Canga ule o re ta hna ie ri site

Canga ulelo o re table des matières

YENO 2

Tusi Hmijoc: tusi wenei Madaru

Tusi Hmijoc: tusi wenei Madaru

1, 2. Wen’ ore nge Tusi Hmijoc nidi kado me shede wenei Madaru?

UANELO ke bua: se kani bua ngei ci kanu bua sa kore kado. Bua ci opodon? Egewa, wen’ ore bone hna ua bua. Bua ci oreone du bon. Ka bua ci nidi alane co canga toebut’ ore kado.

2 Tusi Hmijoc melei kado wenei Madaru. Ri Tusi Hmijoc, eje ci yenon’ ore ta ace me tha thuni ko co yenone ri se gu tusi. Inome ngei ko, Tusi Hmijoc ci yeno eje ko Madaru hna pupul’ ore awe ne ten’ ore aw, ne il’ ore cahmane ne hmenewe me hna dan, Adamu ne Eva. Tusi Hmijoc ci kanu eje ore ta ininata bane konekatu eje ri ta nure ni ej. Ci yeno eje joko ko, Madaru ci alane co ureie ore ten’ ore awe ha thu co paradrais. Ka ci aehngeni joko ko, korione ke Nubonengo co rue omelei. Tusi Hmijoc nidi kado me shed.

3. Nge kore bua co yenone ri Tusi Hmijoc?

3 Bua ma yenon’ ore Tusi Hmijoc, melei bua co carajewe ko, Madaru ci alane ko bua co kani Nubonengo. Bua ma co nidi yenon’ ore singeni Nubonengo, melei bua co nidi hnoro Nubonengo.

4. Nge kore hnei bua hna nidi ule kacene ri pon’ ore Tusi Hmijoc?

4 Tusi Hmijoc hna ureie ri thawalan’ ore 2800 kore ta la nengoc. Ta milliards kore ta Tusi Hmijoc hna xiwamomon. Hmaiaiil’ ore ngome thuni co ieie ri la nengoce ni buic. Nodei wiik, thawalan’ ore un million kore ngome ci lae Tusi Hmijoc! Seseko, deko lo te se gu tusi me inom’ ore Tusi Hmijoc.

5. Wen’ ore nge eje thuni co ie ko, Tusi Hmijoc “hna nononebot hnei Madaru”?

5 Tusi Hmijoc hna “nononebot hnei Madaru.” (Ieielo 2 Timothi 3:16.) Ke numu ngei ta ngome co ie ko ‘Tusi Hmijoc hna xiwamomone hnei ngom. Hale me tan’ ore nge di eje ci ie ko wenei Madaru?’ Tusi Hmijoc ci ie ahngane ko: “Ono re nodei ngome me hmijoce ni Madaru hna beredone leu’ o re hna ujeni buice naen’ o re Uiewaieni Hmijoc.” (2 Peteru 1:21) Inom’ o se masetre ci ie du sekretaire ni bone co xiwamomon’ o se tusi. Tusi ni la? Ni masetre ke deko ma tusi ni sekretaire. Se ineko, Tusi Hmijoc wenei Madaru, ke deko ma wenei nodei ngome hna xiwamomon. Nubonengo hna kanon’ ore Uiewaieni me Hmijoc ni Nubonengo jeu’ ore ta ngome me hmijoc, ha thu xiwamomon’ ore nodei uane ni Nubonengo. Tusi Hmijoc nidi “eberedo ni Madaru.”​—1 Thesalonaika 2:13; ule joko ore Note 2, ri page 237.

Numu ta Tusi Hmijoc “Traduction du monde nouveau” ri hmaiai kore la nengoc

NETITI KORE TUSI HMIJOC

6, 7. Wen’ ore nge eje thuni co ie ko icojeu kore nodei hna xiwamomone ri Tusi Hmijoc?

