Canga ule o re ta hna ie ri site

Canga ulelo o re table des matières

YENO 19

Aceno Iehova Lo Ko

Aceno Iehova Lo Ko

1, 2. La kore co hnabo ni ej’ onom?

DAI uanelo: bua ci hue ubuti ri ci wene. Ha ci nashene kore aw. Numu ta wasisidrine ne tiripa’hne, ka ha ci ele hma. Hale bua me ci there o se guhne re oe. Ca kedi bua me unilu sa, hale bua me neroi but!

2 Melei inom’ ore ezien’ onom, eje ci menengon. Ten’ ore awe ha ci cecelu ko hnei nia. Hale bua ngei ci eto bua ko ko: ‘Inu co hue ile ha thu co oe?’ O se sinemenenge ni Madaru hna xiwamomone ko: “Inu co ie du Iehovango, ko, ‘Nubonengo ko re titigo ne hnabogo ; Madarungo, inu co une du nubonengo.’” (Ta Salamo 91:2) Iehova ci aneroini ej, ne ci kanu ej’ ore ci uroi me shede sone oiru.

3. Nge kore eje co rue ha thu co cagoreni eje kei Iehova?

3 Iehova ci cagoreni eje korion? Nubonengo thuni co konekatu eje co sere etha ne etha pengen’ ore ushiwa. Ka nene ni Nubonengo thawalan’ ore nene nore nodei ngome ci alane co rue ore nia du ej. Kacene ngei ma pina du eje ko se nur, ke eje ci ua sesekone ko, Iehova ha bathu aneroini eje wene ri nodei ci jo ni ej. Tusi Hmijoc ci eamo eje co menenge ko “ri ci rane ni Madaru.” (Juda 21) Nidi ace ke eje co aceno Iehova lo ko, ngei eje me ci alane ko Nubonengo co konekatu eje ri ta ushiwa ni ej. Ke korione kore co aiuni omelei?

IEHOVA CI HNORO BUA—HNORO NUBONENGO LO JOKO KE BUA

4, 5. Iehova ci aehngeni korione du ej’ ore cirane ni Nubonengo?

4 Nidi ace ke eje co carajewe roione ko, Iehova ci nidi hnoro ej, ngei eje me ci alane co aceno Nubonengo lo. Uanelo ke bua ore nodei roi ni Iehova bane so ej. Nubonengo hna kanu ej’ ore ten’ ore aw, se guhne me nidi shed. Ka Nubonengo hna aceceni ore ten’ ore awe hnen’ ore ta ia ne ta anga sereie me nidi kariroi. Iehova se ci kanu eje joko ore kodraru me buruia ne tini me thawalan. Lene sen’ ore Tusi Hmijoc, Iehova ci aehngeni du ej’ ore yele ni Nubonengo, ne il’ ore nodei singene me shede ni Nubonengo. Ka ome kore ace me nidi thawalane Iehova hna rue: Nubonengo hna aehngeni du ej’ ore cirane ni Nubonengo ri eziene Nubonengo hna sia Iesu lu ome ri ten, ha thu kanon’ ore ciroi ni Nubone bane so ej. (Ioane 3:16) Eje onome ha numu ci uroi me shede sone oiru, lene sen’ ore hul’ omelei.

5 Iehova hna aseri ore Baselaia nore Mesia. Melei ore hna doku ci musione kore Mesia. Ore Baselaia omelei me ile ri aw, ha bathu atakoni ore nodei ci jo, ka co ruaban’ ore ten’ ore awe ha thu co paradrais. Ri hnoren’ ore paradrais, ileodeon’ ore ngome ha co menenge ri opodone ne ri dongodong, e iara oiru. (Ta Salamo 37:29) Iehova ci ie ahngane du eje ko korione ke eje co numu ore ciroi me nidi thawalan. Melei ci aehngeni joko ore cirane ni Nubonengo bane so ej. Iehova se ci eamo eje ha thu co hne du Nubonengo, ka Nubonengo canga ibetu co taedrehngi ej. Iehova ci aehngeni roion’ ore cirane ni Nubonengo du eje etha xara sa.

