Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 33

Jehova oha tonatele aapiya ye

Jehova oha tonatele aapiya ye

“Omuwa ota tonatele mbo haa vulika kuye.” — EPS. 33:18.

EIMBILO 4 ‘Jehova oye Omusita gwandje’

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Omolwashike Jesus a li a pula Jehova a tonatele aalanduli ye?

 ONGULOHI ndjoka manga Jesus inaa sa, okwa li a galikana kuTate gwe gwomegulu, Jehova, e mu pula a tonatele aalanduli ye. (Joh. 17:15, 20) Odhoshili kutya Jehova okwa li aluhe a tonatele, a sile oshimpwiyu nokugamena oshigwana she. Nonando ongawo, Jesus okwa li e shi kutya aalanduli ye otaya ka patanekwa nonyanya kuSatana. Jesus okwa li wo e shi kutya aalanduli ye otaya ka pumbwa ekwatho lyaJehova, opo yi igamene komaponokelo gomuhindadhi.

2. Shi ikolelela kEpisalomi 33:18-20, omolwashike inaatu pumbwa okutila sha?

2 Uuyuni mbuka tawu pangelwa kuSatana, ohawu etele Aakriste omaupyakadhi ogendji. Ohatu adhika komaudhigu ngoka hage tu teya omukumo nohage shi ningitha oshidhigu tu kale aadhiginini kuJehova. Ihe ngaashi tatu ke shi mona moshitopolwa shika, inatu pumbwa okutila sha. Jehova ote tu tonatele. Oha kala e wete omaupyakadhi ngoka tu na nokwi ilongekidha oku tu kwathela tu ungaunge nago. Natu ka konakoneni iiholelwa iyali yomOmbiimbeli mbyoka tayi ulike kutya Jehova oha “tonatele mbo haa vulika kuye.” — Lesha Episalomi 33:18-20.

UUNA TU UVITE TU LI OTSE ATUKE

3. Uunake tashi vulika tu kale tu uvite tu li otse atuke?

3 Nonando otu li oshitopolwa shuukwanegumbo waJehova waamwatate naamwameme oyendji, otashi vulika omathimbo gamwe tu kale tu uvite tu li otse atuke. Pashiholelwa, aagundjuka ohashi vulika ya kale yu uvite ye li oyo ayeke uuna taya yelithile aanasikola ooyakwawo eitaalo lyawo nenge uuna ya tembukile kegongalo lilwe. Yamwe yomutse otashi vulika tu kale tu uvite nayi nenge twa teka omukumo, tatu dhiladhila kutya otu na owala okwiidhidhimikila omaiyuvo ngoka kutse yene. Otashi vulika tu ongaonge okulombwela yalwe nkene tu uvite, molwaashoka tatu dhiladhila kutya itaya ka uva ko onkalo yetu. Omathimbo gamwe, otashi vulika wo tu kale twa limbililwa ngele oye na ko ngaa nasha natse. Kashi na nduno mbudhi kutya otu uvite tu li otse atuke omolwetompelo lini, shono otashi vulu oku tu ningitha tu kale tu uvite kaatu na oshilonga notu na iimpwiyu. Jehova ina hala tu kale tu uvite ngaaka. Omolwashike tatu tile ngawo?

4. Omolwashike omuhunganeki Elia a popi a ti: “Ongame awike nda hupu ko”?

4 Natu ka taleni koshiholelwa shomulumentu omudhiginini Elia. Okwa li i idhenge ondjila omasiku ge vulithe po 40, ta fadhuka po Isebel ngoka a li a tokola oku mu dhipaga. (1 Aak. 19:1-9) Hugunina, Elia okwa ka kala e li mekololo oye awike nokwa galikana Jehova a ti: “Ongame awike [omuhunganeki] nda hupu ko.” (1 Aak. 19:10) Shoka kasha li shoshili, molwaashoka moshilongo omwa li aahunganeki yalwe. Pashiholelwa, Obadia okwa li a vulu okuholeka aahunganeki 100 kaaya dhipagwe kuIsebel. (1 Aak. 18:7, 13) Omolwashike nduno Elia a li e uvite e li oye awike? Mbela okwa li ta dhiladhila kutya aahunganeki mboka ya li ya holekwa kuObadia ngashingeyi oya sa? Mbela otashi vulika a li e uvite e li oye awike, molwaashono yalwe inaaye mu wayimina ya longele Jehova, konima sho Jehova a ulike kutya oye Kalunga kashili pOndundu Karmel? Nenge otashi vulika a li e uvite kutya kapu na ngoka e shi kutya oku li moshiponga shi thike peni? Nenge okwa li e wete kutya kapu na ngoka e na ko nasha naye? Ombiimbeli inayi popya ombahu nokawawa kutya Elia okwa li e uvite ngiini. Ihe shono tu shi osho kutya Jehova okwa li e shi kutya omolwashike Elia a li e uvite e li oye awike, nokwa li thiluthilu e shi kutya ote mu kwathele ngiini.