6 Nodei ngome me hmijoce hna xiwamomon’ ore Tusi Hmijoc melei ha thawalan’ ore 1600 kore ta kenereken. Buice hna menengon’ ore ten’ ore awe ri etha eziene ko. Osotene nidi hna yeno, ka osotene deko. Xara sa ni buice droketra. Osotene thu du, osotene thu lae ia, osotene thu cumo mamoe, osotene perofeta, osotene thu hnengone, ka osotene doku. Ngei ko Tusi Hmijoc hna xiwamomone hnen’ ore hmaiai kore ngom, ore hnei buice hna xiwamomone icojeu so: koiko, ore Tusi Hmijoc deko ma ci ie o se ace ri se necen, ka se ace di ri se necen. *

7 Ore tusi hna dane Genese ci ie ahngane ko, korione kore ta nure hna whane ome ri ten’ ore aw. Ore tusi me wabubun, Ahngabot, ci yeno eje ko, korione kei Madaru co atakoni ore ta nur’ omelei. Ci ie ahngane joko ko, korione ke Nubonengo co ureie ore ten’ ore aw, ha thu co paradrais. Tusi Hmijoc ci lae natan’ ore ciroi nore ngome thawalan’ ore ta milliers kore ta kenereken. Co aehngeni joko ko, Madaru ci aiuni ore hnei Nubonengo hna uane co rue.

8. Ilo, Tusi Hmijoc netiti ma ci nengocon’ ore ta yeno lene ri “la science”? Ielo ore ta aekoweni.

8 Tusi Hmijoc deko ma hna xiwamomone bane yenon’ ore “la science.” Roidi, Tusi Hmijoc ma ci nengocon’ ore ta yeno lene ri “la science” melei iara netiti so, wen’ ore tusi ni Madaru. Inome ri tusi Levitiko, eje ci uni ore ta wathebo co hue lewe kei si Iseraela ha thu deko co hmaiai kore ta uedr. Dai uanelo, dan’ ore eje co carajewe ore pengen’ ore “microbes” ne “virus,” melei tusi Levitiko ha hna lae natane koda ko, korione kore ci pina kore ta uedr. Tusi Hmijoc netiti joko ma ci ie ko ci athidihngid’ ore ten’ ore awe me deko toen. (Iopu 26:7) Nidi koda, ta ngome hna uane ko ten’ ore awe paupara. Ke roidi, Tusi Hmijoc hna ie dane ko ten’ ore awe raon.​—Isaia 40:22.

9. Ilo, netiti kore nodei ngome me hmijoce hna xiwamomon’ ore Tusi Hmijoc? Nge kore ci aehngeni omelei?

9 Ileoden’ ore ci ie kei Tusi Hmijoc ri pon’ ore “Histoire,” melei netiti so. Hmaiai kore ta gu tusi ri pon’ ore “histoire” me cece hnen’ ore ta ace me menu, wen’ ore ta hna nunue hnei ngome deko ma seseko. Inome ngei ko, buice deko hna lae natan’ ore ta irue buice hna luzion. Ke roidi, nodei ngome me hmijoce netiti so. Inom’ ore si Iseraela hna luzion’ ore ta irue, melei nodei ngome me hmijoce deko hna ulan. Buice hna ie joko ore ta nia ni buic. Inome joko ri tusi Numera, Mose hna ie ko, Madaru hna ca thubeni bone tan’ ore nia me hma hnei bone hna rue. (Numera 20:2-12) Ore netiti nore nodei ngome me hmijoce hna xiwamomon’ ore Tusi Hmijoc ci aehngeni ko, ore tusi omelei wenei Madaru. Wen’omelei, eje thuni co ua sesekon’ ore ci ie kei Tusi Hmijoc.

TUSI ME CECE HNEN’ ORE TA NIDI ININATA

10. Wen’ ore nge nidi ace so eje kore ta ininata ri Tusi Hmijoc?

10 Ta ininata nore Tusi Hmijoc nidi ace so ej. Tusi Hmijoc ci ie ko, Madaru “hna nononebot’ o re eberedo hna xiwamomo ileoden, ka nidi ace bane ininata, ne bane eamo, ne bane anetitini, ne bane ebegi jeu’ o re lata me netit.” (2 Timothi 3:16) Iehova ha ule ko hna puli eje korion. Nubonengo ci carajewe ore ta la uane ni ej, ne ta ace ci puja ri hnore ni ej. Nubonengo nidi ule kaceni eje ri poni eje ko, ka Nubonengo ci alane ko eje co opodon. Nubonengo ha ule ore roi so eje ne nia so ej.

