Canga ule o re ta hna ie ri site

Canga ulelo o re table des matières

YENO 15

Ore La Thidilu Me Netiti Du Madaru

Ore La Thidilu Me Netiti Du Madaru

1. La kore co ie du ej’ ore la thidilu me netiti du Madaru?

HMAIAIIL’ ORE ta hmi ci ie ko, buice ci yenon’ ore seseko ri poni Madaru. Ke tha thuni ko ke buic, wen’ ore ta hmi omelei ci yenon’ ore ta ace me etha pengene ri poni Madaru, ne ri pon’ ore la thidilu du Nubonengo. Eje co ule korione ore la thidilu me netiti du Madaru? Iehova so kore thuni co ie du ej.

2. Eje co ule korion’ ore la thidilu me netiti du Madaru?

2 Iehova hna kanu ej’ ore Tusi Hmijoc. Melei kore gu tusi me thuni co yeno ej’ ore la thidilu me netiti du Madaru. Wen’ omelei, yenonelo ore Tusi Hmijoc ke bua. Wen’ ore Iehova ci hnoro bua, Nubonengo co konekatu bua co kedi hnahneone lene sen’ ore nodei yeno ni Nubonengo.​—Isaia 48:17.

3. Madaru ci alane ko eje co rue ore nge?

3 Numu ta ngome ci ie ko, Madaru ci kedi ore nodei hmi. Ke deko ma melei kore hnei Iesu hna yenon. Nubone hna ie ko: “Deko co thati okonelo ri baselaia no re awe ke buic’ ileoden’ o re ci ie du nu, ko, ‘Retok, Retokengo’ ; roi ke nubon’ o re ci ilon’ o re alaieni Cicango.” Koiko, nidi ace ke eje co yenon, ne co rue o re alatone ni Madaru. Wen’ ore nge? Wen’ ore Iesu hna aekoweni ore nodei ngome me deko ma ninen’ o Madaru, ne il’ ore ta ngome me thu atangoni ngom, ta ngome “me thu ruace nia.”​—Mataio 7:21-23.

4. Iesu hna ie ko nge ri pon’ ore la thidilu me netiti du Madaru?

4 Iesu hna auaneni ore nodei re kokonieni Nubone ko, ushiwa kore co rue ore alatone ni Madaru. Nubone hna ie ko: “Buhnije okonelo ri pakage me ishic ; wen’ o re hmaiai ko re pakag, ne paupara ko re len, la hue jeu’ o re hnaelo ; ka xaranumu ke buice ci len’ omelei. Ka ishice ko re pakag, ne waiami ko re len, la hue jeu’ o re waruma ; ka wakaredo so ke buice ci uni omelei.” (Mataio 7:13, 14) Ore lene me waiam, melei ore la thidilu me netiti du Madaru. Len’ omelei, melei la hue jeu’ ore waruma tha thu ase ko. Ore lene me paupara, melei ore la thidilu du Madaru me deko ma netiti. Len’ omelei, melei la hue jeu’ ore hnaelo. Roidi Iehova ci ke ko, eje ngome co tango. Wen’ omelei, Nubonengo ci nue ore ngome co yenone co ule kaceni Nubonengo.​—2 Peteru 3:9.

ORE LA THIDILU ME NETITI DU MADARU

5. Korione ke bua co acikacen’ ore nodei ngome me netiti, ri buice ci thidilu du Madaru?

5 Iesu hna ie ko, thuni ke eje co acikacen’ ore nodei ngome me netiti, ri buice ci thidilu du Madaru. Korion? Lene sen’ ore ta ci une ni buic, ne ta ruace ni buic. Nubone hna ie ko: “Buhnije co ule kaceni buice hnen’ o re wawene ni buic.” Ka Nubone hna ie joko ko: “Ono re nodei serei me roi ileodene ci ua.” (Mataio 7:16, 17) Melei deko ma ci ie ko, deko yeniane kore nodei sinemenenge me seseko ni Madaru. Roidi, buice ci tubuhnidi ko co rue ore roi. Eje dai ule sesonelo ko, korione kore co acikaceni buic.

6, 7. (a) Wen’ ore nge Tusi Hmijoc kore ceden’ ore hmi me seseko? (b) Ci yeno ej’ ore nge kore tu ni Iesu?

