Canga ule o re ta hna ie ri site

Canga ulelo o re table des matières

YENO 18

Ilo, Nidi Ace Kore Co Kanon’ Ore Ciroi Ni Inu Du Madaru Ne Co Bapataizo?

Ilo, Nidi Ace Kore Co Kanon’ Ore Ciroi Ni Inu Du Madaru Ne Co Bapataizo?

1. Onome bua ma ha ule hmaiai kore yeno me seseko ri Tusi Hmijoc, nge kore bua ngei ci eto bua ko?

BUA hna yenone hmaiai kore yeno me seseko ri Tusi Hmijoc, lene sen’ ore gu tusi om. Inome ko, bua hna yenon’ ore seseko ri pon’ ore nodei tango. Bua hna yenone joko ore ci uroi nore co roilo yawe, ne il’ ore waruma tha thu ase ko. (Thu Pule 9:5; Luke 23:43; Ioane 5:28, 29; Ahngabot 21:3, 4) Bua ngei ci sanelo ne nodei Témoins ni Iehova, ka bua ngei ci ua sesekone ko netiti kore la thidilu du Madaru ni buic. (Ioane 13:35) Bua ngei se ha hna whane joko co kani Iehova, ka bua ci alane co sinemenenge ni Nubonengo. Ke bua ngei ci eto bua ko ko: ‘Inu co rue ore nge di onome ha thu co sinemenenge du Madaru?’

2. Wen’ ore nge se cahmane si Aithiope hna alane co bapataizo?

2 Ri ezieni Iesu, numu se cahmane si Aithiope hna eto bone ko ko, nge kore bone co rue ha thu co sinemenenge du Madaru. Hue kore ta eziene thubenelo ore roilo yawe ni Iesu, Filipo, se kokonieni Iesu, hna pule du cahman’ omelei. Filipo hna aehngeni roione du bone ko Iesu kore Mesia. Cahmane si Aithiope nidi hna opodoneti ore hnei bone hna yenon. Hale bone me canga ie du Filipo ko: “Da ule, ome ko re tin ; ilo, nia co bapataizo nu ?”​—Ta Ruace 8:26-36.

3. (a) Nge kore hnei Iesu hna awa re kokonieni Nubone co rue? (b) Korione kore eje co bapataizo?

3 Tusi Hmijoc ci ie roione ko, ngei bua me ci alane co sinemenenge du Iehova, nidi ace ke bua co bapataizo. Iesu hna awa re kokonieni Nubone ko: “Ho zi hue ke buhnij, ne akokonieneni o re nodei co nod’ ileoden, ne bapataizo buice.” (Mataio 28:19) Iesu hna kanon’ ore tu. Bone se hna bapataizo. Ioane bapataizo deko ma hna pielu so ore tini ri hawo ni Iesu. Tangoko, bone hna aroni ileoden’ ore hnengome ni Iesu ri la cele. (Mataio 3:16) Ngei ma bapataizo ko se kerisiano, co bapataizo bone inomei Iesu. Ileoden’ ore hnengome ni bone kore co rolu ri tini.

4. Eje ma ci bapataizo, eje ci aehngeni ko nge jeu’ osoten?

4 Eje ma ci bapataizo, eje ci aehngeni jeu’ osotene ko, eje ci nidi alane co kani Madaru, ne co sinemenenge ni Nubonengo. (Ta Salamo 40:7, 8) Hale me bua ngei ci eto bua ko onome ko: ‘Nge kore inu co rue ha thu co bapataizo?’

ORE CI ULE KACENE NE CI UNE

5. (a) Ri dan’ ore co bapataizo, nge kore bua co rue? (b) Tan’ ore nge nidi ace kore nodei ci sanelo ni nodei Témoins ni Iehova?