11, 12. (a) Nge kore ta ininata me roi wenei Iesu eje co uni ri tusi Mataio necene 5 ca pina ri necene 7? (b) Nge kore ta ne anetitini me nidi ace eje co uni ri Tusi Hmijoc?

11 Ri tusi Mataio necene 5 ca pina ri necene 7, Iesu ci kanu eje ore ta ininata me nidi roi. Nubonengo ci ie ahngane ko, korione kore co opodon, korione ke eje co era ne il’ osoten, korione kore co hne, ka korione ke eje co ule tedren’ ore mane thu deko kei mane co makaze ni ej. Nubonengo hna kanon’ ore ta ininata ha 2000 kore ta kenereken; roidi, be nidi numu ko kakailen, ne nidi ace ko so ej’ onom.

12 Ri Tusi Hmijoc, Iehova ci kanu eje joko ore ta ne anetitini. Ore ta ne anetitini omelei ci konekatu eje co nidi opodone ri hnameneng, co thu ruace roi, ne co menenge ri dongodongo ne il’ osoten. Ore ta ne anetitini koda, nidi ace ko so eje ileodene onom, ngei eje me ci menenge ri se node ca ri se nod, ca ngei eje ma numu ta nur.​—Ieielo Isaia 48:17; ule ore Note 3 ri page 237.

BUA THUNI CO UNE SESEKO JEU’ ORE TA HNA PEROFETANE RI TUSI HMIJOC

Isaia, se ngome me hmijoce hna xiwamomon’ ore Tusi Hmijoc, hna ie koda ko menenge Babulona ha co tako

13. Nge kore hnei Isaia hna perofetane ri pon’ ore menenge Babulona?

13 Hmaiai kore ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc ma ha hna aiuni. Inom’ ore hnei Isaia hna perofetane ko, ore menenge Babulona ha co tako. (Isaia 13:19) Ka Isaia hna ie ahngane ko, korione kore ac’ omelei co pina. Ore menenge Babulona hna cagorene hnen’ ore ta gara pa ‘ma, ne hnen’ ore lacele ci gurul’ ore meneng. Roidi, so pa ‘ma deko co thingi, ka ha co bathu ea kore lacele. Ta shoja co okonelo ri menenge Babulona ke deko co irue. Isaia hna perofetane joko ko, Koreso kore yelen’ ore toa eate co atakoni ore menenge Babulona.​—Ieielo Isaia 44:27–45:2; ule ore Note 4, ri page 238.

14, 15. Hna iu korione kore hnei Isaia hna perofetan?

14 200 kore ta kenerekene ma ha hna perofetane hnei Isaia, ta shoja hna pina co atakonibut’ ore menenge Babulona. La kore yelen’ ore toa eat? Koreso, doku no Peresi. Netiti kore hna perofetane hnei Isaia. Ke ilo, nodei shoja ni Koreso thuni co okonelo ri node Babulona inom’ ore hna perofetane hnei Isaia?

15 Ri ridri hna seron’ ore menenge Babulona, melei si Babulona ci “la fête.” Buice ci uane ko, deko se ace co pina du buice wen’ ore menenge ni buice hna cagorene hnen’ ore ta gara “murs,” ne hnen’ ore lacele. Niane di ko, ubut, Koreso ne ta shoja ni bone ha hna kini sa kore thebe bane aicenilu ore lacele. Hale me thuni co hue thawalan’ ore lacele kore nodei shoja. Ke ta gara “murs” hna cagoren’ ore meneng. Korione ke buice co okonelo? Inom’ ore hna perofetan, ore so pa ‘ma hna toe. Ta shoja hna okonelo ri menenge ke deko hna irue.

16. (a) Nge kore hnei Isaia hna perofetane ri poni Babulona? (b) Ha hna aiuni kore hnei Isaia hna perofetan?

