Canga ule o re ta hna ie ri site

Canga ulelo o re table des matières

Ta Notes

Ta Notes

1 IEHOVA

Ore yeleni Madaru melei Iehova. Ore yel’ omelei ci ie ko “Nubonengo thu aiuni.” Iehova kore Madaru me nidi nen. Nubonengo hna thati pupul. Iehova numu joko nene bane aiuni ore nodei ace Nubonengo ci uane co rue.

Ri pene Hebera, ore yeleni Madaru ci xiwamomone hnen’ ore 4 kore lettres (mataitusi). Ri pene Nengone, ore so lettres omelei, melei YHWH ca ngei me JHVH. Eje ci uni ore yeleni Madaru ha bathu 7000 ri hna xiwamomo hna dane ri pene Hebera. Ri ten’ ore awe ileoden, ta ngome ci etha xiwamomone ore yele Iehova. Buice ci ie ore yel’ omelei ri la nengoce ni buice ko.

Yeno 1, paragraf 15

2 TUSI HMIJOC HNA “NONONEBOT HNEI MADARU”

Madaru kore Aca Eberedro, ke roidi, Nubonengo hna ureie ore ta ngome me hmijoce bane xiwamomon’ ore Tusi Hmijoc. Inom’ o se masetre ci ie du sekretaire ni bone co xiwamomon’ o se tusi. Madaru hna kanon’ ore uiewaieni me hmijoc ni Nubonengo jeu’ ore ta ngome ha thu xiwamomon’ ore ta uane ni Nubonengo. Ore uiewaieni me hmijoc hna ruace ri etha hnore nore nodei ngome me hmijoc. Inome ngei ko, Nubonengo hna aehngeni du buic’ ore ta ace ri ta hna ahngabot, ca ri ta tutuo, hale buice me xiwamomonelu.

Yeno 2, paragraf 5

3 TA NE ANETITINI

Ore ta ne anetitini ri Tusi Hmijoc melei ta yeno me nidi seseko ci kanu ej’ ore ta la ininata. Ome tru kore aekoweni. 1) “Ono re ci etha nata me tho ci aniani o re lata me roi.” (1 Korinito 15:33) Ore ne anetitini omelei ci yeno eje ko, ore ta ngome eje ci iara hue ne ile thuni co huete eje jeu’ ore roi ca jeu’ ore nia. 2) “Ono re ace ci cane ko re ngom, inomelei ko re nubone co thethuman.” (Galatia 6:7) Ore ne anetitini omelei ci yeno eje ko, eje tha thuni ko co sicon’ ore tharan’ ore ta ruace ni ej.

Yeno 2, paragraf 12

4 TA HNA PEROFETAN

Ore ta hna perofetane melei nodei eberedro wenei Madaru. Inome ngei ore ta ci ie ahngan’ ore alatone ni Nubonengo, ca ngei me ta ininata, ca ngei me ta hna awan, ca ngei me ta hnengon. Inome joko ore ta eberedro hna ie hna dane son’ ore ta eziene co pina. Hmaiai kore ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc ma ha hna aiuni.

Yeno 2, paragraf 13

5 TA HNA PEROFETANE RI PON’ ORE MESIA

Iesu kore hna aiuni ore hmaiaiil’ ore ta hna perofetane ri pon’ ore Mesia. Ule ore tableau  Ore Ta Hna Perofetane Ri Pon’ Ore Mesia,” ri page 239.

Yeno 2, paragraf 17

6 ORE ALATONE NI IEHOVA SON’ ORE TEN’ ORE AW

Iehova hna puze ore ten’ ore awe ha thu co paradrais ne ha thu co menengone kore ta ngome ci hnoro Nubonengo. Ore alatone ni Nubonengo deko hna ceja (onikoile ko). Iehova ha bathu atakoni ore nia, ka co kanone di ore waruma tha thu ase ko du nodei sinemenenge ni Nubonengo.