6. Nge di kore bua co rue ma ci ule ore cirane ni Iehova du bua?

6 Ka nge di kore bua co rue, ma ci ulelo ore cirane ni Iehova du bua? Aehngenilo du Nubonengo ko, bua ci nidi acon’ ore nodei roi ni Nubonengo du bua. Hmaiai kore ngom’ onome deko ma uane co oreon. Melei inom’ ore eziene Iesu hna ome ri ten. Ri se ran, Iesu hna aroini 10 kore lepera, ke sa so kore hna yewe co oreone du Nubon. (Luke 17:12-17) Seseko, eje ci alane co inom’ ore ngom’ omelei. Eje ci iara alane ko co aehngeni du Iehova ore ci tohnaroi ej.

7. Korione ke eje co hnoro Iehova?

7 Nidi ace joko ke eje co aehngeni ko, eje ci hnoro Iehova. Iesu hna ie du re kokonieni Nubone ko, nidi ace ke buice co hnoro Iehova hnen’ ore hnore sa odene ni buic, hnen’ ore uieni sa odene ni buice ne hnen’ ore uane sa odene ni buic. (Ieielo Mataio 22:37.) Melei ci ie ko nge?

8, 9. Korione ke eje co asesekoni du Iehova ko eje ci hnoro Nubonengo?

8 Ilo, kueile so kore co ie ko, eje ci hnoro Iehova? Tangoko. Ngei eje me ci hnoro Iehova hnen’ ore hnore sa odene ni ej, hnen’ ore uieni sa odene ni eje ne hnen’ ore uane sa odene ni ej, eje co asesekoni omelei hnen’ ore ta ruace ni ej. (Mataio 7:16-20) Tusi Hmijoc ci ie roione ko, ngei eje me ci hnoro Madaru, eje co ninen’ ore nodei wathebo ni Nubonengo. Ilo, ushiwa kore co ninen’ ore nodei wathebo omelei? Tangoko, wen’ ore nodei wathebo ni Nubonengo “deko ma nure.”​—Ieielo 1 Ioane 5:3.

9 Eje co numu ciroi me opodone ngei eje ma ninen’ o Iehova. (Isaia 48:17, 18) Ke nge kore co konekatu eje co iara aceno Iehova?

AENGETACENILO KO ORE EALA BUA NE IEHOVA

10. Wen’ ore nge bua co iara yenone ko co ule kaceni Iehova?

10 Bua hna rue ore nge ha thu co kani Iehova? Bua hna yenon’ ore Tusi Hmijoc. Bua hna yenone co ule kaceni Nubonengo. Hale me ha nidi engetace kore eala hmengo. Ore eala omelei inom’ ore hna iei. Ngei bua me ci alane ko co nere ko kore hna iei, bua co iara ane gui. Melei inom’ ore eala bua ne Iehova. Nidi ace ke bua co iara yenone co ule kaceni Iehova, ngei bua me ci alane ko ore eala hmengo co iara engetace ko.​—Ta Onatre 2:1-5.

Inom’ ore hna iei ma iara numu ko gui ci ner, nidi ace joko kore ci hnoro Iehova bua co iara ruacon

11. Nge kore tharan’ ore nodei yeno ri Tusi Hmijoc co ahnga sei bua?

11 Ngei bua ma iara yenon’ ore Tusi Hmijoc, bua co yenon’ ore ta yeno me co iu ri hnore ni bua. Dai acikacenelu ore hnei rue kokonieni Iesu hna uane ri hnor, ri eziene Nubone hna ie ahngane du bushengon’ ore ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc. Bushengone hna ie ko: “Yete niriil’ o re hnore ni ethew, nubonengo be ci eberedo ne ethewe ri len, ne ci pazebot’ (ie ahnganebut’) o re eberedo hna xiwamomon!”​—Luke 24:32.

12, 13. (a) Nge ko se ace thuni co pina ri pon’ ore ci hnoro Iehova bua? (b) Nge kore eje co rue ha thu co iara engetace ko kore ci hnoro Madaru ej?

12 Ma ha carajewe kei re kokonieni Iesu ore nodei hna xiwamomone ri Tusi Hmijoc, nidi hna opodone kore hnore ni buic. Bua ngei se nidi hna opodone joko, ri eziene bua hna whane co carajewe ore Tusi Hmijoc. Melei hna konekatu bua co ule kaceni Iehova, ne co hnoro Nubonengo. Deko lo ke bua co nue ore ci hnoro Iehova bua co leulebue, ca co waamilu.​—Mataio 24:12.

