Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 3

Ongiini to vulu okutonatela omutima gwoye?

Ongiini to vulu okutonatela omutima gwoye?

“Tonatela omutima gwoye shi vule ayihe mbyoka yi na okutonatelwa.” — OMAYEL. 4:23.

EIMBILO 36 Tonatela omutima gwoye

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1-3. (a) Omolwashike Jehova a li e hole Salomo, nomayambeko geni a li a mono? (b) Omapulo geni tatu ka yamukula moshitopolwa shika?

SALOMO okwa li a ningi omukwaniilwa gwaIsraeli pethimbo omugundjuka. Sho opo a tameke okupangela, Jehova okwe mu ihololele mondjodhi, e ta ti kuye: “Owa hala, ndi ku pe shike?” Salomo okwa yamukula a ti: “Ngame omunona, kandi shi kulela. . . . Onkene ano pe ndje owino tandi u pumbwa mokulela aantu nuuyuuki.” (1 Aak. 3:5-10) “Owino” ndjoka a pula kayi shi tuu oshinima oshiwanawa! Shika otashi tu kwathele tu uve ko kutya omolwashike Jehova a li e hole Salomo! (2 Sam. 12:24) Kalunga okwa li a nyanyukilwa eyamukulo lyomukwaniilwa ngoka omugundjuka, e te mu pe “owino owindji noondunge.” — 1 Aak. 3:12.

2 Sho Salomo a tsikile okukala omudhiginini, omayambeko kuye ongoye owala to ti opuwo. Okwa li e na uuthembahenda wokutunga otempeli “yokusimanekela mo Omuwa, Kalunga kaIsrael.” (1 Aak. 8:20) Okwa li a tseyika apuhe, omolwuunongo mboka a pewa kuKalunga. Nokuli niinima mbyoka a popi, sho a nwethwa mo kuKalunga, oya nyolwa momambo gatatu gOmbiimbeli. Limwe lyomugo, embo lyOmayeletumbulo.

3 Membo lyOmayeletumbulo, omutima ogwa tumbulwa mo iikando oyindji. Pashiholelwa, Omayeletumbulo 4:23, otayi ti: “Tonatela omutima gwoye shi vule ayihe mbyoka yi na okutonatelwa.” Movelise ndjika, “omutima” ogu ukitha kushike? Epulo ndyoka otatu ke li yamukula moshitopolwa shika. Otatu ka mona wo omayamukulo gomapulo galwe gaali, ngaashi: Satana oha kambadhala ngiini okunwetha mo nenge okunyateka omitima dhetu? Oshike tatu vulu okuninga, opo tu tonatele omitima dhetu? Opo tu tsikile okukala aadhiginini kuKalunga, otwa pumbwa okuuva ko omayamukulo gomapulo ngoka ga simana.

“OMUTIMA GWOYE,” OSHIKE?

4-5. (a) Episalomi 51:6 otali tu kwathele ngiini tu uve ko oshitya “omutima” kutya osha ukitha kushike? (b) Ongiini oshiholelwa shuukolele wetu wopalutu tashi tu kwathele tu sile oshimpwiyu omutima gwetu gwopathaneko?

4 Oshitya “omutima” shoka sha popiwa mOmayeletumbulo 4:23, osha ukitha ‘kuuntu womeni,’ NW. (Lesha Episalomi 51:6.) Niitya yimwe, “omutima” ogwa ukitha komadhiladhilo getu, kunkene hatu kala tu uvite, komainyengotompelo nokomahalo getu. Omutima otagu ulike kunkene twa tya meni, ihe hakeholokopo lyetu lyokombanda.

5 Tala nkene uukolele wetu wopalutu hawu ulike nkene twa tya meni. Oshinima shotango, opo tu kaleke omalutu getu ge na uukolele, natu lye iikulya tayi tungu nokuninga omadhewo pandjigilile. Sha faathana, ngele otwa hala okukaleka omutima gwetu gwopathaneko gu na uukolele, otu na okulesha pandjigilile Ombiimbeli, iileshomwa yopaMbiimbeli nokuulika aluhe kutya otu na eitaalo muJehova. Okuulika kutya otu na eitaalo muJehova, okwa kwatela mo okutula miilonga shoka tatu ilongo nokupopya kombinga yeitaalo lyetu. (Rom. 10:8-10; Jak. 2:26) Oshitiyali, shi ikolelela keholokopo lyetu, otashi vulika tu dhiladhile kutya otu na uukolele, nonando hasho tu li meni. Sha faathana, shi ikolelela kelandulathano lyetu lyokuninga iinima yopakalunga, otashi vulika tu dhiladhile kutya otu na eitaalo lya kola, ihe uuhalu uuwinayi otashi vulika tawu ende tawu koko mutse. (1 Kor. 10:12; Jak. 1:14, 15) Natu dhimbulukwe kutya Satana okwa hala okunyateka omadhiladhilo getu. Shoka ota vulu oku shi ninga ngiini? Ongiini tatu vulu okwiigamena?