Yeno 3, paragraf 1

7 SATANA ORE DIABOLO

Satana kore angela hna whane co di hma du Iehova. Ci kaio bone ko Satana, melei ci ie ko “icuhma”, wen’ ore bone ci icatace ne Madaru. Ci kaio bone joko ko Diabolo, melei ci ie ko “thu waiao”, wen’ ore bone ci waiao ri poni Madaru ka ci amenuni ore ngom.

Yeno 3, paragraf 4

8 NODEI ANGELA

Iehova hna puze dan’ ore nodei angela, ma iwe kore ta ezien, ile Nubonengo me puze te ore ten’ ore aw. Nodei angela hna puze ha thu co menengon’ ore aw. Thawalan’ ore 100 millions kore angela. (Daniela 7:10) Nodei angela numu yel, ka etha singene ni buice ko. Ore nodei angela me netiti du Madaru, melei buice lata me waam: buice ci ke ko co thidilu du buice kore ta ngom. Osoten’ ore ta angela numu ta hnapane me hma ri pon’ osoten. Ta angela ci kedi ore ta hnapane me etha pengen. Inome ngei ko, ci sinemenenge du Iehova ri tadan’ ore theron, ca ci kanon’ ore ta eberedro, ca ci cagorene ne ci hueti ore nodei sinemenenge ni Madaru ome ri ten, ca ci ruacon’ ore ta hnengone ni Iehova, ca ngei me ci konekatuon’ ore ruace nore ci pul. (Ta Salamo 34:7; Ahngabot 14:6; 22:8, 9) Ri irue Amagedo, buice co kora ne Iesu.—Ahngabot 16:14, 16; 19:14, 15.

Yeno 3, paragraf 5; Yeno 10, paragraf 1

9 ORE NIA

Rue ore nia, melei ci uane ri cerugoce ri hnor, ca ci uan, ca ngei me ci rue o se ace ci kecone kei Iehova, ca ngei me ci icatace ne il’ ore alatone ni Nubonengo. Ore nia ci aithuani eje ne Iehova. Wen’ omelei, Nubonengo hna kanu ej’ ore ta wathebo ne ta ne anetitini, ha thu deko co rue ore ta ace ci kecone kei Madaru. Ri hna whanelo, ore nodei ace hna puze hnei Iehova roi so. Ke nianedi ko, Adamu ne Eva deko hna ninen’ o Madaru: bushengone hna rue ore nia. Hale bushengone me hna luzion’ ore ciroi me deko yenian. Bushengone ha mohmalu, hale bushengone me tangolu. Wen’ ore Adamu hna kanu ej’ ore nia, ile eje me ci mohma ne ci tango.

Yeno 3, paragraf 7; Yeno 5, paragraf 3

10 AMAGEDO

Melei irue ni Madaru. Ore irue omelei co ane bun’ ore ten’ ore awe ni Satana, ka co atakoni ore nia.

Yeno 3, paragraf 13; Yeno 8, paragraf 18

11 ORE BASELAIA NI MADARU

Melei hna doku hnei Madaru hna ane cedene ri aw. Ka onore hna doku omelei co musion’ ore ten’ ore aw. Iesu Keriso kore Doku nore Baselaia omelei. Iehova ha co atakoni ore nodei nia lene sen’ ore Baselaia omelei.

Yeno 3, paragraf 14

12 IESU KERISO

Iehova hna puli Iesu dan’ ore nodei ac’ osoten. Nubonengo hna sia Iesu lu ome ri tene ha thu co tango son’ ore nodei ngom. Thubenelo ore hna atangoni Nubon, ile i Iehova me aroini Iesu lo yawe. Onom, Iesu ci musi ri aw, Nubone kore Doku nore Baselaia ni Madaru.

Yeno 4, paragraf 2

13 ORE HNA PEROFETANE RI PON’ ORE 70 KORE WIIK

Ore Tusi Hmijoc hna perofetan, ca hna ie dane ko, Mesia co pina ri bun’ ore eziene nore 69 kore wiik. Ore 69 kore wiik hna whane ri kenerekene 455 R.D.I., * ka hna ase ri kenerekene 29 T.I.

