Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 3

Jehova Kalunga koye okwe ku lenga!

Jehova Kalunga koye okwe ku lenga!

“Oye ngoka e tu dhimbulukwa muudhigu wetu.” — EPS. 136:23.

EIMBILO 33 Uudhigu woye wu fala kuJehova

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1-2. Oonkalo dhini aapiya yaJehova oyendji haya taalele, nohadhi vulu oku ya guma ngiini?

NATU taleni kiiholelwa itatu tayi landula: Omumwatate gumwe omugundjuka okwa li a monika omukithi ngoka hagu ende tagu nkundipaleke omuntu. Omumwatate gumwe ngoka ha longo nuudhiginini, gwomimvo dhopokati, okwa li a kanitha iilonga ye, ihe nonando okwa li a ningi oonkambadhala dha mana mo a mone po yilwe, ine yi mona. Omumwameme gumwe omukokele ngoka omudhiginini, okwa ende itaa vulu we okuninga oshindji miilonga yaJehova, omolwuukokele.

2 Ngele nangoye owu li monkalo ya fa ndhoka twa zi nokupopya, otashi vulika wu uvite kutya ku na we oshilonga. Oonkalo ndhoka otadhi vulu okukutha po enyanyu lyoye, oku ku ningitha wu kale inoo isimaneka we nokuyona po ekwatathano lyoye nayalwe.

3. Satana naamboka ya nwethwa mo kuye, oya tala ko ngiini onkalamwenyo yaantu?

3 Uuyuni mbuka owa tala ko onkalamwenyo yaantu ngaashi Satana. Satana okwa kala aluhe nokuungaunga naantu momukalo moka ya fa kaaye na oshilonga. Nonando Satana okwa li e shi kutya ondjambi yokwaavulika kuKalunga oyo eso, okwa li a lombwele Eva nekoto kutya ota ka kala a manguluka. Omangeshefelo, opolitika nomalongelokalunga gomuuyuni mbuka, oya kala aluhe kohi yepangelo lyaSatana. Onkee ano, itashi kumitha sho aanangeshefa oyendji, aanapolitika naawiliki yomalongelokalunga, inaaya simaneka onkalamwenyo yaantu nokaaye na ko nasha nankene ye uvite.

4. Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika?

4 Mepingathano naashoka, Jehova okwa hala tu kale tu uvite kutya otu na ongushu, note tu kwathele uuna twa taalela oonkalo ndhoka tadhi vulu oku tu ningitha tu kale tu uvite kaatu na oshilonga. (Eps. 136:23; Rom. 12:3) Moshitopolwa shika otatu ka kundathana nkene Jehova he tu kwathele moonkalo tadhi landula: (1) Uuna tatu ehama, (2) uuna uuhupilo tawu shongola (3) nuuna uukulupe tawu tu ningitha tu kale tu uvite itaatu vulu okuninga sha miilonga yaJehova. Ihe tango natu taleni kutya omolwashike tatu vulu okukala neinekelo kutya kehe gumwe gwomutse, oku na ongushu kuJehova.   

JEHOVA OKWE TU LENGA

5. Oshike tashi ku ulukile kutya aantu oye na ongushu kuJehova?

5 Nonando otwa shitwa montsi yevi, otu na ongushu tu yi vule kokulekule. (Gen. 2:7) Natu taleni omatompelo gamwe ngoka taga ulike kutya omolwashike tu shi kutya otu na ongushu kuJehova. Okwa shita aantu momukalo moka taya vulu okuholela omaukwatya ge. (Gen. 1:27) Kungawo, okwe tu shita tu vule iinima yilwe mbyoka a shita. Evi niinamwenyo okwe yi tula mepangelo lyetu. — Eps. 8:4-8.

6. Uushili wumwe wuni tu na, mboka tawu ulike kutya Jehova okwa lenga aantu inaaya gwanenena?

6 Nokuli nokonima sho Adam a yono, Jehova okwa tsikile nokukala a lenga aantu. Okwe tu lenga noonkondo, nomolwaashono a gandja Omwana omuholike, Jesus, e tu sile, omolwoondjo dhetu. (1 Joh. 4:9, 10) Okupitila mekuliloyambo, Jehova ota ka yumudha mboka ya sa, omolwuulunde waAdam, ‘aawanawa naawinayi.’ (Iil. 24:15) Oohapu dhe otadhi ulike kutya otu na ongushu kuye kutya nduno uukolele wetu owa tya ngiini, otu li monkalo yopamahupilo ya fa peni nenge otwa kulupa. — Iil. 10:34, 35.

