Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 5

Longitha ‘nawa ethimbo kehe wu li na’

Longitha ‘nawa ethimbo kehe wu li na’

“Ikonakoneni ano nawa, nkene mu na okukala. Inamu kala ngashika omagoya, kaleni ngaashi aanandunge.” — EF. 5:15, 16.

EIMBILO 8 Jehova oye egameno lyetu

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Ongiini tatu vulu okulongitha ethimbo lyetu tu koleke ekwatathano lyetu naJehova?

 OTU hole okukala pamwe naantu mboka tu hole. Aaihokani ohaya nyanyukilwa okukala pamwe ye li oyo ayeke. Aagundjuka ohaya nyanyukilwa okukala pamwe nookuume kawo kopothingo. Shimwe ishewe, atuheni otwa lenga ethimbo ndyoka hatu kala pamwe nooitaali ooyakwetu. Ihe shoka sha simanenena, otu hole okulongitha ethimbo lyetu tu koleke ekwatathano lyetu naKalunga ketu. Shika ohatu shi ningi uuna tatu mu galikana, tatu lesha Oohapu dhe nuuna tatu tedhatedha kelalakano lye nosho wo kombinga yomaukwatya ge omawanawa. Ethimbo ndyoka hatu longitha moku shi ninga, olya simana noonkondo. — Eps. 139:17.

2. Eshongo lini tashi vulika tu kale tu na?

2 Nonando ohatu nyanyukilwa ethimbo ndyono hatu longitha tu galikane Jehova nokukonakona Ombiimbeli, ihashi kala aluhe oshipu oku shi ninga. Otashi vulika shi kale oshidhigu okumona ethimbo lyokulongela Jehova, molwaashoka onkalamwenyo yetu oyi ipyakidhila. Iilonga yetu yokwiikongela omboloto, iinakugwanithwa mbyoka tu na momagumbo nosho wo omaipyakidhilo galwe otaga vulu okukutha po ethimbo lyetu olindji, e tatu kala kaatu na ethimbo lyokugalikana, lyokukonakona nenge lyokutedhatedha.

3. Oshike ishewe tashi vulu okumana po ethimbo lyetu lyokulongela Jehova?

3 Opu na ishewe oshinima shilwe shoka tashi vulu okumana po ethimbo lyetu. Ngele inatu kotoka, otashi vulika twi ipyakidhile unene niinima mbyoka inaayi puka okuninga, e tayi mana po ethimbo lyetu lyokuhedha popepi naJehova. Pashiholelwa, osha simana okukala tu na ethimbo lyokwiinyanyudha. Nonando omainyanyudho ngoka hatu hogolola otashi vulika inaaga puka, ngele otwa longitha ethimbo olindji mugo, itatu ka kala tu na ethimbo lya gwana lyokulongela Jehova. Natu kale tu shi kutya omainyanyudho hago oshinima sha simana unene. — Omayel. 25:27; 1 Tim. 4:8.

4. Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika?

4 Moshitopolwa shika, otaku ka kundathana kutya omolwashike twa pumbwa okutokola kutya oshike sha simanenena monkalamwenyo yetu. Otatu ka kundathana wo kombinga yankene tatu vulu okulongitha ethimbo lyetu nawa mokulongela Jehova, nankene tatu vulu okumona mo uuwanawa uuna tatu shi ningi.

NINGA OMATOKOLO GOPANDUNGE; I TULILA PO OMALALAKANO OMAWANAWA

5. Ongiini okukonakona omayele ngoka taga adhika mAaefeso 5:15-17 taku vulu okukwathela omugundjuka a ninge omatokolo omawanawa monkalamwenyo?