Eje ci carajewe korione ko, ore 69 kore wiik hna ase ri kenerekene 29 T.I.? Ore 69 kore wiik hna whane ri kenerekene 455 R.D.I., ma hna pina i Jerusalema kei Nehemia, ka hna whane ke bone co ceini yawe ore menenge i Jerusalema. (Daniela 9:25; Nehemia 2:1, 5-8) Ri sa kore wiik, melei numu 7 kore ran. Ke ri hna perofetan’ om, ore ta wiik melei deko ma 7 kore ran. O se wathebo ci ie ri pon’ ore ta hna perofetane ko: “Se rane co ekowe ne se kenereken.” (Numera 14:34; Ezekiela 4:6) Sa kore wiik melei 7 kore kenereken. Ka 69 kore wiik melei 483 kore kenereken (69 x 7). Eje ma ci ieie 483 kore kenerekene whane ri kenerekene 455 R.D.I., melei eje ci pina ri kenerekene 29 T.I. (deko kenerekene zero). Melei lu ko kore kenekerene hna bapataizo Iesu, ile Nubone ma ha Mesia!—Luke 3:1, 2, 21, 22.

Ore hna perofetane omelei hna ie joko ko, numu sa yawe kore wiik, melei ci ie ko 7 yawe kore kenereken. Ri ezien’ omelei, ri kenerekene 33 T.I., ha co atangoni Mesia. Ka ri whan’ ore kenerekene 36 T.I., ore nata me roi nore Baselaia ni Madaru ha co pulone jeu’ ore nodei etheni, ke deko ma du si Juda so.—Daniela 9:24-27.

Yeno 4, paragraf 7

14 MADARU ME THERI—YENO ME WAIAO

Ore ta hmi ci yenon’ ore Madaru me Theri, ci ie ko Madaru theri kore ngom, ka salu so: Cecewaien, Tenengoiene ne Uiewaieni Hmijoc. Roidi, Tusi Hmijoc ci aehngeni ko Iehova Thu Pupul, ka Nubonengo hna puli dani Iesu. (Kolose 1:15, 16) Iesu deko ma Madaru me Thati Thuniton. Iesu deko ma ekowe sese ne Madaru. Nubone hna ie ko: “Wen’ o re hmaiai ri pogo kei Cicango.” (Ioane 14:28; 1 Korinito 15:28) Eje deko ci uni ri Tusi Hmijoc ore enengoco “Madaru me Theri.” Ore Madaru me Theri, yeno me waiao.

Ore uiewaieni hmijoc melei engetace ni Madaru ci ruac. Melei ore nene me deko ma ahnga, ka Madaru ci yose bane rue ore alatone ni Nubonengo. Deko ma ngome kore uiewaieni hmijoc. Ta kerisiano hna dane hna “cece ke buic’ ileodene hnen’ o re Uiewaieni Hmijoc.” Ka Iehova hna ie ko: “Inu co piebot’ o re Uiego ri pon’ o re nodei ngom’ ileoden.”—Ta Ruace 2:1-4, 17.

Yeno 4, paragraf 12; Yeno 15 paragraf 17

15 ORE KULUSE

Ore ta nidi ekalesia deko ci yose ore kuluse bane hmi du Madaru. Wen’ ore nge?

  1.  Whane koda, ore ta hmi me waiao ci yose ore kuluse bane hmi. Ri ta eziene koda, ta ngome me tha ule Madaru ko hna yose ore kuluse bane rue ore ta lata nore hnengome me kug, ne bane hmi jeu’ ore ta ace hna pupul. Thubenelo ore tango ni Iesu, numu 300 kore ta kenekeren, ta nidi kerisiano deko hna yose ore kuluse bane hmi du Madaru. Ka ore doku no Rome yelene Constantin, hna yose di ore kuluse ha thu kacen’ ore hmi nore kerisiano. Ha thu co nge? Ha thu co kedi ore hmi omelei kore hmaiaiil’ ore ngom. Ke ore kuluse deko ma icojeu ne Iesu. O se encyclopédie catholique ci ie ahngane ko: “Ci uni ore kuluse ri ta pene node koda ri dani Iesu, ne ri ta pene node nore ta hmi me deko ma seseko.”