13 Ngei bua me ci alane ko, ore eala bua ne Madaru co iara engetace ko, nidi ace ke bua co ruace tace son’ omelei. Yenonelo ko ke bua ore ta ace ri poni Nubonengo ne ri poni Iesu. Ua roionelo ko, korione ke bua co ruacon’ ore nodei ace bua ci yenon. (Ioane 17:3) Ngei bua ma ci ieie, ca ci yenon’ ore Tusi Hmijoc, eto bua lo ko ko: ‘Melei ci yeno inu ore nge ri poni Iehova? Ri so kotr’ om, nge kore ci ujeni inu co hnoro Nubonengo hnen’ ore hnore sa odene ni inu, ne hnen’ ore uieni sa odene ni inu?’​—1 Timothi 4:15.

14. Ore ci hne ci konekatu eje co iara hnoro Iehova ko. Wen’ ore nge?

14 Ngei bua ma numu se kane me aceno bua, melei bua ci iara nengoce du bon. Hale me ore eala hmengo ci engetace ko. Melei inom’ ore eala eje ne Iehova. Ngei eje ma iara nengoce du Nubonengo ri ci hne, ore ci hnoro Nubonengo eje ci iara engetace ko. (Ieielo 1 Thesalonaika 5:17.) Ore ci hne, melei se kado me nidi shede wenei Ceceni eje ri aw. Eje co iara nengoce ko du Nubonengo ne il’ ore nidi hnore ni ej. (Ta Salamo 62:8) Eje deko ma co iara ieie ore ta ci hne eje hna yenon. Ke eje co ua roion’ ore nodei enengoco eje ci ie. Nidi ace ke eje co iara yenon’ ore Tusi Hmijoc, ne co hne du Iehova ne il’ ore nidi hnore ni ej, ha thu co engetace ko kore ci hnoro Nubonengo ej.

NENGOC’ O IEHOVA LO JEU’ OSOTEN

15, 16. Nge kore uane ni bua ri pon’ ore ci pul?

15 Ngei eje me ci alane co kani Iehova ko, nidi ace joko ke eje co nengocon’ ore ci une ni eje jeu’ osoten. Se ace me thawalane kore co nengoce te Iehova. (Luke 1:74) Ka melei kore hnapane hnei Iesu hna awa nodei kerisiano co rue. Ileodene eje co pulon’ ore evangelia nore Baselaia ni Madaru. Ilo, bua ha ci rue inomelei?​—Mataio 24:14; 28:19, 20.

16 Ore ci pul, melei se ace me nidi ace du Paulo aposetolo. Bone hna ie ko melei “cenge ni.” (2 Korinito 4:7) Ore co nengoc’ o Iehova, ne co nengocon’ ore alatone ni Nubonengo, melei kore ruace me nidi nidi ace bua thuni co kanete co rue. Melei se la rue bane sinemenenge du Iehova. Ka Nubonengo ci nidi acon’ ore nodei ace bua ci rue bane so Nubonengo. (Hebera 6:10) Ka ore ci pul, melei numu tharane so buic’ ore ci taedrehngi bua, ne so bua joko. Ngei bua ma pul, melei bua ci konekatuon’ osoten, ne bua joko, co nidi aceno Iehova, ne co numu ore waruma tha thu ase ko. (Ieielo 1 Korinito 15:58.) Ilo, numu se ruace me thuni co aopodoneni bua thawalan’ ore ci pule ni bua?

17. Wen’ ore nge ore ci pule kore ruace eje co zikone co rue?

17 Ore ci pule kore ruace eje co zikone co rue. Eje co “pulon’ o re eberedo ; ka co tacebote.” (2 Timothi 4:2) Nidi ace kore ngome co taedrehngi ore pule ri pon’ ore Baselaia ni Madaru. Tusi Hmijoc ci ie ko: “Ha acene ko re rane me kebene ni Iehova, ha acene ka nidi ibetu.” Ore bune “deko co kurehmug.” (Zefania 1:14; Habakuka 2:3) Iehova ha bathu atakoni ore ten’ ore awe ni Satana. Ke ri dan’ omelei, co auaneni ore ngome ri pon’ ore co bun, son’ ore ngome co ureie co sinemenenge du Iehova.