Oshike tatu vulu okwiilonga kunkene Jehova a li a kwathele Elia, uuna tu uvite tu li otse atuke? (Tala okatendo 5-6)

5. Jehova okwa li a shilipaleke ngiini Elia kutya ke li oye awike?

5 Jehova okwa li a kwathele Elia momikalo dhontumba. Pashiholelwa, okwa li a tsu Elia omukumo a popye omaiyuvo ge. Jehova okwa li a pula Elia iikando iyali a ti: “Oto longo shike mpano?” (1 Aak. 19:9, 13) Oshikando kehe Jehova okwa li a pulakene Elia sho te mu lombwele nkene e uvite. Jehova okwe mu shilipaleke kutya oku li pamwe naye nosho wo kutya oku na oonkondo dha shiga ko. Okwa lombwele wo Elia kutya opu na Aaisraeli oyendji taye Mu longele natango. (1 Aak. 19:11, 12, 18) Kapu na omalimbililo, Elia okwa li e uvite a pepelelwa sho a mbumbulile Jehova omutima gwe, nokuuva nkene Jehova e mu yamukula. Jehova okwa li a pe Elia iinakugwanithwa yontumba ya simana. Okwe mu pula a gwayeke Hasael a ninge omukwaniilwa gwaSiria, Jehu a ninge omukwaniilwa gwaIsrael nosho wo Elisa a ninge omuhunganeki. (1 Aak. 19:15, 16) Sho Jehova a pe Elia iinakugwanithwa mbyoka, okwe mu kwathele a kale ta gandja eitulomo kiinima mbyoka iiwanawa. Kalunga okwa li wo e mu pe kuume kopothingo, Elisa. Ongiini to vulu okumona ekwatho lyaJehova uuna wu uvite wu li ongoye awike?

6. Oto vulu okugalikana kombinga yashike uuna wu uvite wu li ongoye awike? (Episalomi 62:8)

6 Jehova ote ku hiya wu galikane kuye. Oha kala e wete uupyakadhi woye, note ku shilipaleke kutya ota ka pulakena komagalikano goye ethimbo kehe. (1 Tes. 5:17) Oku hole okupulakena komagalikano gaalongeli ye. (Omayel. 15:8) Oto vulu okugalikana kombinga yashike uuna wu uvite wu li ongoye awike? Mbumbulila Jehova omutima gwoye, ngaashi Elia a li a ningi. (Lesha Episalomi 62:8.) Mu lombwela shoka to ipula nasho nosho wo kutya ohashi ku ningitha wu kale wu uvite ngiini. Pula Jehova e ku kwathele wu mone kutya oshike wu na okuninga po, uuna wu uvite wu li ongoye awike nenge wa yemata. Pashiholelwa, ngele owu uvite wu li ongoye awike nowa tila uuna to gandja uunzapo kosikola, pula Jehova e ku pe uulaadhi wokupopya. Oto vulu nokuli oku mu pula e ku pe uunongo wu yelithile yalwe shoka wi itaala. (Luk. 21:14, 15) Ngele oho kala wa polimana nenge wa teka omukumo, pula Jehova e ku kwathele wu popye nOmukriste ngoka a pyokoka. Oto vulu okupula Jehova a kwathele ngoka to ka lombwela a ka uve ko omaiyuvo goye. Kala ho mbumbulile Jehova omutima gwoye, tala nkene ha yamukula omagalikano goye, e to kala ho taamba ko ekwatho ndyoka to pewa kuyalwe. Ngele osho wa ningi, ito ka kala we wu uvite wu li ongoye awike.