  2.  Iesu deko hna tango ri pon’ ore kuluse. Ore ta pene Grek ci ureie ore enengoco “kuluse” melei “poto”, “gu serei” ca “ie serei.” O se Tusi Hmijoc re yeno (The Companion Bible) ci ie ahngane ko: “Ri pene Grek [Ekonejeu me Kabesi] ore kuluse deko ma tru kore gu serei.” Koiko, Iesu hna tango ri pon’ ore serei.

  3.  Iehova ci ke ko eje co yose ore ta wangom, ca ta hna ca wangom, ca ta kacene bane hmi du Nubonengo.—Esodo 20:4, 5; 1 Korinito 10:14.

Yeno 5, paragraf 12

16 ORE CI UAN’ ORE TANGO NI IESU

Iesu hna awan’ ore re kokonieni Nubone ko co uan’ ore tango ni Nubon. Buice ci iara uane ri nodei kenereken, ri 14 Nisan (ri calendrier ni si Juda), ri ran’ ore ci la feton’ ore Paseka kei si Iseraela. Ri ezien’ ore ci uan’ ore tango ni Iesu, ore nodei ngome ci pina ci ngeni ore beretre ne wain: ore beretre melei hnengome ni Iesu, ka ore waina melei ore dra ni Nubon. Ore ta ngome co doku sese ne Iesu ri awe ci kodraruon’ ore beretre ne ci kuan’ ore wain. Ta ngome ci uroi co menengon’ ore ten’ ore awe e iara oiru, ci kanete ne ci hmijocon’ ore tango ni Iesu. Ke buice deko te ci kodraruon’ ore beretre ne deko te ci kuan’ ore wain.

Yeno 5, paragraf 21

17 ORE CIROI

Ri Tusi Hmijoc Traduction du monde nouveau, ore “ciroi” hna ureie bane ie (1) o se ngom, (2) o se ia, ca (3) ore ciroi no se ngom, ca ore ciroi no se ia.

  • O se ngom. “Ri ezieni Noa . . . hna awarumani o re ade ngome me xara eite ri ue.” (1 Peteru 3:20) Ore gure enengoco “ciroi” melei ci ie ore ta ngom—Noa, hmenueni bon, theri kore tei bushengone cahmane, ne theri kore hmenueni buic.

  • O se ia. “Madaru hna ie ko: ‘Pan’ o re cele co amananibot’ o re nodei [“ia”] me thu xexe me ci roi ko, ne nodei ia dede ci dede jo omeloi ri pon’ o re rawa’. Madaru hna ie joko ko: ‘Co akurunilo kore rawa o re nodei [“ia”] me ci roi ko leu’ o re etha pengeni buic, nodei ia me foa kore watan, ne nodei ia thu xexe, ne nodei ia re woce leu’ o re etha pengeni buic.’”​—Genese 1:20, 24.

  • Ore ciroi no se ngom, ca ore ciroi no se ia. Iehova hna ie du Mose ko: “Ha tango ko re nodei ngom’ ileoden’ o re thu there co atangoni [“nubo”].” (Esodo 4:19) Ma hna ome ri tene kei Iesu, Nubone hna ie ko “Inu ko re thu cumo roio mamoe ; ono re thu cumo roio mamoe ci nue o re [“ci roi”] ni nubone son’ o re nodei mamoe.”​—Ioane 10:11.

    Ma ci rue o se ruace ko se ngome hnen’ ore “hnore sa odene ni nubone,” ile bone me ci ruace roi, ne ri opodon. (Mataio 22:37; Deuteronomi 6:5) Tusi Hmijoc ci ie joko ko, o se tango ca hnengome nore tango omelei, melei “ngome ma ha tango.”​—Numera 6:6, MN; Hagai 2:13.