5 Ri dan’ ore co bapataizo, nidi ace ke bua co ule kaceni Iehova ne Iesu. Bua ha hna whane co rue inomelei ri rane bua hna yenon’ ore Tusi Hmijoc. (Ieielo Ioane 17:3.) Ke deko ma kueil. Tusi Hmijoc ci ie ko nidi ace ke bua co “cecelo . . . hnen’ o re ci cara jeu’ o re” alatone ni Iehova. (Kolose 1:9) Ore nodei ci sanelo ni nodei Témoins ni Iehova co konekatu bua co aengetaceni ore eala bua ne Iehova. Melei kore tane me nidi ace bua co iara hue co sanelo.​—Hebera 10:24, 25.

Ri dan’ ore bua co bapataizo, bua co yenon’ ore Tusi Hmijoc

6. Ri dan’ ore bua co bapataizo, nge kore nodei yeno ri Tusi Hmijoc bua co ule kacen?

6 Du Iehova, deko ma nidi ace kore co thati thuni ore Tusi Hmijoc ri dan’ ore co bapataizo ke bua. Nubonengo deko ma hna awan’ ore cahmane si Aithiope co thati thuni ore Tusi Hmijoc, ri dan’ ore co bapataizo ke bon. (Ta Ruace 8:30, 31) Bua ci ule, eje co iara yenone ko ore ta ace me kabesi ri poni Madaru, ca pina oiru. (Thu Pule 3:11) Ke ri dan’ ore bua co bapataizo, nidi ace ke bua co ule kacen, ne co kedi ore nodei yeno me hna cedene ri Tusi Hmijoc.​—Hebera 5:12.

7. Hna konekatu bua korione kore hnei bua hna yenon’ ore Tusi Hmijoc?

7 Tusi Hmijoc ci ie ko, tha thuni ko ke eje co aopodoneni Madaru ngei me tako kore ci une. (Hebera 11:6) Koiko, nidi ace ke bua co une du Madaru, ri dan’ ore co bapataizo. Ta si Korinito hna taedrehngi dan’ ore ta hna pulone hnei ta re kokonieni Iesu. Hale buice me hna “une ma hna taedengi, ile me bapataizo buic.” (Ta Ruace 18:8) Melei inome bua. Bua onome ha ci une ko Iehova co aiuni ore hnei Nubonengo hna ie koda, wen’ ore bua hna yenon’ ore Tusi Hmijoc. Ka bua se ha ci une joko ko, ore hna hul’ o Iesu, thuni co awarumani bua wene ri nia ne tango.​—Iosua 23:14; Ta Ruace 4:12; 2 Timothi 3:16, 17.

NENGOCONELO JEU’ OSOTEN’ ORE TA YENO ME SESEKO WENE RI TUSI HMIJOC

8. Nge kore co ujeni bua co alane co nengoceti ore nodei ace bua ci yenone jeu’ osoten?

8 Ngei bua ma iara yenon’ ore Tusi Hmijoc, bua co ule ko nidi ace kore Tusi Hmijoc so bua. Ka ha co nidi tace kore ci une ni bua. Hale bua me co nidi alane co nengoceti ore nodei ace bua ci yenone jeu’ osoten.​Jeremia 20:9; 2 Korinito 4:13.

Ore ci une co ujeni bua co ethanatati ore ta ci une ni bua ne il’ osoten

9, 10. (a) Bua thuni co ethawa dane ne la ore nodei ace bua ci yenon? (b) Nge kore bua co rue, ngei bua me ci alane co pule ne il’ ore ekalesia?

9 Bua ngei co alane co ethawan’ ore nodei ace bua ci yenone ne il’ ore ta fami ni bua, ta kani bua, ta ngome ci menenge ri aceno bua, ne ta ngome ci ruace ne bua. Roi kore co rue inomelei, ke nidi ace ke bua co iara nengoce roi ne co nengoce nidra ko. Ma hue kore ezien, bua ngei ha co alane co pule sese ne il’ ore ekalesia. Ngei bua ko, bua ha co whane co pul, auanenilo ore Témoin ni Iehova ci yenon’ ore Tusi Hmijoc ne bua. Ngei bone ma ule ko, ciroi ni bua icojeu ne il’ ore nodei ne anetitini ri Tusi Hmijoc, hale hmengo me ekede ne tru kore hmaiane nore ekalesia.