16 Isaia hna perofetane joko ko, ha deko ngome co menengon’ o Babulona. Bone hna xiwamomone ko “ka deko yawe co menengone ca e iara oiru.” (Isaia 13:20) Ore hna xiwamomone hna iu? Egewa. Menenge Babulona ha nacal. Ore nodei hna anacaleni nore menenge Babulona, ile ri gula node no Irak, ha bathu “80 kilomètres” ri pula no Bagdad. Ha deko lo ngome ci menengon’ omelei. Iehova hna thati beshi Babulona “hnen’ o re nebeshe me hna tangoian.”​—Isaia 14:22, 23. *

Ore menenge Babulona ha nacal

17. Wen’ ore nge eje thuni co ua sesekon’ ore ta hna perofetane hnei Madaru?

17 Hmaiai kore ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc ma ha hna aiuni. Hale me eje thuni co ua sesekon’ ore ci perofetane kei Tusi Hmijoc, son’ ore ta eziene co pina. Eje thuni co uroione ko Iehova co aiuni ore hnei Nubonengo hna ie koda; inome ko, co ureie ore ten’ ore awe ha thu co paradrais. (Ieielo Numera 23:19.) Eje thuni co uroion’ ore “waruma tha thu ase ko, o re hnei Madaru me tha thu cihmuge ko hna beredone ri hnene.”​—Tito 1:2, MN. *

TUSI HMIJOC THUNI CO CEJAN’ ORE CIROI NI BUA

18. Hna ie ko nge kei Paulo ri pon’ ore “eberedo ni Madaru”?

18 Eje hna yenone ko deko lo te se gu tusi inom’ ore Tusi Hmijoc. Tusi Hmijoc icojeu so. Tusi Hmijoc ma ci nengocon’ ore ta yeno “scientifiques” ne “historiques,” melei netiti so. Tusi Hmijoc ci kanon’ ore ta ininata me roi, ne numu ta hna perofetane ma ha hna aiuni. Ke roidi, numu se tane eje thuni co ie ko Tusi Hmijoc gu tusi me se pengen. Paulo aposetolo hna xiwamomone ko: “Ci roi ko ko re eberedo ni Madaru ne nene.” Nge kore kakailen’ omelei?​—Ieielo Hebera 4:12.

19, 20. (a) Korione kei Tusi Hmijoc co konekatu bua co carajewe ore singeni bua ko? (b) Co aehngeni korione ke bua ko, bua ci didion’ ore Tusi Hmijoc?

19 Tusi Hmijoc thuni co cejan’ ore ciroi ni bua. Thuni joko co konekatu bua co ule ore singeni bua ko. Tusi Hmijoc thuni co konekatu bua co carajewe roion’ ore ta uane ni bua, ne ta ace ri hnore ni bua. Inome ngei ko, eje ci uane ko eje ci hnoro Madaru. Bane asesekoni omelei, nidi ace ke eje co rue ore ci ie kei Tusi Hmijoc.

20 Tusi Hmijoc, nidi tusi wenei Madaru. Nubonengo ci nidi awa eje co ieie, co yenon, ne co hnoron’ ore Tusi Hmijoc. Yenonelo ko ke bua, ha thu aehngeni ko bua ci nidi hnoron’ ore kado omelei. Hale bua me carajewelu ore alatone ni Madaru so eje ngom. Ri Yeno 3, eje co ethanatati roion’ omelei.

^ par. 6 Numu ta ngome ci ie ko Tusi Hmijoc deko ma icojeu, melei, deko lo ma seseko. Ule ore yeno 7 nore gu tusi La Bible : Parole de Dieu ou des hommes ? hna xiwamomone hnei ta Témoins ni Iehova.

^ par. 16 Ngei bua me ci alane co yeno kan’ ore ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc, ieielo ore so pages 252 ne 253 ri gu tusi “Étude perspicace des Écritures, volume 1,” hna xiwamomone hnei ta Témoins ni Iehova.

^ par. 17 Ore hna perofetane ri pon’ ore co atakoni ore menenge Babulona ha hna aiuni. Numu joko ta hna perofetane ri Tusi Hmijoc ma ha hna aiuni. Ore Note 5, ri page 238, ci nengocon’ ore ta hna perofetane ri poni Iesu Keriso.