Yeno 6, paragraf 5; Yeno 13, paragraf 10; Yeno 15, paragraf 17

18 ORE UIENE

Ri Tusi Hmijoc Traduction du monde nouveau, ri pene Hebera ne ri pene Grek, ore uieni melei ci ie pengen’ ore ta ace me deko ma ahnga, inome ngei ore yeng, ca inom’ ore ci nono no se ngom, ca ci nono no se ia. Melei ci ie pengene joko ore ta angela, ca uiewaieni hmijoc, ore nene ni Madaru bane rue ore alatone ni Nubonengo. Tusi Hmijoc deko ma ci yenone ko, o se ngome ma tango, ore uieni bone ciroi ko.—Esodo 35:21; Ta Salamo 104:29; Mataio 12:43; Luke 11:13.

Yeno 6, paragraf 5; Yeno 15, paragraf 17

19 ORE GENA

Ri aceno Jerusalema, numu guthebe yelene Gena, ka ci reule ne ci atakoni omelei kore ta awa ace me kugu. Ri ezieni Iesu, deko lo se ace hna asesekoni ko, ta ia, ca ta ngome hna nia ngomon, ca hna reule be ciroi ko ri gutheb’ omelei. Koiko, ore Gena deko ma kacen’ ore guhne me deko ma ahnga bane nia ngom, ca bane reul’ ore ta tango e iara oiru. Iesu ma hna ie ko co cedon’ ore ta ngome ri Gena, melei Nubone ci ie ko ta ngome ha co tango e iara oiru.—Mataio 5:22; 10:28.

Yeno 7, paragraf 20

20 ORE CECEWANGOIEHNIJ

Melei tu bane hmi hnei Iesu hna kanu re kokonieni Nubone ha thu yeno buice co hmi. Ci kaione joko pene wiwi ko la prière modèle. Iesu hna yeno eje co hmi inome ko:

  • “Hmijocengo ko re acekiwangoieni buango”

    Eje ci hmi sone i Iehova co akabesini ore yeleni Nubonengo. Ore mece ni Nubonengo hna arawani hnen’ ore nodei enengoco me waiao. Eje ci hmi joko thu co nidi acon’ ore yeleni Nubonengo ke buic’ omeloi ri aw, ne buic’ ome ri ten.

  • “Wieni me ashedonilu o re baselaia ni buango”

    Eje ci hmi thu co atakonibut’ ore ten’ ore awe ni Satana hnen’ ore hna doku ni Madaru. Il’ ore hna doku omelei co musione di ore ten’ ore aw, ne co rue ore ten’ ore awe ha thu co paradrais di.

  • “Ilewatonelo o re alatone ni buango omewaore ri ten”

    Eje ci hmi sone i Madaru co ruelote ore alatone ni Nubonengo ome ri ten. Madaru ci alane ko, ore ta ngome ci ninen’ o Nubonengo ha co deko yenian, ka co menengon’ ore Paradrais e iara oiru. Melei kore alatone ni Nubonengo ri hna whan’ ore hna pupul’ ore ngom.

Yeno 8, paragraf 2

21 ORE ITICO WARUMA

Iehova hna kanon’ ore itico waruma bane cengibut’ ore ngome wene ri nia ne tango. Ore itico waruma kore thuben’ ore ciroi me deko yenian, ore ciroi hna luzione hnei Adamu. Ile me thuni yawe kore ngome co menenge roi, ne co aceno Iehova. Madaru hna sia Iesu lu ome ri tene ha thu tango son’ ore nodei ngome me nia. Wene ri tango ni Iesu, ore ta ngome thuni co menenge e iara oiru, ka ha co deko yenian.