10 Nge kore kakailen’ ore eked’ omelei? Rue hmaiaine co enengoco ne bua ha thu ule ko bua ci carajewe roion, ne ci une jeu’ ore nodei yeno me hna cedene ri Tusi Hmijoc. Bushengone co alane joko co ule, ngei bua me ci ninen’ ore ci ie kei Tusi Hmijoc, ka ngei bua me ci nidi alane co Témoin ni Iehova. Deko co pareu co nengoce ne nodei hmaian. Bua co ua roione ko, buice ci ule tedren’ ore nodei sinemenenge ri hnoren’ ore ekalesia, ne ci ule tedreni bua joko. (Ta Ruace 20:28; 1 Peteru 5:2, 3) Thubenelo ore eked’ omelei, ore rue hmaiane hna etha nata ne bua co ie du bua ko, bua thuni co pule ne il’ ore ekalesia, ca deko.

11. Ngei ore ta hmaiane ma ie du bua ko, bua numu ko ta lata co cejan, wen’ ore nge nidi ace kore co cejan’ ore ta lata omelei?

11 Nodei hmaiane co ie ahngane du bua ngei ko, bua numu ko ta lata co cejane ri dan’ ore co pule ne il’ ore ekalesia. Wen’ ore nge nidi ace kore co cejan’ ore ta lata omelei? Wen’ ore eje ci hue ri yeleni Iehova, ngei eje ma ci nengoce te Nubonengo jeu’ osoten. Wen’ omelei, nidi ace kore la ciroi ni eje co ahmani Iehova.​—1 Korinito 6:9, 10; Galatia 5:19-21.

LEREIELU KE BUHNIJE NE ZI YEWELU

12. Wen’ ore nge eje ileodene co lerei?

12 Bua numu se ace co rue, ri dan’ ore co bapataizo. Peteru aposetolo hna ie ko: “Lereielu ke buhnije ne zi yewelu, ha thu co tiribot’ o re nodei nia ni buhnije.” (Ta Ruace 3:19, MN) Ci ie ko nge kore co lerei? Melei ci ie ko, eje ci nidi waamiti ore nodei nia ni ej. Inome ko, ngei bua ma rue ore ta nia nore hnengom, nidi ace ke bua co lereieti. Ka kacene ko bua hna iara tace ko co rue ore roi, ke bua co lereie ko. Eje nodei ngome me nia so. Koiko, ileodene eje co waamiti du Madaru ore nodei nia ni ej.​—Rome 3:23; 5:12.

13. Ci ie ko nge kore “co yewelu”?

13 Ilo, kueile kore co lereieti ore ta nia ni ej? Tangoko. Peteru hna ie ko eje “co yewelu” joko. Melei ci ie ko, bua co cilebut’ ore nodei ruace me nia, ka co ruelo di ore roi. Ome ko se aekoweni. Bua ngei co kabe hue ri se guhne. Hue kore kacen, hale bua me ci ule ko, bua hna huon’ ore lene me menu. Nge kore bua co rue? Bua hue nidralu, dai serelu hale me yewelu, ha thu huon’ ore lene me netiti. Melei se inom’ ore bua ci yenon’ ore Tusi Hmijoc. Bua ngei co ule ko, numu ta lata bua co cejane ri ciroi ni bua. Ka numu ta hna acidanone bua co nue cil. Hngoronata bua lo ha thu co yewelu. Hngoronata bua lo ha thu co cejan’ ore ta lata me nia ri ciroi ni bua, ka ruelo di ore roi.

KANONEBUT’ ORE CIROI NI BUA DU IEHOVA

Ilo, bua hna ie sesekone du Iehova ko bua co sinemenenge du Nubonengo?

14. Ci ie ko nge kore co kanon’ ore ciroi ni eje du Iehova?

14 Bua numu joko se ace co rue, ri dan’ ore co bapataizo: melei co kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova. Melei ci ie ko, bua ci ie sesekone du Iehova ri ci hne ko, bua co thidilu du Nubonengo so. Ka ore ace me hna dane ri ciroi ni bua whan’ omelei, melei co rue ore alatone ni Iehova.​—Deuteronomi 6:15.