5 Ninga omatokolo omawanawa. Aagundjuka olundji ohayi ipula kombinga yaashoka ye na okulalakanena monkalamwenyo yawo. Aalongi yawo naakwanezimo mboka kaaye shi Oonzapo dhaJehova nayo otashi vulika ye ya ladhipike ya lalakanene elongo lyopombanda, opo ya vule oku ka mona iilonga mbyoka hayi futu nawa. Ihe elongo ndyoka otashi vulika li mane po ethimbo lyawo olindji noonkondo. Mepingathano naashono, aavali yawo nookuume kawo megongalo otashi vulika ye ya ladhipike ya lalakanene okulongela Jehova. Oshike tashi vulu okukwathela omugundjuka ngoka e hole Jehova a ninge etokolo lyopandunge? Oshi li nawa a leshe nokutedhatedha kAaefeso 5:15-17. (Lesha.) Ngele a lesha enyolo ndyoka, ota vulu okwiipula ta ti: ‘Jehova okwa hala, ndi ninge shike?’ Etokolo lini tali mu nyanyudha? Etokolo lini tali ka kwathela ndje ndi longithe ethimbo lyandje nawa? Dhimbulukwa kutya “omasiku ngaka omawinayi,” nuuyuni mbuka tawu pangelwa kuSatana, owu li pokuhula po. Otashi ka kala pandunge okukala tatu ningi iinima mbyoka tayi nyanyudha Jehova.

6. Maria okwa li a ningi etokolo lini, nomolwashike lya li li li pandunge?

6 Itulila po omalalakano omawanawa. Omathimbo gamwe, okulongitha ethimbo lyetu nawa otashi vulika ku kale kwa kwatela mo okuninga ehogololo pokati kiinima iyali mbyoka inaayi puka. Shoka oshi iwetikile kokutala kwaashoka sha li sha ningwa po sho Jesus a li a talele po Maria naMarta. Marta okwa li a nyanyukwa noonkondo sho Jesus e ya oku ya talela po, e te mu telekele iikulya oyindji. Ihe mumwayina, Maria, okwa li a kuutumba puJesus ta pulakene kwaashoka ta popi. Shoka Marta a li ta ningi inashi puka, ihe Jesus okwa ti kutya Maria “okwi ihogololele ombinga ombwanawa.” (Luk. 10:38-42) Konima yethimbo, Maria otashi vulika a li a dhimbwa iikulya mbyoka ya lile, ihe otatu vulu okukala tu na uushili kutya ina dhimbwa nando shoka a longwa kuJesus. Ngaashi naanaa Maria a li a lenga ethimbo eshona ndyoka a li pamwe naJesus, natse otwa lenga ethimbo lyetu lyokukala popepi naJehova. Ongiini mbela tatu vulu okulongitha nawa ethimbo ndyoka?

LONGITHA ETHIMBO LYOYE NAWA WU KOLEKE EKWATATHANO LYOYE NAJEHOVA

7. Omolwashike okugalikana, okukonakona nosho wo okutedhatedha kwa simanenena?

7 Kala wu shi kutya egalikano, ekonakono nosho wo okutedhatedha oyi li oshitopolwa shokulongela Jehova. Uuna tatu galikana, kungawo otatu popi naTate yetu gwomegulu, ngoka e tu hole noonkondo. (Eps. 5:7) Uuna tatu konakona Ombiimbeli, otatu imonene wo “ontseyo okutseya Kalunga,” ngoka e li Onzo yuunongo awuhe. (Omayel. 2:1-5.) Uuna tatu tedhatedha, otatu dhiladhila iinima mbyoka twi ilonga kombinga yaJehova, omaukwatya ge omawanawa nosho wo iinima iikumithi mbyoka a hala oku tu ningila nosho wo aantu ayehe. Ngoka ogwo omukalo omwaanawa lela gwokulongitha nawa ethimbo lyetu. Ihe oshike tashi vulu oku tu kwathela tu shi ninge?

Mbela ito vulu okukonga ehala lya mwena wu ninge ekonakonombiimbeli lyoye lyopaumwene? (Tala okatendo 8-9)