Yeno 8, paragraf 21; Yeno 9, paragraf 13

22 WEN’ ORE NGE NIDI ACE KORE KENEREKENE 1914?

Ore hna perofetane ri tusi ni Daniela ri necene 4 ci ie ko, Madaru co akurunilo ore Baselaia ni Nubonengo ri kenerekene 1914.

Ore hna perefotan: Ri ci tutuo, Iehova hna aehngeni du Nebukaneza Doku ore sereie me nidi iwelo re rane hna cie. Hna gurul’ ore yen’ ore sereie kore fao ne kopa ha thu deko co puja kore sereie “sevene ko re ezien.” Ke thubenelo ore ezien’ omelei, ore sereie ha co puja yawe.—Daniela 4:1, 10-16, MN.

Ore kakailen’ ore hna perofetan: Ore sereie omelei, melei hna Doku ni Madaru. Iwe kore ta kenereken, Iehova hna ureie ore ta doku bane musion’ ore node Iseraela i Jerusalema. (1 Ta Rane No Re Nodei Doku 29:23) Ke niane di ko, ore ta doku omelei deko hna ninen’ o Madaru, hale Nubonengo me ane bunelu ore musi ni buic. Il’ ore menenge i Jerusalema hna atakoni ri kenerekene 607 R.D.I. Ore “sevene ko re ezien” hna whane ri kenereken’ omelei. (2 Nodei Doku 25:1, 8-10; Ezekiela 21:25-27) Iesu ma hna ie ko, “co weli Jerusalema di hnen’ o re nodei etheni, ca iu ko re ta eziene no re nodei etheni”, melei Nubone ci nengocon’ ore “sevene ko re ezien.” (Luke 21:24) Ma hna ome ri tene kei Iesu, ore “sevene ko re ezien” be deko ko ma as. Iehova hna beredrone ko, Nubonengo co ane doku yawe ma ha ase kore “sevene ko re ezien.” Ore hna doku omelei, nore Doku me kabesi, Iesu, ha co hnahneon’ ore nodei sinemenenge ni Madaru ome ri ten, ka melei ta hnahneone me deko bun.—Luke 1:30-33.

Ore iwe il’ ore “sevene ko re ezien”: Ore “sevene ko re ezien”, melei 2520 kore kenereken. Eje ma ci ieie 2520 kore kenerekene whane ri kenerekene 607 R.D.I., melei eje ci pina ri kenerekene 1914. (deko kenerekene zero) Melei kore kenerekene Iehova hna adokuni Iesu Keriso ri Baselaia ni Nubonengo ri aw.

Eje ci ule korione ko, ore “sevene ko re ezien” melei 2520 kore kenereken? Tusi Hmijoc ci ie ko, theri kore eziene ne gula sa, melei 1260 kore ran. (Ahngabot 12:6, 14) Ore “sevene ko re ezien” melei tru kore 1260 (1260 X 2). Koiko, “sevene ko re ezien” melei 2520 kore ran. Ke numu wathebo son’ ore ta hna perofetane ci ie ko: “Sa ko re rane, melei ekowe ne sa ko re kenereken.” Hale me 2520 kore rane ekowe ne 2520 kore kenereken.—Numera 14:34; Ezekiela 4:6.

Yeno 8, paragraf 23

23 MIKAELA ORE TOA ANGELA

Ore “toa angela” melei ore “token’ o re nodei angela.” Tusi Hmijoc ci ie ko sa so kore toa angela: Mikaela.—Daniela 12:1; Juda 9.

Mikaela kore token’ ore nodei shoja ni Madaru, ore ta angela me ci menenge netiti ri tadani Iehova. Ahngabot 12:7 ci ie ko: “Mikaela ne il’ o re nodei angela ni nubone ci irue ne il’ o re drakona . . . ne il’ o re nodei angela ni nubone.” Ore tusi Ahngabot ci ie joko ko, Iesu kore Token’ ore nodei shoja ni Madaru. Koiko, Mikaela se yele joko ni Iesu.—Ahngabot 19:14-16.