15, 16. Nge kore ci ujeni o se ngome co kanon’ ore ciroi ni bone du Iehova?

15 Ngei eje ma ci ie sesekone ko, eje co sinemenenge du Iehova so, melei inom’ ore eje ci ie sesekone ko, eje co menenge ne il’ ore ngome eje ci hnorone ca pina oiru. Ome ko se aekoweni. O se cahmane ne se hmenewe ci alane co menenge sese. Cahmane ci yenone co ule kacen’ ore hmenew, ca ke di bone ma ha ci hnoro hmenew. Hale i cahmane ma ha alane co ithurajeu ne hmenew. Melei kore uane co ureie me nidi ac. Ke tan’ ore bone ci hnoron’ ore hmenew, ha ci nidi ua roione ke bon’ ore nodei hnapane ni bone ri ci ithurajeu.

16 Ngei bua ma nidi ule kaceni Iehova, bua ha co nidi hnoro Nubonengo. Ka bua ha co rue ore hna thuni ni bua, ha thu co sinemenenge du Madaru. Melei co ujeni bua co ekonejeu ne Iehova ri ci hne ko, bua co sinemenenge du Nubonengo. Tusi Hmijoc ci ie ko, ore ngome ci alane co kokonieni Iesu, bone co “keco nubone ko.” (Mareko 8:34) Melei ci ie ko, co ninen’ o Iehova kore ace me nidi ace ri ciroi ni bua. Bua ci ule, ore alatone ni Iehova kore nidi ac, thawalan’ ore nodei alaieni bua, ne nodei uane bua co aloceni.​—Ieielo 1 Peteru 4:2.

HAGE PAREU

17. Wen’ ore nge ta ngome deko ma alane co kanon’ ore ciroi ni buice du Iehova?

17 Numu ta ngome deko ma alane co kanon’ ore ciroi ni buice du Iehova, tan’ ore buice ci pareu ko, buice ngei tha thuni ko co aiuni ore hna ekonejeu buice ne Iehova. Buice ci ke co asheusheuni Nubonengo. Ca nge buice ci uane ko, ngei buice me deko ma kanon’ ore ciroi ni buice du Iehova, Nubonengo deko co eto lenen’ ore ta ruace ni buic.

18. Nge kore co konekatu bua, ha thu co atakoni ore ci pareu co asheusheuni Iehova?

18 Ore ci hnoro Iehova bua co konekatu bua co atakoni ore ci pareu ni bua co asheusheuni Madaru. Tan’ ore bua ci hnoro Iehova, ile bua co rue ore thati thuni ni bua, bane aiuni ore hna ekonejeu bua ne Nubonengo. (Thu Pule 5:4; Kolose 1:10) Bua deko co uane ri hnore ni bua ko, nidi ushiwa kore co rue ore alatone ni Iehova. Ioane aposetolo hna xiwamomone ko: “Ome ko re ci hnoro Madaru, ko, eje co ninen’ o re nodei wathebo ni nubonengo ; ka deko ma nure ko re nodei wathebo ni nubonengo.”​—1 Ioane 5:3.

19. Deko lo ke bua co pareu co kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova. Wen’ ore nge?

19 Deko ma nidi ace ke bua co deko yenian, ha thu co kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova. Nubonengo deko lo co ujeni eje co rue o se ace eje me tha thuni ko co rue. (Ta Salamo 103:14) Iehova co konekatu bua co rue ore roi. (Isaia 41:10) Ngei bua me ci nidi une du Nubonengo, “Nubonengo co anetitini di o re nodei lani nubo.”​—Ta Onatre 3:5, 6.

ORE CI NENGOCE AHNGANE SON’ ORE WARUMA

20. Ngei bua ma hna kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova, nge kore bua co rue?

20 Ilo, bua ha hna hngoronata bua ko, thu co kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova? Thubenelo ore hna kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova, melei bua ha co bapataizo.