Mbela oho kongo ngaa oompito dhokutamununa mo uukalele woye nokukutha ombinga muwo nayalwe? (Tala okatendo 7)

7. Oshike tatu ilongo koshiholelwa shaMauricio?

7 Jehova okwe tu pa atuheni iilonga tayi ti sha. Oto vulu okukala neinekelo kutya oku wete noha pandula kehe shoka to ningi, opo wu gwanithe po iinakugwanithwa yoye megongalo nosho wo miilonga yokuuvitha. (Eps. 110:3) Ngele owa kala wi ipyakidhila niilonga mbika, otashi ku kwathele ngiini uuna wu uvite wu li ongoye awike? Natu ka taleni koshiholelwa shomumwatate omugundjuka, Mauricio. * Konima yethimbo efupi sho Mauricio a ninginithwa, kuume ke gumwe kopothingo okwa endele ko ta thigi po oshili. Mauricio okwa ti: “Sho nda mono ta thigi po Jehova, osha teya ndje omukumo. Onda li tandi ipula ngele otandi ka vula ngaa okugwanitha po egano lyandje lyokulongela Jehova nosho wo okukala oshitopolwa shuukwanegumbo we. Onda li ndu uvite ndi li ongame awike nokapu na ngoka ta ka uva ko omaiyuvo gandje.” Oshike sha kwathele Mauricio? Okwa ti: “Onda tameke okukala handi uvitha olundji shi vulithe nale. Shoka osha kwathele ndje opo kaandi kale tandi gandja eitulomo kungame mwene nokunkene ndi uvite. Onda li nda nyanyukwa nokanda li handi kala ndi uvite ndi li ongame awike, sho tandi longo pamwe nayalwe miilonga yokuuvitha.” Osha yela kutya nonando itatu vulu okuuvitha nooitaali ooyakwetu tu li nayo, ohashi tu tsu omukumo sho hatu kutha ombinga nayo miilonga yokuuvitha tatu nyola oontumwafo nokudhenga oongodhi. Oshike ishewe sha kwathele Mauricio? Okwa gwedha ko a ti: “Onda li wo nda longo oshindji megongalo. Onda li handi ilongekidha ndi itula mo nokugandja iipopiwa pokugongala. Iinakugwanithwa mbyoka oya li ya ningitha ndje ndi kale ndi uvite ndi holike kuJehova nosho wo kuyalwe.”

UUNA TU UVITE TWA GWILILWA PO KOMASHONGO GA KWATA MIITI

8. Omashongo ga kwata miiti ohaga vulu oku tu ningitha tu kale tu uvite ngiini?

8 Pethimbo ndika lyomasiku gahugunina ohatu adhika komashongo. (2 Tim. 3:1) Ohashi vulika ge tu adhe ombaadhilila noga yoolokathana. Pashiholelwa, iinima otashi vulika yi lunduluke inaatu shi tegelela ngaashi kutya eliko lyoshilongo otali vulu okugwa pevi, otashi vulika tu monike omukithi gwa kwata miiti nenge tu silwe omuholike gwetu. Pethimbo ndyoka, otashi vulika tu kale tu uvite twa dhengwa pevi notwa gwililwa po, unene tuu ngele omashongo ngoka oga holoka kepaya taku zi nenge nokuli agehe ga holoka poshikando. Ihe natu dhimbulukwe kutya Jehova onkalo yetu oha kala e yi shi note ke tu kwathela tu idhidhimikile omashongo ngoka nomupondo.

9. Hokolola kombinga yomashongo gamwe gaJob.

9 Natu ka taleni nkene Jehova a li a kwathele omulumentu omudhiginini Job. Okwa li a adhika koonkalo tadhi yemateke noonkondo muule wethimbo efupi. Muule wesiku limwe, Job okwa li a yugwa iimuna ye nenge ya dhipagwa. Okwa li a dhipagelwa aapiya nosho wo oyana. (Job 1:13-19) Nziya konima yaashoka, omanga natango ta lili oyana, Job okwa kwatwa komukithi omunyanyalithi. (Job 2:7) Onkalo ye oya li lela ombwinayi noye mu ningitha a popye ta ti: ‘Onda vulwa okukala nomwenyo; inandi hala okukala nagwo sigo aluhe.’ — Job 7:16, yelekanitha NW.

Jehova okwa li a lombwele Job nkene Ha sile eshito Lye oshimpwiyu, opo Job i itaale kutya Jehova oku mu hole note ke mu sila oshimpwiyu. (Tala okatendo 10)

