Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Omapulo ga za kaaleshi

Omapulo ga za kaaleshi

Omayeletumbulo 24:16, otaga ti: “Omuyuuki nando ota gwile po luheyali, ota yambuka po.” Mbela shoka otashi popi kombinga yomuntu ngoka ha yono olundji, ihe Kalunga te mu dhimine po?

Ovelise ndjika hasho tayi ti ngawo. Pehala lyaashono, otayi popi kombinga yaangoka hi iyadha olundji momaupyakadhi nenge momashongo, ihe oha vulu oku gi idhidhimikila.

Natu taleni ovelise ndjoka ya tetekela naandjoka ya ka landula ko. Otadhi ti: “Omukeenakalunga ngoye, ino langela egumbo lyomuyuuki, ino hanagula po onkalelo ye. Oshoka omuyuuki nando ota gwile po luheyali, ota yambuka po, ihe omukeenakalunga ota ka tengukila momupya. Ino nyanyukwa, omutondi gwoye ngele ta gwile po; nongele ta tenguka, inashi ligolitha omutima gwoye.” — Omayel. 24:15-17.

Yamwe ohaya dhiladhila kutya ovelise 16 otayi popi kombinga yomuntu ngoka ha yono, ihe ohi iyele ombedhi, e ta kala ishewe e na ekwatathano ewanawa naKalunga. Pashiholelwa, aawiliki yaali yomalongelokalunga moIngilanda oya nyola kutya aauvithi yonale noyongashingeyi oya kala nokufatulula ovelise ndjono ngawo. Aawiliki mboka oya ti wo kutya efatululo ndyoka otali gandja wo edhiladhilo kutya “omuntu omuwanawa . . . otashi vulika a yone sha kwata miiti, ashike ihe etha po nando ohole ye yokuhola Kalunga noshikando kehe ta yono, ohi iyele ombedhi.” Efatululo ndyoka otashi vulika li kale tali nywitha omakutsi kwaangoka ha yonene owina. Otashi vulika a dhiladhile kutya nando oku yone lwiikando, Kalunga ote ke mu dhimina po.

Shoka hasho ovelise ndjoka ya hala okutya.

Oshitya shOshihebeli shoka sha tolokwa “gwile po” movelise 16 no 17, otashi vulu okulongithwa momikalo dha yoolokathana. Otashi vulu okulongithwa shu ukitha kokugwila po kokwenekwene. Pashiholelwa, kokugunda kwoshinamwenyo, okugwa kwomuntu kombanda yongulu nenge etutu tali gwile pevi. (Deut. 22:4, 8; Amos 9:9) Oshitya shoka otashi vulu wo okulongithwa pathaneko ngaashi tashi landula: “Omuwa ota wilike omuntu mondjila ndjoka e na okulandula nota gamene mboka e ya hokwa. Ngele taa gu, itaa gwiilile, oshoka Omuwa ote ya pendula po.” — Eps. 37:23, 24; Omayel. 11:5; 13:17; 17:20.

Nonando ongawo, ndhindhilika shoka omuprofesoli Edward H. Plumptre a popi. Okwa ti: “Oshitya shOshihebeli shoka sha tolokwa [“gwila po”] inashi longithwa nando shu ukitha kokuyona.” Onkee ano, omulongwantu gumwe okwa ngongo ovelise 16 a ti: “Itashi kwatha sha okuungaunga naantu yaKalunga nayi, oshoka yo otaya ka pondola, ihe aakolokoshi itaya ka pondola!”

Onkee ano, Omayeletumbulo 24:16 itaga popi “okugwila po” pamukalo gwokuyona, ihe otaga popi kombinga yomaupyakadhi ngoka omuntu tashi vulika i iyadhe mugo lwiikando. Muuyuni mbuka wa kolokosha, omuyuuki otashi vulika a kale kee na uukolele nenge i iyadhe momaupyakadhi galwe. Otashi vulika nokuli a kale ta patanekwa kepangelo, omolweitaalo lye. Ihe ota vulu okukala neinekelo kutya Kalunga ote ke mu kwathela note ke mu ambidhidha i idhidhimike noku pondole. Ipula to ti: ‘Mbela olungapi nda mona aapiya yaKalunga ye li moonkalo oondhigu, ihe lwanima iinima oye ke ye endela nawa?’ Omolwashike wu na okwiipula ngawo? Omolwaashoka ohashi tu shilipaleke kutya “Omuwa ota yambula po aapunduki nota pendutha po mboka yi ihata po.” — Eps. 41:1-3; 145:14-19.

“Omuyuuki” iha nyanyukilwa okumona iihuna kwooyakwawo. Pehala lyaashono, ohashi mu hekeleke okutseya kutya “mboka haa tila Kalunga oye li nawa, oshoka haye mu tila.” — Omuuv. 8:11-13; Job 31:3-6; Eps. 27:5, 6.