7. Omatompelo geni ga gwedhwa po aapiya yaJehova ye na, gokwiitaala kutya okwe ya lenga?

7 Otu na omatompelo ga gwedhwa po gokwiitaala kutya Jehova okwe tu lenga. Okwe tu nanena kuye nokwa mona nkene twi inyenga konkundana ombwanawa. (Joh. 6:44) Sho twa tameke okuhedha kuJehova, naye okwa hedha popepi natse. (Jak. 4:8) Jehova oha longitha ethimbo noha ningi oonkambadhala e tu longe, ta ulike kutya otu na ongushu kuye. Oku shi kutya tse aantu ya tya ngiini ngashingeyi, noku shi kutya otatu vulu okuhwepopala ngiini. Ohe tu pukulula wo, molwaashoka oku tu hole. (Omayel. 3:11, 12) Shika itashi ulike tuu lela kutya Jehova okwe tu lenga!

8. Oohapu ndhoka dhi li mEpisalomi 18:27-29, otadhi vulu ngiini okuguma omukalo moka hatu tala ko omaupyakadhi getu?

8 Yamwe oya li ya tala ko omukwaniilwa David kee na oshilonga, ihe David okwa li e shi kutya Jehova oku mu hole nohe mu ambidhidha. Shoka osha li sha kwathele David a tale ko onkalo ye momukalo gu uka. (2 Sam. 16:5-7) Uuna tu uvite twa gwililwa po nenge twa taalelwa komaupyakadhi, Jehova ota vulu oku tu kwathela tu tale ko iinima momukalo gwi ili, nota vulu wo oku tu kwathela tu pite meshongo kehe. (Lesha Episalomi 18:27-29.) Uuna Jehova te tu kwathele, kapu na shoka tashi vulu oku tu imba tu mu longele nenyanyu. (Rom. 8:31) Natu taleni ngashingeyi koonkalo ndatu dhokondandalunde, moka hatu kala unene twa pumbwa okudhimbulukwa kutya Jehova oku tu hole nokwe tu lenga.

UUNA TATU UNGAUNGA NUUWEHAME

Okulesha Oohapu dhaKalunga dha nwethwa mo, Ombiimbeli, otaku vulu oku tu kwathela tu kondjithe omadhiladhilo omawinayi ngoka hatu kala tu na, uuna tatu alukwa (Tala okatendo 9-12)

9. Uuwehame otawu vulu ngiini okuguma omukalo moka twi itala ko?

9 Uuwehame otawu vulu okuguma omaiyuvo getu, noku tu ningitha tu kale tu uvite kaatu na we ongushu kukehe gumwe. Otashi vulika tu kale twa sa ohoni, uuna aantu ya mono kutya itatu vulu we okuninga oshindji nenge ya mono kutya otwi ikolelela kuyalwe oyo ye tu kwathele. Nokuli nuuna yalwe kaaye shi kutya otatu ehama, otashi vulika natango tu kale twa sa ohoni, sho itaatu vulu we okuninga shoka twa kala hatu ningi. Moonkalo ndhoka oondhigu, Jehova ota vulu oku tu tsa omukumo. Ngiini mbela?

10. Shi ikolelela kOmayeletumbulo 12:25, oshike tashi vulu oku tu kwathela, uuna tatu ehama?

10 Uuna tatu ehama, “oohapu dhuukuume” otadhi vulu oku tu tsa omukumo. (Lesha Omayeletumbulo 12:25.) Jehova okwe tu lombwela oohapu oombwanawa okupitila mOmbiimbeli, ndhoka tadhi tu dhimbulukitha kutya otu na oshilonga kuye, nokuli nonando otatu ehama. (Eps. 31:19; 41:3) Ngele otwa kala hatu lesha oohapu ndhoka dha nwethwa mo nokuli noku dhi leshulula, Jehova ote ke tu kwathela tu ungaunge nomaiyuvo omawinayi ngoka tashi vulika ga etithwe kuuwehame.