Yeno 9, paragraf 4

24 ORE TA RANE ME WABUBUN

Melei ci ie ore eziene ri dan’ ore co atakoni ore ten’ ore awe ni Satana hnen’ ore Baselaia ni Madaru. Tusi Hmijoc hna ie dane ko, ri ezien’ omelei, ta nodei ace me se pengene co pina ome ri ten. O se la ie joko ko, “bun’ o re ten’ o re aw” ne eziene co “pina yawe ko re Tei ngom”, melei ekowe sese ne il’ ore ci ie ko, ta rane me wabubun. (Mataio 24:3, 27, 37) Ore “ta rane me wabubune” omelei, hna whane ri kenerekene 1914, ri ezien’ ore hna aseri ore Baselaia meloi ri awe kei Madaru. Ore nodei rane me wabubun’ omelei co ase ri irue Amagedo, ri eziene ma ha co atakoni ore ten’ ore awe ni Satana.—2 Timothi 3:1, MN; 2 Peteru 3:3.

Yeno 9, paragraf 5

25 ORE CO ROILO YAWE

O se ngome ma roilo yawe, melei ci ie ko Madaru ha hna aroini bone lo yawe. Tusi Hmijoc ci nengocon’ ore 9 kore hna roilo yawe. Melei kei Elia, Elisha, Iesu, Peteru ne Paulo, buic’ omelei hna aroinilo yawe ore ta ngom. Buice hna thuni co aroinilo yawe ore ta tango hnen’ ore nene ni Madaru. Iehova hna ie koda ko, Nubonengo co aroinilo yawe ome ri ten’ ore “nodei ngome me netiti” ne “nodei ngome deko ma netit.” (Ta Ruace 24:15) Tusi Hmijoc ci nengocone joko o se hna roilo yawe jeu’ ore aw. Numu ta ngome hna ureie hnei Madaru co roilo yawe thu co menenge ri awe ne Iesu.—Ioane 5:28, 29; 11:25; Filipi 3:11; Ahngabot 20:5, 6.

Yeno 9, paragraf 13

26 ORE CI THA KAZE

Ore ci tha kaze melei ci tubuhnidi co etha nata ne ta uiene ri ci etadajeu, ca lene sen’ o se ngom, inome ngei o se kaze, ca se médium. Melei ruace me nidi tho. Nodei ngome ci une jeu’ ore ci ru kaze, melei buice ci une jeu’ o se ace me waiao: buice ci uane ko se ngome ma tango, melei ore uieni bone ciroi ko, ka ha uiene me tac. Nodei demoni ci udi ore ngome thu deko co ninen’ o Madaru. Hmaiai kore ta la ru kaze, inom’ ore ta ngome ci ie dan’ ore ciroi no se ngome lene sen’ ore ta wajekol, ca lene sen’ ore ci ru kaze, ca lene sen’ ore ci ru magie, ca lene sen’ ore ci une jeu’ ore ta ace me nene ka deko ma ahnga, ca lene sen’ o se ace ri cerugoce me nia, ca lene sen’ ore ta ace me deko ma wenei ngom. Ome joko kore ta ace ci aehngeni ore ta demoni: ta horoscopes, ta gu tusi, ta magazines, ta films, ta posters, ca ore ta era. Ta ngome ci uane ko, ore magie ne ta ace me deko ma wenei ngom deko ma nia. Hmaiai kore ta pene node son’ ore ta tango ci acenon’ ore ci enengoco ne nodei demoni (inom’ ore ci hmi son’ ore ta tango, ca ci ca pe hna tango, ca ci uan’ ore hna tango no se ngom, ca ore ta lata son’ ore ta etetangotango, ca ta ci veillée ne tango). Hmaiaiil’ ore ran, ta ngome ci drogué o buice ko ha thu co ruacon’ ore nene nore nodei demoni.—Galatia 5:20, 21; Ahngabot 21:8.