NKENE SATANA HA KAMBADHALA OKUNYATEKA OMITIMA DHETU

6. Elalakano lyaSatana olini, noha kambadhala ngiini oku li adha?

6 Satana okwa hala tu kale twe mu fa. Oku li omunashipotha ngoka ihaa vulika komithikampango dhaJehova nokwi ihole mwene. Satana ita vulu oku tu thiminika tu kale hatu dhiladhila nokukatuka ngaashi ye. Pehala lyaashono, oha kambadhala a adhe elalakano lye momikalo dhilwe. Pashiholelwa, okwe etha tu kale twa kundukidhwa kaantu mboka a nwetha mo nale. (1 Joh. 5:19) Oha kala a tegelela tu hogolole okukala naantu mboka, nonando otu shi shi kutya ngele otwe ende nombudhi natse otatu ka ‘ninga’ oombudhi. (1 Kor. 15:33) Shoka osho sha li sha ningilwa omukwaniilwa Salomo. Okwa li a hokana aakiintu oyendji aapagani, nopehulilo oya li ye mu nwetha mo noonkondo noku “mu pilamenitha Kalunga.” — 1 Aak. 11:3.

Ongiini to vulu okugamena omutima gwoye kaagu nwethwe mo komadhiladhilo gaSatana? (Tala okatendo 7) *

7. Satana oha longitha ishewe iinima yini, opo a taandelithe okudhiladhila kwe, nomolwashike twa pumbwa oku yi kotokela?

7 Satana oha longitha oomuvi niinima yilwe mbyoka hayi ulikwa kotiivii, opo e tu nwethe mo. Oku shi kutya iinima mbyoka otayi vulu lela oku tu nwetha mo, oshoka ohayi tu longo nkene tu na okudhiladhila, okukala tu uvite nankene tu na okukatuka. Jesus okwa li a pyokoka mokuhokololela aantu omahokololo, opo e ya longe. Pashiholelwa tala keyele lye lyOmusamaria omunamutimahenda nosho wo lyomumati ngoka a thigi po yaandjawo, e ta longitha po uuthigwa we awuhe. (Mat. 13:34; Luk. 10:29-37; 15:11-32) Onkee ano, mboka ya nwethwa mo kokudhiladhila kwaSatana, otaya vulu okulongitha omahokololo nelalakano lyoku tu nwetha mo. Otwa pumbwa okukala tu na ondjele. Odhoshili kutya oomuvi nosho wo iinima yilwe mbyoka hayi ulikwa kotiivii, otayi vulu oku tu longa sha nosho wo oku tu nyanyudha, nopwaa na okunyateka omadhiladhilo getu. Ihe otu na okukala twa kotoka. Uuna tatu hogolola omainyanyudho, oshiwanawa tu ipule ngeyi: ‘Mbela omuvi ndjika nenge shoka tashi ulikwa kotiivii, otashi longo ndje kutya inashi puka ndi igandje kuuhalu wopantu?’ (Gal. 5:19-21; Ef. 2:1-3) Oshike wu na okuninga, ngele opolohalama ndjoka otayi humitha komeho omadhiladhilo gaSatana? Yi yanda, ngaashi owala to vulu okuyanda omukithi omukwawu!

