene co pina. Ke nianedi ko, hmaiai ko kore ngome ci tango hnen’ ore ta wowene.

9 Ta uedr. Iesu hna perofetane ko co numu ta “tango me tho (ta uedre me tho).” Hmaiai kore ngome ci tango hnen’ ore ta uedre me tho ci pina ibetu. (Luke 21:11) Ta droketra ci aroini ore ta uedr. Ke nianedi ko, deko ma ileoden’ ore uedr. Ri nodei kenereken, ta millions kore ngome ci tango hnen’ ore ta uedre inom’ ore tuberculose (uedre ri ye kadeu), ne paludisme (uedre wenei nine), ne cholera (nia re or). Hna whane ri acenon’ ore kenerekene 1975 ca pina onom, ta droketra hna uni 30 kore uedre me kabesi. Ka numu ta uedre me deko sereien.

ORE LATA NORE NGOME RI TA RANE ME WABUBUN

10. Wen’ ore nge eje ci ie ko, ore hna ie ri 2 Timothi 3:1 ca pina ri 5 ci iu ri ta ezien’ onom?

10 2 Timothi 3:1 ca pina ri 5 ci ie ko, ri ta rane me wabubun, co numu ta “eziene me pareu re ngom.” Paulo aposetolo hna ie ahngan’ ore lata nore ngom. Bone hna ie ko ta ngome

  • co ra buice ko

  • co hneu ac

  • co cie cecene ne hmaien

  • co tha thu hmijoce ko

  • co tha thu era ko

  • co tha thu kuni ko

  • co thu erede ne thu icatac

  • co thu di katra ka deko ma hnoro Madaru

  • co ie ko buice ci hnoro Madaru, ke deko di ma ninen’ o Nubonengo

11. Ri Ta Salamo 92:7, nge kore ace co pina jeu’ ore nodei ngome me nia?

11 Ilo, ta ngome ci menenge ri node ni bua inomelei? Ri ten’ ore aw’ ileoden, inomelei kore lata nore ngom. Ke Madaru ha bathu rue o se ac. Nubonengo hna perofetane ko: “Ma ci puja inom’ ore ta nekeye (ta ye) kore nodei ngome me nia, ka ma ci niri kore nodei thu ruace tho ; omelei ha thu atakoni buice bote e iara oiru ko.”​—Ta Salamo 92:7.

TA NATA ME ROI RI TA RANE ME WABUBUN

12, 13. Ri ta rane me wabubun, Iehova hna konekatu eje co carajewe ore nge?

12 Tusi Hmijoc hna ie ko, ri ta rane me wabubune co hmaiai kore sheusheu ne ta ace co ajoni ore ngom. Ke Tusi Hmijoc ci ie joko ore ta ace me roi co pina.

“Co pulon’ o re evangelia ome no re baselaia ome ri ten’ o re awe ileoden.”​—Mataio 24:14

13 Nodei sinemenenge ni Madaru ha co carajewe roion’ ore Tusi Hmijoc. Perofeta Daniela hna perofetane ri pon’ ore ta rane me wabubune ko: “Xaranumu co nyanyade guru, ka ha co hmaiaibote kore ngome nata.” (Daniela 12:4) Ri ta rane me wabubun, Madaru co konekatuon’ ore nodei sinemenenge ni Nubonengo co carajewe roion’ ore Tusi Hmijoc. Ka melei kore hnei Nubonengo hna rue whane ri kenerekene 1914. Inome ko, Iehova hna konekatu eje co carajewe roion’ ore yele ni Nubonengo, ore alatone ni Nubonengo son’ ore ten’ ore aw, ore kakailen’ ore itico waruma, ore pengen’ ore tango, ne il’ ore ci uroi nore roilo yawe. Eje ha carajewe ko, ore Baselaia ni Madaru so kore hna doku co atakonibut’ ore nodei nur. Eje ha carajewe joko ko, korione ke eje co opodon, ka korione ke eje co menenge icojeu ne il’ ore alatone ni Madaru. Ke ilo, nodei sinemenenge ni Madaru ci cakorone co ethawan’ ore ta yeno omelei? Numu se hna perofetane ci cedi ore hneng’ omelei.​—Ule ore so Notes 21 ne 25, ri pages 247 ne 252.

14. O kore ci pulon’ ore evangelia nore Baselaia? Ka la kore ci pulon’ ore evangelia omelei?

14 Nodei sinemenenge ni Madaru co pule ri ten’ ore aw’ ileoden. Iesu hna ie ri pon’ ore ta rane me wabubune ko: “Co pulon’ ore evangelia ome nore baselaia ome ri ten’ ore aw’ ileoden.” (Mataio 24:3, 14) Ore evangelia nore Baselaia ci pulone ri thawalan’ ore 700 kore la nengoce ne ri thawalan’ ore 230 kore co node ne bet. Nodei Témoins ni Iehova, wene ri ta “nod’ ileoden, ne nodei guhnameneng” ci pule ri ten’ ore aw’ ileoden. Buice ci konekatuon’ ore ngome co carajewe ore pengen’ ore Baselaia ni Madaru, ne il’ ore ta ace co rue kore Baselaia omelei son’ ore ngom. (Ahngabot 7:9) Deko ci kedi thubene ke buic’ ore ci rue ore ruac’ omelei. Ka seseko, inom’ ore hnei Iesu hna ie, hmaiai kore ngome ci kec’ o buic, ne ci nia ngom’ o buic. Ke roidi, deko te se ace ci akedini buic.​—Luke 21:17.