8. Oshike tatu vulu okwiilonga momukalo moka Jesus a longitha ethimbo lye sho a li mombuga?

8 Ngele otashi wapa, inda pehala lya mwena. Natu taleni koshiholelwa shaJesus. Manga inaa tameka uukalele we wokombanda yevi, okwa li a kala mombuga uule womasiku 40. (Luk. 4:1, 2) Mehala ndyoka lya mwena, Jesus okwa li a vulu okugalikana Jehova nokutedhatedha kombinga yokulonga ehalo lyaHe. Shoka osha li she mu kwathele i ilongekidhile omamakelo ngoka ga li poku mu adha. Oshiholelwa she shoka otashi vulu ngiini oku ku kwathela? Ngele maandjeni omu li mo omundji, otashi vulika kaashi kale aluhe oshipu okumona ehala lya mwena megumbo. Ngele osho, oto vulu okuya pondje pehala li imwenenena. Omumwameme Julie osho ha ningi uuna a hala okugalikana Jehova. Ye nomusamane gwe ohaya zi mokafleta okashona moFulaanisa, nohashi kala oshidhigu kuye okukala oye awike kaapu na sha tashi mu piyaganeke. Julie ota ti: “Onkene ohandi ka enda esiku kehe moparka, moka handi vulu okukala ongame awike, tandi tedhatedha nokugalikana Jehova.”

9. Nonando okwa li ha kala i ipyakidhila, Jesus oku ulike ngiini kutya okwa lenga ekwatathano lye naJehova?

9 Jesus okwa li ha kala i ipyakidhila noonkondo. Pethimbo lyuukalele we kombanda yevi, okwa li ha landulwa komangathithi gaantu shaa mpoka ta yi, ya hala okukala pamwe naye. Oshikando shimwe, ‘aantu moshilando ashihe oya gongalele posheelo’ shegumbo limwe, ya hala oku mu mona. Nonando ongawo, Jesus okwa li aluhe ha shilipaleke kutya okwa mona ethimbo lyokugalikana Jehova. Manga etango inaali pita, okwa li a yi “kokuma ku li owala” hoka a vulu okukala oye awike ta galikana He. — Mark. 1:32-35.

10-11. Shi ikolelela kuMateus 26:40, 41, omayele geni ga simanenena Jesus a li a pe aalongwa ye meyana shaGetsemane, ihe oshike sha li sha ningwa po?

10 Ongulohi ye yahugunina kombanda yevi, lwopehulilo lyuukalele we, Jesus okwa li ishewe a kongo ehala lyi imwenenena, opo a vule okutedhatedha nokugalikana. Ehala ndyoka okwa li e li mono meyana lyaGetsemane. (Mat. 26:36) Oshikando shono, Jesus okwa li a pe aalongwa ye omayele ga simanenena ge na ko nasha nokugalikana.

11 Natu taleni shoka sha li sha ningwa po. Sho ya thiki meyana shaGetsemane, okwa li kwa toka noonkondo, tashi vulika mokati kuusiku lela. Jesus okwa lombwele aayapostoli ye kutya naya ‘kale ya tonata,’ e ta yi a ka galikane. (Mat. 26:37-39) Ihe manga a li ta galikana, aayapostoli ye oya kotha. Sho a adha ya kotha, okwe ya ladhipike ishewe ya kale ya ‘tonata notaya galikana.’ (Lesha Mateus 26:40, 41.) Okwa li a mono kutya otaya nyengwa noonkondo okukala ya tonata nonokutya oya vulwa. Molwaashoka Jesus okwa li e na ohenda, okwa mono utya “onyama onkundi.” Okwa shuna ko ishewe iikando iyali a ka galikane, naasho a galuka okwa adha aalongwa ye ya kotha, pehala lyokukala taya galikana. — Mat. 26:42-45.

Mbela ito vulu okwiitulila po ethimbo lyokugalikana manga inoo vulwa? (Tala okatendo 12)

12. Oshike tatu vulu okuninga ngele omathimbo gamwe ohatu kala tu uvite twa gwililwa po unene nenge twa vulwa noitatu vulu okugalikana?

12 Hogolola ethimbo tali opalele. Otashi vulika omathimbo gamwe tu kale tu uvite twa gwililwa po nenge twa vulwa noitatu vulu okugalikana. Ngele shoka oshe ku ningilwa, hangoye awike ho kala wu uvite ngawo. Oshike mbela to vulu okuninga po? Aantu yamwe mboka haya galikana aluhe Jehova, ohaya mono kutya ohashi kwathele okugalikana komatango manga inaaku toka, sho inaaya vulwa unene. Aantu yalwe ohaya mono kutya ohaya galikana yi itula mo ngele ya kuutumba nenge ya tsa oongolo. Ihe ongiini ngele oho kala to ipula unene nenge kuu na we nandonando omukumo gwokugalikana? Lombwela Jehova nkene wu uvite. Oto vulu okukala nuushili kutya Tate yetu, omunahenda, ota uva ko omaiyuvo goye. — Eps. 139:4.