8. Ongiini aavali taya vulu okukwathela aanona yawo ya gamene omitima dhawo?

8 Aavali, omu na oshinakugwanithwa shi ikalekelwa shokugamena omitima dhaanona yeni, opo kaadhi nwethwe mo kuSatana. Odhoshili kutya ohamu ningi ngaashi tamu vulu, opo mu gamene aanona yeni komikithi. Ohamu kaleke omagumbo geni ga yela nokukutha mo ashihe shoka tashi vulu oku mu etela omikithi nenge aanona yeni. Momukalo gwa faathana, omwa pumbwa wo okugamena aanona yeni koomuvi, kiinima yilwe mbyoka hayi ulikwa kotiivii, komaudhano gopaelektronika nosho wo komapandja gokointaneta ngoka tashi vulika ge ya nwethe mo nayi. Jehova okwe mu pa oshinakugwanithwa shokukwathela aanona yeni ya ninge ookuume ke. (Omayel. 1:8; Ef. 6:1, 4) Onkee ano, inamu kala mwa tila okutulila po uukwanegumbo weni oompango dha kankamena komithikampango dhOmbiimbeli. Lombweleni aanona yeni mboka aashona, shoka ye na okutala naashoka kaaye na okutala, e tamu ya kwathele ya uve ko kutya omolwashike tamu shi tile. (Mat. 5:37) Sho aanona yeni taya ende taya koko, ya dheuleni ya kale yi igilila okuyoolola shoka shu uka nenge sha puka, shi ikolelela komithikampango dhaJehova. (Heb. 5:14) Dhimbulukweni wo kutya aanona yeni otaye ki ilonga oshindji kwaashoka tamu ya lombwele, ihe unene tuu kwaashoka tamu ningi. — Deut. 6:6, 7; Rom. 2:21.

9. Edhiladhilo limwe lini hali humithwa komeho kuSatana, nomolwashike lya nika oshiponga?

9 Satana oha kambadhala wo okunwetha mo omitima dhetu, moku tu ningitha tu kale twi inekela muunongo waantu pehala lyokwiinekela muwaJehova. (Kol. 2:8) Natu taleni kedhiladhilo limwe ndyoka hali humithwa komeho kuSatana. Edhiladhilo ndyono olyo kutya natu lalakanene okuninga aayamba. Mboka haya dhiladhila ngawo, otashi vulika ya ninge aayamba nenge kaaya ninge aayamba. Kungawo, ohayi itula moshiponga. Omolwashike? Omolwaashono ohashi vulika ya gandje unene eitulomo kokwiimonena oshimaliwa, oshinima shoka hashi gumu uukolele wawo, uukwanegumbo wawo, nokuli nekwatathano lyawo naKalunga, opo owala ya adhe elalakano lyawo. (1 Tim. 6:10) Otwa pandula, sho Tate yetu gwomegulu ngoka omunandunge, he tu kwathele tu kale tu na etaloko li li pandjele lyiimaliwa. — Omuuv. 7:12; Luk. 12:15.

ONGIINI TATU VULU OKUTONATELA OMITIMA DHETU?

Ngaashi aalangeli nosho wo aakeeleli yopomiyelo yopethimbo lyonale, kala wa tonata nokuninga po sha, opo omutima gwoye kaagu nwethwe mo kiinima iiwinayi (Tala okatendo 10-11) *

10-11. (a) Oshike tatu vulu okuninga, tu igamene? (b) Pethimbo lyonale, aalangeli oya li haya ningi shike, nongiini eiyuvo lyetu tali vulu okulonga li li omulangeli gwetu?

10 Ngele otwa hala tu pondole mokutonatela omitima dhetu, otu na okutseya iinima mbyoka ya nika oshiponga nokuninga po sha nziya tu igamene. Oshitya shoka sha tolokwa “tonatela” mOmayeletumbulo 4:23, otashi tu dhimbulukitha iilonga mbyoka ya li hayi longwa komulangeli. Pethimbo lyomukwaniilwa Salomo, aalangeli oya li haya kala komadhingililokuma goshilando, nuuna ya mono sha sha nika oshiponga tashi ya, oya li haya gandja elondodho. Okuthaneka shoka momadhiladhilo, otashi tu kwathele tu uve ko shoka tu na okuninga, opo kaatu ethe Satana a nyateke omadhiladhilo getu.

11 Pethimbo lyonale, aalangeli oya li haya longo epepe nepepe naakeeleli yopomiyelo dhoshilando. (2 Sam. 18:24-26) Elalakano lyawo ayehe olya li okugamena oshilando, mokushilipaleka kutya omiyelo odha patwa, uuna aatondi ye ya popepi nasho. (Neh. 7:1-3) Eiyuvo * lyetu ndyoka lya dheulwa kOmbiimbeli, otali vulu okulonga li li omulangeli gwetu notali vulu oku tu londodha, uuna Satana ta kambadhala okunwetha mo omitima dhetu. Niitya yimwe, ano uuna ta kambadhala okunwetha mo omadhiladhilo getu, nkene tu uvite, omainyengotompelo getu nenge omahalo getu. Ethimbo kehe eiyuvo lyetu tali tu londodha, otwa pumbwa okupulakena kulyo, ano okweedhila omweelo pathaneko.