10. Jehova okwa li a pe ngiini Job ekwatho ndyoka a pumbwa i idhidhimikile omashongo ge? (Tala ethano lyokombanda.)

10 Jehova onkalo yaJob okwa li e yi shi. Molwaashoka okwa li hole Job, Okwe mu pe shoka a pumbwa opo i idhidhimikile omashongo ge noku kale omudhiginini. Jehova okwa popi naJob nokwe mu dhimbulukitha owino Ye ya shiga ko nosho wo kutya oku hole iishitwa ye. Okwa popi wo kombinga yiinamwenyo oyindji iikumithi. (Job 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2) Jehova okwa longitha wo omulumentu gumwe omugundjuka Elihu a tse Job omukumo noku mu hekeleke. Elihu okwe mu shilipaleke kutya Jehova oha pe aluhe ondjambi aalongeli Ye omolweidhidhimiko lyawo. Ihe Jehova okwa li wo a inyengitha Elihu a pe Job omayele gopahole. Elihu okwa kwathele Job kaa kale we ta dhiladhila kombinga ye mwene nokwe mu dhimbulukitha kutya tse aashuushuka okuyelekanithwa naJehova, Omushiti gweshito alihe. (Job 37:14) Jehova okwa pe wo Job oshinakugwanithwa shokugalikanena ookuume ke yatatu mboka ya yono. (Job 42:8-10) Jehova ohe tu kwathele ngiini uuna tu li muudhigu uunene?

11. Ombiimbeli otayi vulu ngiini oku tu hekeleka uuna tu li momamakelo?

11 Jehova iha popi natse ngaashi a li a popi naJob, ihe oha popi natse okupitila mOohapu dhe, Ombiimbeli. (Rom. 15:4) Ohe tu hekeleke netegameno li na ko nasha nonakuyiwa. Natu ka taleni koohapu dhimwe tadhi tu hekeleke uuna tu li momamakelo. Jehova ote tu shilipaleke mOmbiimbeli kutya kapu na sha, kutya nduno omamakelo ‘taga vulu oku tu topola ko kohole ye.’ (Rom. 8:38, 39) Ote tu shilipaleke wo kutya ‘oku li popepi naayehe mboka taye mu ithana’ megalikano. (Eps. 145:18) Jehova ote tu lombwele kutya ngele otwa kala twe mu inekela, otatu vulu okwiidhidhimikila emakelo kehe notatu vulu okukala twa nyanyukwa nonando otatu mono iihuna. (1 Kor. 10:13; Jak. 1:2, 12) Oohapu dhaKalunga otadhi tu dhimbulukitha kutya omamakelo getu ogopokathimbo okuyelekanithwa nondjambi yaaluhe ndjoka te ke tu pa. (2 Kor. 4:16-18) Jehova ote tu shilipaleke wo kutya ota ka hanagula po omweetithi gwomaupyakadhi getu agehe, Satana Omuhindadhi nosho wo mboka haye mu holele. (Eps. 37:10) Owi ilonga po ngaa oovelise dhimwe dhomOmbiimbeli momutse tadhi hekeleke, ndhoka tadhi vulu oku ke ku kwathela wu idhidhimikile omamakelo monakuyiwa?

12. Jehova okwa hala tu ninge shike, opo tu vule okumona mo uuwanawa thiluthilu mOohapu dhe?

12 Jehova okwa hala tu itulile po ethimbo lyokukonakona Ombiimbeli pandjigilile nokudhiladhila muule kombinga yaashoka hatu lesha. Ngele otwa kala hatu tula miilonga shono tatu ilongo, eitaalo lyetu ota li ka kola, notatu ka hedha popepi naTate gwomegulu. Oshizemo, otatu ka kala tu na omukumo gwokwiidhidhimikila omashongo. Jehova oha gandja wo ombepo ye ondjapuki kwaamboka ya inekela Oohapu dhe. Ombepo ndjoka ohayi tu pe ‘oonkondo dhi vule ndhoka dhopaunshitwe’ tu vule okwiidhidhimikila eshongo kehe. — 2 Kor. 4:7-10, yelekanitha NW.

13. Iikulya yopambepo mbyoka hatu pewa ‘komupiya omudhiginini nomunandunge’ ohayi tu kwathele ngiini tu idhidhimikile omamakelo?

13 Kekwatho lyaJehova, ‘omupiya omudhiginini nomunandunge,’ ohe tu longekidhile iileshomwa, uuvidio nosho wo omusika, opo yi tu kwathele tu koleke eitaalo lyetu notu kale popepi naJehova. (Mat. 24:45, yelekanitha NW) Otwa pumbwa okulongitha nawa kehe shoka Jehova he tu pe. Omumwameme gumwe gwokoAmerika okwa ti kutya okwa pandula unene iikulya yopambepo. Okwa ti: “Sho nda kala tandi longele Jehova oomvula 40, uudhiginini wandje owa kala tawu makelwa ethimbo nethimbo.” Okwa li a piti momamakelo ogendji. Hekulu okwa li a pumwa nohauto komuhingi a kolwa e ta si, aavali ye oya li taya kondjo nuuvu wa kwata miiti nayo e taya si, naye okwa li a kwatwa kokankela iikando iyali. Oshike she mu kwathele i idhidhimike? Okwa yelitha a ti: “Jehova okwa kala nokusila ndje oshimpwiyu. Iikulya yopambepo mbyoka a kala te tu pe okupitila momupiya omudhiginini nomunandunge, oya kwathele ndje ndi idhidhimike. Onkee ano, nangame otandi vulu okupopya ngaashi Job sho a ti: “Sigo okusa itandi ki idhimbika uuyuuki wandje.” — Job 27:5.