6 Nidi ace kore hmi ni eje co cedene kei Tusi Hmijoc. Tusi Hmijoc ci ie ko: “Ka hnei Madaru hna nononebot’ o re eberedo hna xiwamomo ileoden, ka nidi ace bane ininata, ne bane eamo, ne bane anetitini, ne bane ebegi jeu’ o re lata me netit ; ha thu nidi netiti ko re ngome ni Madaru, ka thu thati hngoronatane bane son’ o re nodei ruace me roi ileoden.”(2 Timothi 3:16, 17) Paulo aposetolo hna xiwamomone du nodei ekalesia ko: “Buhnije ma hna kedi o re eberedo ni Madaru buhnije hna taedengi wene ehnij, buhnije deko hna kedi ineko enengoco no re ngom, roi di eberedo ni Madaru.” (1 Thesalonaika 2:13) Ore ceden’ ore hmi me seseko, melei ore Eberedo ni Madaru so, Tusi Hmijoc. Ore ceden’ ore Eberedo, melei deko sen’ ore uan’ ore ngom, ca se deko ma wene ri pene nod, ca sen’ o se ace ko.

7 Tusi Hmijoc kore ceden’ ore nodei yeno ni Iesu. (Ieielo Ioane 17:17.) Iesu nidi hna yose ore Eberedo ni Madaru bane ceden’ ore ta ininata ni Nubon. (Mataio 4:4, 7, 10) Nodei sinemenenge ni Iehova ci hue lewe ore tu ni Iesu. Tusi Hmijoc kore ceden’ ore nodei yeno ni buic.

8. Kei Iesu ko, eje co thidilu so du la?

8 Iehova so kore eje co thidilu jewe. Ta Salamo 83:18 ci ie ko: “Buango so ko re Meloikorerane ri pon’ o re ten’ o re awe ileokon, ka Iehovango ko re acekiwaieni buango.” Iesu hna alane ko, nodei ngome co yenon’ ore nodei singen’ ore Madaru me seseko. Ka Nubone hna aehngeni du buic’ ore yele ni Madaru. (Ieielo Ioane 17:6.) Iesu hna ie ko: “Nubo co thidilu du Doku Madaru ni nubo, ka nubo co sinemenenge ni nubonengo so.” (Mataio 4:10) Nodei sinemenenge me seseko ni Madaru ci hue leu’ ore tu ni Iesu. Iehova so kore buice ci thidilu jewe. Buice ci nengocone ne ci pulon’ ore yele ni Nubonengo. Ka buice ci yenon’ osotene ore nodei ace co rue kei Madaru son’ ore ngom.

9, 10. Eje ci aehngeni korione jeu’ osotene ko, eje ci ra buic?

9 Nidi ace ke eje co etha era ko ej. Iesu hna yenon’ ore nodei re kokonieni Nubon co etha era ko buic. (Ieielo Ioane 13:35.) Nidi ace ke eje co era ko ej, kacene ko eje etha pengene di kore ta guhne eje hna hnapo il, ca etha pengene di kore ta hna yeno eje hnei ceceni eje ne hmani ej, ca kacene di ko eje aca ace ca deko ac. Ore ci era eje ko co asani eje lo, ile me nidi ace ke eje co inom’ ore ta ace celuaien, ne ta ace isingeian. (Kolose 3:14) Melei kore tane eje deko ci irue, ka se deko ci atangoni ngom. Tusi Hmijoc ci ie ko, eje ci ule kacen’ ore: “nodei tei Madaru, ne nodei tei diabolo” hnen’ ore ac’ ome ko: “ono re ngome deko ma ru’ o re lata me netiti deko ma siwai Madaru, ka se ine ke nubon’ o re deko ma ran’ o re ace celuaiene ne nubon.” Tusi Hmijoc ci ie joko ko, nidi ace ke “eje co era ko ej ; deko co inome i Kaina me wene ri thu nia, ka hna atangoni o re celuaieni nubon.”​—1 Ioane 3:10-12; 4:20, 21.

10 Eje ci yose ore ezieni ej, ore engetace ni ej, ne il’ ore ta numu ni eje bane eamo ko ej, ne bane ekonekatujeu. (Hebera 10:24, 25) Eje “co ru’ o re roi jeu’ o re nodei ngom’ ileoden.”​—Galatia 6:10.