12-13. Otashi vulika tu makelwe tu ninge shike, ihe otu na okuninga po shike?

12 Natu taleni koshiholelwa shankene tatu vulu okwiigamena kaatu nwethwe mo komadhiladhilo gaSatana. Jehova okwe tu longa kutya ‘mokati ketu inamu uvika oluhondelo niilonga ya nyata yoludhi kehe.’ (Ef. 5:3) Oshike tatu ka ninga po, ngele oomakula yetu kiilonga nenge kosikola oya tameke okupopya kombinga yomilalo? Otu shi kutya otu na ‘okweetha okudhina Kalunga nuuhalu wuuyuni.’ (Tit. 2:12) Omulangeli gwetu, ano eiyuvo lyetu, otashi vulika li tu londodhe kombinga yoshinima sha nika oshiponga. (Rom. 2:15) Mbela otatu ka pulakena ngaa kulyo? Otashi vulika shi kale eshongo tu pulakene koomakula nenge tu tale omathano ngoka taye tu ulukile. Ihe ndika olyo ethimbo lyokupata omiyelo dhoshilando pathaneko, mokupopya shimwe shi ili nenge tu ze po puyo.

13 Ohashi pula uulaadhi tu yande omathiminiko ngoka tage tu zile koomakula, gokudhiladhila nenge gokuninga iinima ya puka. Otatu vulu okukala nuushili kutya Jehova oku wete oonkambadhala ndhoka tatu ningi note ke tu pa oonkondo nuunongo mboka twa pumbwa, opo tu yande omadhiladhilo gaSatana. (2 Ondjal. 16:9; Jes. 40:29; Jak. 1:5) Oshike ishewe tatu vulu okuninga tu gamene omitima dhetu?

TSIKILA OKUTONATELA OMUTIMA GWOYE

14-15. (a) Otwa pumbwa okweethela mo shike momitima dhetu, nongiini tatu vulu oku shi ninga? (b) Omayeletumbulo 4:20-22 otage tu kwathele ngiini tu likole mo oshindji melesho lyetu lyOmbiimbeli? (Tala wo oshimpungu “ Nkene tu na okutedhatedha.”)

14 Okutonatela omitima dhetu, okwa kwatela mo okutinda iinima iiwinayi, nokweethela mo mbyoka iiwanawa. Dhiladhila natango kombinga yoshiholelwa shedhingililokuma lyoshilando. Omutonateli gwoposheelo okwa li ha pata omiyelo dhoshilando, opo kaamu ponokelwe komutondi. Ihe omathimbo gamwe, okwa li he dhi egulula, opo mu etwe iikulya nosho wo iinima yilwe. Ando omiyelo odha li ihaadhi egululwa nando, ando aakalimo yomoshilando oya kala taya dhengwa kunakayidhi. Sha faathana, otwa pumbwa okweetha aluhe omitima dhetu dhi nwethwe mo komadhiladhilo gaKalunga.

15 MOmbiimbeli omu na omadhiladhilo gaJehova. Onkee ano, ethimbo kehe tatu yi lesha, otatu etha omadhiladhilo gaJehova ga nwethe mo okudhiladhila kwetu, nkene hatu kala tu uvite nosho wo oonkatu dhetu. Ongiini tatu vulu okulikola mo oshindji melesho lyetu lyOmbiimbeli? Egalikano olya simanenena. Omumwameme gumwe okwa ti: “Tango ohandi galikana kuJehova, manga inaandi tameka okulesha Ombiimbeli, tandi mu pula a kwathele ndje ‘ndi vule okumona iikumitha’ mOohapu dhe.” (Eps. 119:18) Otwa pumbwa wo okutedhatedha kwaashoka tatu lesha. Uuna tatu galikana, tatu lesha notatu tedhatedha, Oohapu dhaKalunga ohadhi tu gumu ‘meni momitima dhetu,’ nohashi tu kwathele tu kale tu hole omadhiladhilo ge. — Lesha Omayeletumbulo 4:20-22; Eps. 119:97.