NGE DI KORE BUA CO RUE?

15. (a) Ilo, bua ci uane ko eje ci menenge ri ta rane me wabubun? Wen’ ore nge? (b) Nge kore ace co pina jeu’ ore nodei ngome ci ke co ninen’ o Iehova? (c) Ka nge di kore ace co pina jeu’ ore nodei ngome ci ninen’ o Iehova?

15 Ilo, bua ci uane ko eje ci menenge ri ta rane me wabubun? Hmaiai kore ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc ri pon’ ore ta rane me wabubun, ci iu ri ezien’ onom. Iehova ha bathu asereni ore ci pulon’ ore evangelia. Hale me ha co pina kore “bun.” (Mataio 24:14) Ka nge kore bun? Ore bun, melei Amagedo. Ri ezien’ omelei, Iehova ha co atakoni ore nia ileoden. Iehova co ujeni Iesu ne ta angela me engetac, ha thu co atakoni ore nodei ngome ci ke co ninen’ o Nubonengo ne Iesu. (2 Thesalonaika 1:6-9) Thubenelo, Satana ne nodei demoni ni bon, ha deko co amenuni ore ngom. Ka buic’ ore ci alane co ninen’ o Madaru, ne ci alane ko Baselaia ni Madaru co musi’ o buic, melei buice co ulelu te ore nodei ace hna ie koda co iu.​—Ahngabot 20:1-3; 21:3-5.

16. Ore bune ha bathu pina. Nge di kore bua co rue?

16 Ore ten’ ore aw’ ome ci musione kei Satana ha bathu tako. Koiko, nidi ace ke eje co eto eje ko ko: ‘Inu co rue di ore nge?’ Iehova ci alane ko bua co yeno hmaiaion’ ore Tusi Hmijoc. Tacebuti co yenon’ ore Tusi Hmijoc. (Ioane 17:3) Nodei Témoins ni Iehova numu ta ekede ri nodei wiik, bane konekatuon’ ore ngome co carajewe ore Tusi Hmijoc. Tacebuti ke bua co kanete co sanelo ne buic. (Ieielo Hebera 10:24, 25.) Ngei bua ma carajewe ko, bua numu ta lata me tho co cil, hage pareu: cilebut. Ile bua co nidi kani Iehova.​—Iakobo 4:8.

17. Hmaiaiil’ ore ngome co tija ma pina kore bun. Wen’ ore nge?

17 Paulo aposetolo hna ie ko, ri rane ma co atakoni ore nodei ngome me nia, co pina inom’ ore “ngome thu eno ri rid.” (1 Thesalonaika 5:2) Melei ci ie ko, ore ran’ omelei co pina keden. Iesu hna ie ko, hmaiai kore ngome co ke co ule ore ta kacene ci asesekoni ko, eje ci menenge ri ta eziene me wabubun. Nubone hna ie ko: “Ka inome ri nodei rane ni Noa, se co inomelei kore co pina yawe kore Tei ngom [ta rane me wabubun]. Wen’ ore inome ri eziene me be tako kore ue, buice hna kaka, ne hna ace hmenuen, ne hna ekanone bane hmenuen, ca ile me pina kore rane Noa hna okonelo ri ak ; ka buice deko ma ule ca pina kore ue, ne ci thati atakoni buic’ ileoden.”​—Mataio 24:37-39.

18. Nge kore hna awa eje hnei Iesu?

18 Iesu hna awa eje ko, co ule tedren’ ore “ci kaka coed, ne ci kua kece, ne nodei ci ua ushiwan’ ore ci roi.” Nubone hna ie ahngane ko, ore bune co pina “inom’ ore hna hnewe (hna watija),” melei ci ie ko, ore bune co pina keden. Iesu hna ie joko ko, ore bune co pina du “buic’ ileoden’ ore ci menenge ri pon’ ore ten’ ore aw.” Ka Iesu hna ie wabubunone ko: “Wen’ omelei, hnecone ke buhnij, ne iara hne [ci hne ne il’ ore hnor], ha thu ekowe ke buhnije co sicon’ ore nodei ac’ omelei ileoden ha co pina, ne co sere ri tadan’ ore Tei ngom.” (Luke 21:34-36) Wen’ ore nge nidi ace kore co taedrehngi ore hna awane hnei Iesu? Wen’ ore ten’ ore awe ni Satana ha bathu tako. Nodei ngome so me ci kedi kei Iehova ne Iesu kore co waruma. Buice co menengon’ ore ten’ ore awe me kabesi.​—Ioane 3:16; 2 Peteru 3:13.

^ par. 4 Mikaela se yele ni Iesu. Ngei bua me ci alane co ule hmaiaion, ieielo ore Note 23, ri page 249.