11. Omumwatate gumwe okwa li a kwathelwa kuJehova ngiini?

11 Natu taleni koshimoniwa shomumwatate Jorge. Pethimbo e li omugundjuka, okwa li a monika omukithi ngoka hagu ende tagu nkundipaleke omuntu, naashoka osha li she mu ningitha a kale e uvite kee na oshilonga. Jorge okwa ti: “Kanda li nda tegelela omukithi gwandje gu kale gu uvitithe ndje nayi ngeyi nenge ndi kale nda sa ohoni, sho aantu taya tala ndje, omolwago. Sho onkalo yandje ya ende tayi nayipala, onda kala nokwiipula nkene shika sha li tashi ka lundulula onkalamwenyo yandje. Onda li nda gwililwa po, nonda pula Jehova megalikano a kwathele ndje.” Jehova okwa li e mu kwathele ngiini? Jorge ota ti: “Molwaashoka kanda li naanaa handi vulu okugandja eitulomo, onda li nda ladhipikwa ndi kale handi lesha oovelise oofupi mOmapisalomi, ndhoka tadhi popi nkene Jehova e na ko nasha naapiya ye. Onda li handi dhi endulula esiku kehe, nodha li dha kwathela ndje nokuhekeleka ndje. Mokweendela ko kwethimbo, aantu yalwe oye ke shi mona kutya ohandi imemeha lela. Oya ti kutya ohashi ya tsu omukumo, sho handi kala nda nyanyukwa. Onda mona kutya Jehova okwa yamukula omagalikano gandje. Okwa kwathela ndje ndaa kale we tandi iyulike omunwe omwiinayi. Onda tameke okukala tandi gandja eitulomo kwaashoka Ombiimbeli tayi ti kombinga yankene a tala ndje ko, nonando otandi ehama.”

12. Ngele owu na uuvu wontumba, oshike to vulu okuninga, opo Jehova e ku kwathele?

12 Ngele owu na uuvu wontumba, kala wu shi kutya Jehova oku shi onkalo yoye. Mu pula e ku kwathele, wu kale wu na etaloko ewanawa li na ko nasha nayo. Lesha Ombiimbeli, opo wu mone etumwalaka tali hekeleke ndyoka li li mo. Gandja eitulomo koovelise ndhoka tadhi popi nkene Jehova a lenga aapiya ye. Uuna to shi ningi, oto ka mona kutya Jehova omwaanawa kwaayehe mboka taye mu longele nuudhiginini. — Eps. 84:11.

UUNA UUHUPILO TAWU SHONGOLA

Jehova oku uvaneka kutya ote ke tu kwathela, uuna kaatu na iilonga (Tala okatendo 13-15)

13. Ngele omutse gwuukwanegumbo ogwa kanitha iilonga, otashi vulika shi mu gume ngiini?

13 Omutse kehe gwuukwanegumbo, ohagu kala gwa hala okusila oshimpwiyu yaandjawo. Ihe omumwatate ota vulu okukanitha iilonga, nonando epuko kali shi lye. Otashi vulika a kambadhale okukonga iilonga, e ta hulile muunyengwi. Onkalo ndjoka, otayi vulu oku mu teya omukumo. Ongiini okugandja eitulomo komauvaneko gaJehova taku vulu oku mu kwathela?

14. Jehova oha gwanitha po omauvaneko ge, omolwomatompelo geni?

14 Jehova oha gwanitha po aluhe omauvaneko ge. (Jos. 21:45; 23:14) Shoka ohe shi ningi, omolwomatompelo ogendji. Lyotango, edhina lye olya nyatekwa. Jehova oku uvaneka mOmbiimbeli kutya ota ka sila oshimpwiyu aapiya ye aadhiginini, noku na okugwanitha po euvaneko ndyoka. (Eps. 31:1-3) Etompelo ekwawo, Jehova oku shi kutya otashi ke tu yemateka, ngele ina sila oshimpwiyu mboka ye li oshitopolwa shuukwanegumbo we. Oku uvaneka oku tu sila oshimpwiyu palutu nopambepo, nokapu na shoka tashi mu imbi e shi ninge. — Mat. 6:30-33; 24:45.

15. (a) Eshongo lini Aakriste yonale ya li ya taalele? (b) Episalomi 37:18, 19, otali tu shilipaleke shike?

15 Ngele otu shi kutya omolwashike Jehova ha gwanitha po omauvaneko ge, otatu ka vula okwiidhidhimikila omashongo ge na ko nasha nuuhupilo. Natu taleni koshiholelwa shAakriste mboka ya li ko omimvo 2 000 nasha dha ka pita. Sho egongalo lyomuJerusalem lya li tali hepekwa unene, “ooitaali ayehe, kakele kaayapostoli, oya halakanene omikunda.” (Iil. 8:1) Oya li monkalo ya tya ngiini? Oya li taya nana nondatu. Osha yela kutya Aakriste oya li ya kanitha omagumbo gawo noongeshefa dhawo. Nonando ongawo, Jehova ine ya ekelahi, nokaya li ya kanitha enyanyu lyawo. (Iil. 8:4; Heb. 13:5, 6; Jak. 1:2, 3) Jehova okwa li a kwathele Aakriste mboka aadhiginini, note ke shi tu ningila wo. — Lesha Episalomi 37:18, 19.