16. Ongiini oyendji ya mona mo uuwanawa mokutala opolohalama yotiivii JW?

16 Omukalo gumwe tatu vulu okweetha omadhiladhilo gaKalunga ge tu nwethe mo, omokutala shoka shi li kopolohalama yotiivii JW. Aaihokani yamwe oya ti: “Opolohalama ndjoka hayi piti omwedhi kehe, oya kala shili eyamukulo komagalikano getu! Ohayi tu nkondopaleka nohayi tu tsu omukumo, uuna twa yemata nenge tu uvite uuwike. Olundji ohatu pulakene wo komaimbilo megumbo. Ohatu pulakene kugo, uuna tatu teleke, tatu opaleke nenge tatu nu otee.” Oopolohalama ndhoka ohadhi tu kwathele tu gamene omitima dhetu. Ohadhi tu longo tu dhiladhile ngaashi Jehova, notu yande omadhiladhilo gaSatana.

17-18. (a) Oshike tashi ka ningwa po, ngele otwa tula miilonga shoka tatu longwa kuJehova, ngaashi sha popiwa mAakwaniilwa yotango 8:61? (b) Oshike tatu ilongo koshiholelwa shomukwaniilwa Hiskia? (c) Metsokumwe negalikano lyaDavid, ndyoka li li mEpisalomi 139:23, 24, otatu vulu okugalikana kombinga yashike?

17 Ethimbo kehe tatu mono uuwanawa mboka hawu zi mokuninga shoka sha uka, eitaalo lyetu ohali ende tali kolo. (Jak. 1:2, 3) Ohatu uvu nawa, molwaashono otwa nyanyudha Jehova, shoka she mu ningitha e tu ithane oyana. Shoka ohashi tu ningitha tu kale twa hala tu longe ehalo lye shi vulithe nale. (Omayel. 27:11) Emakelo kehe tali tu adha, ohali tu pe ompito tu ulike kutya otatu longele Jehova nomutima aguhe, ngoka e li Tate gwetu omunahole. (Eps. 119:113) Ohatu ulike kutya otu hole Jehova nomutima gwetu aguhe, mokukala twa tokola toko tu vulike kiipango ye nokulonga ehalo lye. — Lesha 1 Aakwaniilwa 8:61.

18 Mbela ohatu ningi omapuko? Eeno, molwaashono inatu gwanenena. Ngele ohatu punduka, dhimbulukwa oshiholelwa shomukwaniilwa Hiskia. Naye okwa li ha ningi omapuko. Ihe okwa li i iyele ombedhi nokwa tsikile okulongela Jehova “nomutima aguhe,” (NW). (Jes. 38:3-6; 2 Ondjal. 29:1, 2; 32:25, 26) Onkene, natu yande oomwigo dhaSatana, opo kee tu nwethe mo nomadhiladhilo ge. Natu galikane, opo natse tu kale tu na “owino”. (1 Aak. 3:9; lesha Episalomi 139:23, 24.) Otatu vulu okukala aadhiginini kuJehova, ngele otwa kala hatu tonatele omitima dhetu.

EIMBILO 54 “Ondjila oyo ndjika”

^ okat. 5 Mbela otatu ka kala ngaa aadhiginini kuJehova nenge otatu ka pitika Satana e tu hedhithe kokule naKalunga ketu? Eyamukulo oli ikolelela kunkene tatu tonatele nawa omitima dhetu, ihe hakunkene tatu makelwa. Oshitya “omutima” otashi ti shike? Satana oha kambadhala ngiini okunwetha mo omitima dhetu? Ongiini tatu vulu okutonatela omitima dhetu? Oshitopolwa shika, otashi ka yamukula omapulo ngoka ga simana.

^ okat. 11 UUTUMBULILO WA YELITHWA: Jehova okwe tu pa uunongo wokukonakona omadhiladhilo getu, nkene tu uvite, oonkatu dhetu nokwiinyenyetela tse yene. Shoka Ombiimbeli otayi shi ithana kutya eiyuvo. (Rom. 2:15; 9:1) Eiyuvo lya dheulwa kOmbiimbeli, oondyoka hali wilikwa komithikampango dhaJehova, ndhoka dhi li mOmbiimbeli. Ohali tu kwathele tu tale ngele shoka tatu dhiladhila, tatu ningi nenge tatu popi oshiwanawa nenge oshiwinayi.

^ okat. 56 ETHANO PEPANDJA 15: Omumwatate a ninginithwa ta tala otiivii, e ta ku ya sha, sha nyata. Oku na okutokola kutya ota ningi po shike.

^ okat. 58 ETHANO PEPANDJA 16: Omulangeli gwopethimbo lyonale e wete sha, sha nika oshiponga kondje yoshilando. Okuza mpono, okwa lombwele aatonateli yoposheelo, noye endelele nziya ya edhile omiyelo dhoshilando noku dhi pata.