11. Wen’ ore nge eje co kedi ko, sei Iesu so kore waruma?

11 Nidi ace ke eje co ninen’ o Iesu, wen’ ore sei Nubone so kore waruma. Tusi Hmijoc ci ie ko: “Deko waruma sen’ ome sa ; wen’ o re deko te se yelene yawe ome ri ten’ o re awe . . . bane awarumani xej.” (Ta Ruace 4:12) Ri Yeno 5, eje hna yenone ko, Iehova hna sia Iesu lu ome ri tene ha thu itico waruma son’ ore nodei ngome me thu ninen. (Mataio 20:28) Iehova hna ure Iesu ha thu co Doku nore ten’ ore aw. Melei kore tane Tusi Hmijoc ci ie ko, nidi ace ke eje co ninen’ o Iesu, ngei eje me ci alane co numu ore waruma tha thu ase ko.​—Ieielo Ioane 3:36.

12. Nge kore tane eje deko ci ru politik?

12 Deko lo ke eje co ru politik. Iesu deko sa ko hna ru politik. Pilato necene i Rome, hna hnengo Iesu, ile Iesu me cedi bone ko: “Deko wene ri ten’ o re awe ko re baselaiago.” (Ieielo Ioane 18:36.) Eje ci menenge seseko jeu’ ore Baselaia ni Madaru me ile ri aw, inomei Iesu. Melei kore tane eje deko ci ru politik, kacene ko eje ci menenge ri etha node ko. Roidi, Tusi Hmijoc ci ie du eje co ninen’ ore “nodei thu musi hmaiai,” melei ore nodei hna doku ome ri ten. (Rome 13:1) Eje ci ninen’ ore nodei wathebo nore node eje ci menenge il. Roidi, ngei o se wathebo nore nod’ omelei ma sere etha ne il’ ore nodei wathebo ni Madaru, eje ci yose ore tu ni nodei aposetolo. Buice hna ie ko: “Ekowe ke ehnije co nineno i Madaru ri pon’ ore ngom.”​—Ta Ruace 5:29; Mareko 12:17.

13. Eje ci pulon’ ore nge ri pon’ ore Baselaia ni Madaru?

13 Nidi ace ke eje co ua sesekone ko, Baselaia ni Madaru so kore thuni co atakoni ore nodei ushiwa nome ri ten. Iesu hna ie ko, “o re evangelia ome no re baselaia” co pulone ri ten’ ore aw’ ileoden. (Ieielo Mataio 24:14.) Deko se hna doku me thuni co rue inom’ ore co rue kore Baselaia ni Madaru son’ ore ngom. (Ta Salamo 146:3) Iesu hna yeno eje co hmi son’ ore Baselaia ni Madaru inome ko: “Wieni me ashedonilu o re baselaia ni buango. Ilewatonelo o re alatone ni buango omewaore ri tene thu ekowe ne il’ omewaloi ri aw.” (Mataio 6:10) Tusi Hmijoc ci ie ko, Baselaia ni Madaru ha co atakonibut’ ore nodei hna doku nore ngom. Ka ore Baselaia omelei “co sere pode e iara oiru.”​—Daniela 2:44.

14. Du bua, la kore ci thidi netitilu du Madaru?

14 Ka onomedi, dai eto bua lo ko ko: ‘La kore ci yose ore Tusi Hmijoc bane ceden’ ore nodei yeno buic? La kore ci ie ahngan’ ore yele ni Madaru? Numu ta ngome ci nidi etha era ko buic, nge kore hmi ni buic’ omelei? La kore ci ua sesekone ko, Madaru hna sia Iesu lu ome ri tene ha thu co waruma kore ngom? La kore deko ci ru politik? La kore ci pulone ko, Baselaia ni Madaru so kore co atakoni ore nodei ushiwa nore ngom?’ Nodei Témoins ni Iehova so.​—Isaia 43:10-12.

NGE DI KORE BUA CO RUE?