21, 22. Korione ke bua co “nengoce ahngane” ri pon’ ore ci une ni bua?

21 Bua co auaneni ore coordinateur nore collège nore nodei hmaiane nore ekalesia ni bua, ko bua ha hna kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova, ka bua ci alane co bapataizo. Ore coordinateur co sibon’ ore ta hmaiane ha thu co ule sesone ne bua, ore ta yeno hna cedene ri Tusi Hmijoc. Ngei buice ma ule ko bua ha hna hngoronata bua, ile buice co auaneni bua ko, bua ha thuni co bapataizo ri ezien’ ore ci sanelo me hma kore nodei Témoins ni Iehova. Ri ezien’ ore ci sanelo me hma omelei, numu sa kore pule co ie ahngan’ ore kakailen’ ore ci bapataizo. Ore hmaiane ci kanon’ ore pul’ omelei co ie tru kore hnenge du buic’ ore co bapataizo. Ngei bua ma cedi ore rue hneng’ omelei, melei bua ci “nengoce ahngane” ri pon’ ore ci une ni bua.​—Rome 10:10, MN.

22 Ma aselo, bua ha co bapataizo. Ileoden’ ore hnengome ni bua co thati ro ri tini. Ore bua hna bapataizo co aehngeni du nodei ngome ko, bua ha hna kanon’ ore ciroi ni bua du Iehova, ka bua onome ha Témoin ni Iehova.

ORE KAKAILEN’ ORE CI BAPATAIZO BUA

23. Ci ie ko nge kore co bapataizo “ri yelen’ o re Cecewaien, ne il’ o re Tenengoien, ne ile te ko re Uiewaieni Hmijoc”?

23 Iesu hna ie ko, nodei re kokonieni Nubone co bapataizo “ri yelen’ o re Cecewaien, ne il’ o re Tenengoien, ne ile te ko re Uiewaieni Hmijoc.” (Ieielo Mataio 28:19, MN.) Melei ci ie ko nge? Melei ci ie ko, co kedi ore musi ni Madaru. Co kedi joko ore hnapani Iesu ri laen’ ore alatone ni Madaru. Ka se co kedi joko ore la rue ni Iehova lene sen’ ore uiewaieni hmijoc ni Nubonengo, bane aiuni ore alatone ni Nubonengo.​—Ta Salamo 83:18; Mataio 28:18; Galatia 5:22, 23; 2 Peteru 1:21.

Ri ezien’ ore bua ci bapataizo, bua ci aehngeni ko bua ci alane co rue ore alatone ni Madaru

24, 25. (a) Nge kore kakailen’ ore ci bapataizo? (b) Nge kore hnenge co cedi kore yeno me wabubun?

24 Ore ci bapataizo melei nidi numu kakailen. Bua ma ci rolu ri tini, melei inom’ ore bua ha tango ri laen’ ore la ciroi ni bua me hna dan. Melei ci aehngeni ko, bua ci nue cil’ ore la ciroi omelei. Ka bua ma ci kurulo sere ri tini, melei ci ie ko bua ci whane o se ciroi me kabesi, bane so Madaru. Melei ci aehngeni ko, whan’ omelei bua ha co sinemenenge du Iehova. Ua roionelo ke bua ko, bua deko ma hna kanon’ ore ciroi ni bua son’o se ngom, ca son’ o se organisation, ca son’ o se ruac, ke so Iehova!

25 Ore hnei bua hna ie sesekone du Iehova, co konekatu bua co aengetaceni ore eala bua ne Nubonengo, ka se eala me nidi shed. (Ta Salamo 25:14) Ke deko ma ko eje ha hna bapataizo ko eje ha waruma. Paulo aposetolo hna xiwamomone ko: “Ruaconelo o re waruma ni buhnije ne il’ o re ci pareu ne ci gemu.” (Filipi 2:12) Ore ci bapataizo melei ore ci whan’ ore ewala son’ ore waruma. Hale me korione di ke bua co iara kani Iehova? Ore yeno me wabubune co cedi ore hneng’ omelei.