OKWIIDHIDHIMIKILA OMAUPYAKADHI NGOKA HAGA ETITHWA KUUKULUPE

Okugandja eitulomo kwaashoka tatu ningi, nando otwa kulupa, otashi tu shilipaleke kutya Jehova okwe tu lenga nosho wo iilonga yetu yuudhiginini (Tala okatendo 16-18)

16. Oshike tashi vulu oku tu ningitha tu kale tu uvite kutya Jehova ina lenga iilonga yetu?

16 Sho tatu kulupa, otashi vulika tu tameke okukala tu uvite kutya ihatu pe Jehova sha gwana. Omukwaniilwa David sho a ende ta kulupa, otashi vulika naye a li e uvite ngawo. (Eps. 71:9) Jehova ohe tu kwathele ngiini?

17. Oshike tatu ilongo koshiholelwa shomumwameme Jheri?

17 Natu taleni koshimoniwa shomumwameme Jheri. Okwa li a pulwa a kale pomutumba gwedheulo lyokwoopalekulula omatungo getu, ngoka gwa li tagu ka ningilwa pOshinyanga shUukwaniilwa. Ihe okwe shi tindi. Okwa ti: “Onda kulupa, ngame omuselekadhi nokandi na ontseyo yasha, opo Jehova a longithe ndje. Kandi na oshilonga shasha.” Uusiku mboka wa tetekele esiku lyedheulo ndyoka, okwa mbumbulile Jehova omutima gwe megalikano. Esiku lya landula, sho a thiki pOshinyanga shUukwaniilwa, okwa li ti ipula natango ngele osha pumbiwa ngaa a kale po. Pethimbo lyedheulo, gumwe gwomaamwatate mboka ya li taya gandja edheulo, okwa tsu omuthindo kutya shoka sha simanenena, okukala nehalo tu longwe kuJehova. Omumwameme Jheri okwa ti: “Ondi ipopile nda ti, ‘ehalo ndyoka olyo ndi na!’ Onda tameke okuhukula ehodhi, sho nda mono kutya Jehova okwa yamukula egalikano lyandje. Okwa shilipaleke ndje kutya opu na sha shongushu shoka tandi vulu okuninga noku na wo ehalo lyokulonga ndje.” Okwa gwedha ko a ti: “Sho nde ya pomutumba mpoka, onda li nda tila, kaandi na omukumo nondi wete kaandi na oshilonga. Ihe sho nda zi po, kanda li we nda tila, onda li ndi na omukumo nondi uvite ndi na oshilonga.”

18. Ombiimbeli otayi ulike ngiini kutya Jehova okwa lenga natango iilonga mbyoka aakulupe taye mu longele?

18 Sho tatu ende tatu kulupa, natu kale nuushili kutya Jehova oku tu nine natango iilonga. (Eps. 92:12-15) Jesus okwe tu longa kutya nonando okuvula kwetu okwa ngambekwa, nenge shoka tatu ningi osha fa kaashi na oshilonga, Jehova okwa lenga kehe shoka tatu vulu okuninga miilonga ye. (Luk. 21:2-4) Onkee ano, gandja eitulomo kwaashoka to vulu okuninga. Pashiholelwa, lombwela aantu kombinga yaJehova, galikanena aamwaho noku ya ladhipika ya kale aadhiginini. Jehova oku wete kutya oto vulu okukala omulongi pamwe naye, molwaashoka owu na ehalo okukala omudhiginini kuye, ihe hamolwiilonga mbyoka to vulu okulonga. — 1 Kor. 3:5-9.

19. Aaroma 8:38, 39, otaye tu pe eshilipaleko lini?

19 Inatu nyanyukwa tuu sho tatu longele Jehova, Kalunga ngoka a lenga shili mboka taye mu longele! Okwe tu shita tu longe ehalo lye. Onkee ano, elongelokalunga lyashili olyo owala hali tu etele enyanyu lyashili monkalamwenyo yetu. (Eh. 4:11) Nonando uuyuni otashi vulika we tu dhina, Jehova hasho e tu tala ko ngawo. (Heb. 11:16, 38) Uuna twa gwililwa po kuuwehame, kuuhupilo nenge kuukulupe, natu dhimbulukwe kutya kapu na shoka tashi vulu oku tu topola ko kohole yetu yokuhola Tate yetu gwomegulu. — Lesha Aaroma 8:38, 39.

^ okat. 5 Mbela owa enda nale monkalo ndjoka ye ku ningitha wu kale wu uvite waa na oshilonga? Oshitopolwa shika, otashi ke ku dhimbulukitha kutya Jehova okwe ku lenga shi thike peni. Otashi ka kundathana nkene to vulu okukala wi isimaneka kutya nduno oshike shi ku ningilwe monkalamwenyo yoye.

EIMBILO 30 Tate, Kalunga kandje naKuume kandje