18. Wen’ ore nge eje co thidi seselu du Iehova ne il’ osoten’ ore nodei nidi kerisiano?

18 Iehova ci alane ko, eje co thidi seselu du Nubonengo ne il’ osoten’ ore nodei nidi kerisiano. Tusi Hmijoc ci ie ko: “Eje ba co uajeu ko eje thu co eamo jeu’ o re ci rane ne il’ ore ta ruace me roi ; ka hage weze o re ci sanelo, inom’ o re lata nosoten, roi di co eamo ; ka co ilo hmaiaione buhnije ma ule o re rane ha ci acen.” (Hebera 10:24, 25) Koiko, eje co rue ore thati thuni ni eje ha thu co hue ri nodei ci sanelo. Eje ci eamojeu ko ej, ri nodei ci sanelo omelei.

19. Nge kore thuni co konekatu eje co hnoron’ ore ta isingen, ne ta ace re celuaiene ne ej?

19 Ngei bua ma huete co sanelo ne nodei kerisiano, bua co numu ta kane co konekatu bua co thidilu du Iehova. Bua co ekede ne ta isingen, ne ta ace re celuaiene me etha pengen, ci tace joko co thidilu du Madaru, inome bua. Ke inome bua joko, buice se ta ngome me nia, ka buice se ci menu. Koiko, hngoronata bua lo co nue ore ta nia ni buic. (Ieielo Kolose 3:13.) Bua co iara ule kacen’ ore nodei singeni buice me roi. Melei co konekatu bua co hnoro buic, ne co nidi eaceno ne Iehova.

ORE NIDI WARUMA

20, 21. Nge kore “nidi waruma”?

20 Iehova ci alan’ ore ciroi me nidi thawalane son’ ore nodei kani Nubonengo. Tusi Hmijoc ci yeno eje ko, ri ta eziene co pina, ore ciroi ni eje ha co se pengene ko.

Iehova ci alane ko, bua co cori “o re nidi waruma.” Ilo, bua ci alane co numu ore nidi waruma omelei?

21 Eje deko ma co roi so 70 ca 80 kore kenereken. Tangoko. Eje co numu ore “waruma tha thu ase ko.” Ri paradrais, eje co engetace ko, ne co menenge ri dongodong. Tusi Hmijoc ci kaion’ ore ciroi omelei ko “nidi waruma.” Iehova ci ie sesekone ko, Nubonengo co kanu ej’ ore ciroi omelei. Ke eje co tace di co “cori” roion’ ore ciroi omelei.​—1 Timothi 6:12, 19.

22. (a) Korione ke eje “co cori o re nidi waruma”? (b) Eje tha thuni ko co kedi ore waruma tha thu ase ko. Wen’ ore nge?

22 Korione ke eje “co cori o re nidi waruma”? Nidi ace ke eje co “ru’ o re roi” ne co “menese (cece) kore nodei ruace me roi.” (1 Timothi 6:18) Melei ci ie ko eje co ruacon’ ore nodei ace eje ci yenone ri Tusi Hmijoc. Ke eje deko ma co numu ore nidi waruma hnen’ ore nodei ruace eje ci taceti. Eje tha thuni ko co kedi ore waruma tha thu ase ko. Melei kado wenei Iehova, ore “ci ra gupane” wenei Nubonengo. (Rome 5:15) Ore Ceceni eje ri awe ci nidi alane co kanon’ ore kado omelei du nodei sinemenenge ni Nubonengo.

23. Wen’ ore nge bua co ibetu co ureie roion’ ore nodei uane ni bua?

23 Bua dai eto bua lo ko ko: ‘Ilo, inu ci thidilu du Madaru leu’ ore alatone ni Nubonengo?’ Ngei bua me numu ta lata me tho co cejane ri ciroi ni bua, canga cejanebuti ko onom. Ngei eje ma ci rue ore thati thuni ni eje thu co ninen’ o Iehova, ka ngei eje ma une du Nubonengo, Iehova ha co hnabo ni ej. Nubonengo co cagoren’ ore nodei sinemenenge ni Nubonengo, ri nodei rane nore eziene me wabubun’ ore ten’ ore awe ni Satana. Ilei Iehova me rue thu co amenengeni eje ri Paradrais e iara oiru, inom’ ore hnei Nubonengo hna ie sesekon. Ngei bua ma ibetu co ureie roion’ ore nodei uane ni bua, melei bua co cori ore nidi waruma!