Ongiini tatu vulu okukwathela yalwe megongalo? (Tala okatendo 14)

14. Jehova oha longitha ngiini aamwatate naamwameme ye tu ambidhidhe uuna tu li muudhigu? (1 Aatessalonika 4:9)

14 Jehova okwa longa oshigwana she shi kale hashi ulukilathana ohole nokuhekelekathana pethimbo lyomaudhigu. (2 Kor. 1:3, 4; lesha 1 Aatessalonika 4:9.) Aamwatate naamwameme ohaya landula oshiholelwa shaElihu mokukala ya halelela oku tu kwathela tu kale aadhiginini kuJehova, uuna tu li muudhigu. (Iil. 14:22) Pashiholelwa, natu taleni nkene egongalo limwe lya li lya tsu omukumo nokukwathela omumwameme Diana, gwomegongalo lyawo, a kale popepi naJehova konima sho omusamane gwe a kwatwa kuuvu wa kwatwa miiti. Diana okwa ti: “Petameko osha li oshidhigu. Ihe Jehova okwa li e tu ulukile ohole lela pethimbo ndyoka edhigu. Egongalo lyetu olya li lya ningi iinima oyindji li tu yambidhidhe. Aamwatate naamwameme oya li yetu talele po, ye tu dhengele oongodhi noku tu papatela, naashoka oshe tu kwathele tu pule komeho. Molwaashoka ihandi hingi, oya li ya shilipaleke kutya onda ya kokugongala nomiilonga yokuuvitha.” Kashi shi tu elalekonuuyamba okukala oshitopolwa shuukwanegumbo waJehova!

OTWA PANDULA JEHOVA SHO HE TU SILE OSHIMPWIYU PAHOLE

15. Omolwashike twa tompwa kutya otatu vulu okwiidhidhimikila omaupyakadhi?

15 Atuheni otatu ka adhika komamakelo. Ihe nonando ongawo, ngaashi twa zi noku shi ilonga, itatu vulu okupita momamakelo ngoka otse atuke. Ngaashi tate omunahole, Jehova oha kala te tu tonatele aluhe. Oku li aluhe popepi natse, okwi ilongekidha okupulakena komagalikano getu nokwa halelela oku tu kwathela. (Jes. 43:2) Otwa tompwa kutya otatu vulu okuungaunga nuupyakadhi kehe, molwaashoka okwe tu pa kehe shoka pumbwa opo tu vule okwiidhidhimika. Okwe tu pa omagano gegalikano, Ombiimbeli, iikulya yopambepo ya gwana nosho wo aamwatate naamwameme ye tu hole mboka haye tu kwathele, uuna tu li momaupyakadhi.

16. Oshike tu na okuninga, opo Jehova a kale te tu sile oshimpwiyu pahole?

16 Otwa pandula lela sho tu na Tate gwomegulu, Jehova, ngoka he tu tonatele. ‘Ohatu kala twa nyanyukwa omolwe.’ (Eps. 33:21) Otatu vulu okuulika kutya otu mu hole notwe mu pandula sho he tu sile oshimpwiyu pahole, mokukala hatu longitha omasiloshimpwiyu agehe ngoka he tu pe e tu kwathele. Otwa pumbwa wo okuninga sha opo a kale te tu sile oshimpwiyu. Sha hala okutya, ngele otwa tsikile okuninga ngaashi tatu vulu tu vulike kuJehova nokuninga shoka shi li mondjila momeho ge, nena ota kala noku tu tonatela sigo aluhe! — 1 Pet. 3:12.

EIMBILO 30 Tate, Kalunga kandje naKuume kandje

^ Otwa pumbwa ekwatho lyaJehova, opo tu sinde omaupyakadhi ngoka tu na kunena. Oshitopolwa shika, otashi tu dhimbulukitha kutya Jehova oha kala e na ko nasha naapiya ye. Oha kala e wete omaupyakadhi ngoka kehe gumwe gwomutse e na, nohe tu pe ekwatho ndyoka twa pumbwa, opo tu vule oku ga sinda.

^ Omadhina gamwe oga lundululwa.