Yeno 10, paragraf 10; Yeno 16, paragraf 4

27 ORE HNA DOKU NI IEHOVA

Iehova kore Madaru me Thati Thuniton. Nubonengo hna thati pupul’ ore nodei ace ileoden. (Ahngabot 15:3) Ileoden’ ore ac, ace ni Nubonengo so. Sei Nubonengo kore hna doku, melei ci ie ko, ore musi ni Nubonengo, ile ri pon’ ore nodei musi ileoden. Ka ekowe du Nubonengo co musion’ ore hnei Nubonengo hna pupul. (Ta Salamo 24:1; Isaia 40:21-23; Ahngabot 4:11) Iehova hna kanon’ ore ta wathebo son’ ore nodei ace hnei Nubonengo hna pupul. Ka netiti du Nubonengo co ureie ore ta necen. Eje ci taceti ore hna doku ni Madaru, ngei eje ma ci hnoro Nubonengo ne ci ninen’ o Nubonengo.—1 Ta Rane No Re Nodei Doku 29:11.

Yeno 11, paragraf 10

28 ORE CI THE TUBUN

Se hmenewe ma ci the tubun, bone ci atangoni ore wa morowe ri uri ni bon. Melei deko ma ci pina keden, ka se deko ma hna nara kane kore wa morow. Ma ha tubune kore hmenew, ore wa tei bone deko ma gula sa so nore hnengome ni bon: wa tei bone ha se ngome joko.

Yeno 13, paragraf 5

29 ORE CI ANE DRA RI HNENGOM

Melei la rue nore droketra ma ci ane dra ri hnengome no se ngom. Droketra se thuni joko co ane ri hnengome nore ngom’ omelei 4 kore ace me ile ri hnoren’ ore dra: plasma, gobules rouges, globules blancs ne plaquettes. Ore dra omelei, dra ni bone ko me hna cumo roion, ca dra no se ngome ko.

Yeno 13, paragraf 13

30 ORE CI EBEGI

Ri Tusi Hmijoc, “ci ebegi” deko ma ci ie ko co canga ridi. Ngei ma ci begi ej, melei ci yeno ej, ci ininata ej, ne ci anetitini ej. Ngei Iehova ma ci begil’ o se ngom, melei Nubonengo deko lo ci begi nian, ka se deko joko ci begi tacon. (Ta Onatre 4:1, 2) Iehova nidi tu me roi son’ ore ta cecene ne ta hmaien. Nidi roi kore la begile ni Nubonengo, hale me ci konekatuon’ ore ngome co alan’ ore la ebeg’ omelei. (Ta Onatre 12:1) Iehova ci hnoron’ ore nodei sinemenenge ni Nubonengo, ne ci ininata buic. Nubonengo ci ininatan’ ore nodei sinemenenge ni Nubonengo bane anetitini buice ri ta la ule me tho ni buic, ne bane yeno buice co uan, ne co ruace bane aopodoneni Nubonengo. Son’ ore ta cecene ne ta hmaien, ore ci begil’ ore tei bushengon, melei bane konekatu bone joko co carajewe ore tane bone co ninen. Melei bane yeno bone joko co hnoro Iehova, ca co yeno bone co hnoron’ ore Eberedro ni Nubonengo, ore Tusi Hmijoc, ne bane konekatu bone co carajewe ore ta ne anetitini ni Nubonengo.

Yeno 14, paragraf 13

31 NODEI DEMONI

Nodei demoni melei ta hna pupule me deko ma ahnga, ka buice nidi engetace ri pon’ ore ngom. Buice ta angela me tho. Buice hna whane co angela me tho ri ezien’ ore buice deko hna ninen’ o Madaru. (Genese 6:2; Juda 6) Ile buice ma ha icuhma ne Madaru. Buice hna kora ne Satana ri hna icatace ne Iehova.—Deuteronomi 32:17; Luke 8:30; Ta Ruace 16:16; Iakobo 2:19.

Yeno 16, paragraf 4

^ par. 40  R.D.I. melei ci ie ko, ri dani Iesu, ka T.I. melei thubeni Iesu.