15. Eje co rue ore nge sone i Madaru co kedi ore hmi ni ej?

15 Deko ma kueile kore co ua sesekone ko, numu Madaru. Nodei demoni ha ule joko ko, numu Madaru. Ke buice deko ci ninen’ o Nubonengo. (Iakobo 2:19) Nidi ace ke eje co rue joko ore alatone ni Madaru, ngei eje me ci alane ko, Nubonengo co kedi ore hmi ni ej.

16. Wen’ ore nge eje co cil’ ore hmi me waiao?

16 Nidi ace ke eje co cil’ ore hmi me waiao, ngei eje me ci alane ko, Madaru co kedi ore hmi ni ej. Perofeta Isaia hna xiwamomone ko: “Okonebote sere ri nidin’ o re hmi me waiao ; kabesibote ke buhnij.” (Isaia 52:11, MN; 2 Korinito 6:17) Koiko, nidi ace ke eje co cil’ ore nodei la rue ci aehngeni ore hmi me waiao.

17, 18. (a) Nge kore “Babulona me hmaiai”? (b) Wen’ ore nge co okone ibetubuti sere ri hmi me waiao?

17 Nge kore hmi me waiao? Ore hmi me waiao, melei ore nodei hmi ci yenon’ ore ngome co thidilu du Madaru. Ke ore nodei yeno omelei deko ma icojeu ne il’ ore ci yenone kei Tusi Hmijoc. Ri Tusi Hmijoc, ci kaion’ ore hmi me waiao ko “Babulona me hmaiai.” (Ahngabot 17:5) Wen’ ore nge? Wen’ ore thubenelo ore hna Ue, hmaiaiil’ ore ta yeno me waiao hna kukurulo sere ri menenge Babulona. Hale me nodei yeno omelei me waiao hna gurul’ ore ten’ ore aw’ ileoden. Inomei si Babulona, buice hna thidilu jeu’ ore ta makaze me theri kore paegogo. Ka onom, hmaiai kore hmi ci ie ko, melei Madaru me Theri. Roidi, Tusi Hmijoc ci ie roione ko: sa so kore Madaru me seseko, Iehova. Ka Tei Nubonengo kei Iesu. (Ioane 17:3) Si Babulona se hna ua sesekone joko ko, ngei o se ngome ma tango, ore uieni bone ciroi ko. Ka ci uane joko ko, se ta ezien, ore uiene ile ri iei me tha thu bi ko. Ke waiao komelei.​—Ule ore so Notes 14, 17 ne 18, ri pages 243, 245 ne 246.

18 Iehova hna perofetane ko, ha bathu tako kore hmi me waiao. (Ahngabot 18:8) Ilo, bua ci carajewe ore tane bua co canga ibetu co okonebuti sere ri hmi me waiao? Iehova ci awa bua co okone ibetubuti ser’ omelei ri dan’ ore co bun.​—Ahngabot 18:4.

Ngei bua ma ci sinemenenge ni Iehova ne il’ ore node ni Nubonengo, bua co kan’ ore ta fami ri ta co nod’ ileoden

19. Ngei bua ma uane co sinemenenge ni Iehova, korione kei Nubonengo co ule tedreni bua?

19 Ngei bua ma uane co okonebuti sere ri hmi me waiao, ne co sinemenenge ni Iehova, ore ta kane ne ta ngome ri fami ni bua ngei deko co carajewe ore uane ni bua. Buice thuni co aloreni ore ciroi ni bua. Ke roinedi ko, Iehova deko lo co cili bua. Bua co kan’ ore ta fami ri ta co nod’ ileoden, ka ta millions kore ngom’ omelei ci nidi era ko buic. (Mareko 10:28-30) Ka ri se rane ngei, ta kani bua ne ta ngome ri fami ni bua me ci aloreni bua ri ta uane ni bua, co thuni te co yenon’ ore Tusi Hmijoc.

20. Wen’ ore nge nidi ace kore co thidi netitilu du Madaru?

20 Madaru ha bathu atakoni ore nia, ka ono re Baselaia ni Nubonengo ha co musion’ ore ten’ ore aw. (2 Peteru 3:9, 13) Co nidi shede komelei! Ileoden’ ore ngome co thidilu du Iehova inom’ ore alatone ni Nubonengo. Canga ibetulo co cejan’ ore ciroi ni bua, ha thu co thidi netitilu du Madaru.