Mbela ito vulu okuyanda okukala to yakula omatumwalaka noo-email sho wu li pokugongala? (Tala okatendo 13-14)

13. Iikwaelektronika otayi vulu ngiini oku tu piyaganeka uuna tatu galikana, tatu konakona nenge tu li pokugongala?

13 Ino etha sha shi ku piyaganeke uuna to konakona. Egalikano halyo owala omukalo moka tatu vulu okukoleka ekwatathano lyetu naJehova. Okukonakona Oohapu dhaKalunga nokukala pokugongala otaku vulu wo oku tu hedhitha popepi naye. Mbela opu na sha shoka to vulu okuninga, wu vule okulongitha nawa ethimbo lyoye sho to konakona nokukala pokugongala? Ipula ngeyi: ‘Oshike mbela hashi vulu okwiimba ndje ndi gandje eitulomo uuna ndi li pokugongala nenge uuna tandi konakona Ombiimbeli?’ Mbela okudhengelwa ongodhi, oo-email, nenge omatumwalaka ngoka ho tuminwa kongodhi nenge koshikwaelektronika shoye? Aantu kunena omabiliyona oye na iikwaelektronika mbyoka. Aakonakoni yamwe yiinima ohaya ti kutya uuna tatu kambadhala okugandja eitulomo kusha, ohashi kala oshidhigu ngele opu na ongodhi yopeke yi li popepi natse. Omuprofesoli gumwe naye ota tsu kumwe nasho, sho a ti: “Omuntu iho kala to gandja eitulomo kwaashoka to ningi, oshoka omadhiladhilo goye ohaga kala owala ge li kiinima yimwe yi ili.” Piigongi iinene niishona, olundji ohatu lombwelwa tu shunithe pevi omawi giikwaelektronika yetu, opo kaayi piyaganeke yalwe. Mbela itatu vulu okuninga sha faathana uuna tatu galikana, tatu konakona nenge tu li pokugongala, opo kaayi tu piyaganeke?

14. Shi ikolelela kAafilippi 4:6, 7, Jehova ote ke tu kwathela ngiini tu gandje eitulomo kwaashoka tatu ningi?

14 Pula Jehova e ku kwathele wu gandje eitulomo kwaashoka to ningi. Ngele owa mono kutya omadhiladhilo goye otaga falwafalwa sho to konakona nenge sho wu li pokugongala, pula Jehova e ku kwathele. Ngele oto ipula nenge wu na iimpwiyu oyindji, otashi vulika shi kale oshidhigu oku yi dhimbwa, opo wu vule okugandja eitulomo kOohapu dhaKalunga, ihe oku shi ninga okwa simanenena. Galikana Jehova e ku pe ombili ndjoka tayi gamene ‘omadhiladhilo’ nosho wo omutima gwoye. — Lesha Aafilippi 4:6, 7.

OHATU MONO UUWANAWA UUNA TATU NINGI IINIMA YOPAMBEPO

15. Ngele owa kala ho longitha ethimbo wu ende pamwe naJehova, oto ka mona uuwanawa wuni?

15 Ngele oho itulile po ethimbo wu lyokupopya, lyokupulakena nosho wo lyokudhiladhila kombinga yaJehova, oto ka mona mo uuwanawa owundji. Ngiini mbela? Shotango, oto ka ninga omatokolo omawanawa. Ombiimbeli otayi tu shilipaleke kutya ngoka te ‘ende pamwe naanawino, ota likola owino.’ (Omayel. 13:20.) Onkee ano, sho to longitha ethimbo lyoye to ende pamwe nOnzo yuunongo, Jehova, oto ka likola owino owundji. Oto ka uva ko nawa nkene wu na oku mu nyanyudha nankene wu na okuyanda okuninga omatokolo ngoka hage mu yemateke.

16. Ngele otwa kambadhala tu kale tu na ekwatathano ewanawa naJehova, otashi ke tu kwathela ngiini tu hwepopale mokulonga aantu?

16 Oshitiyali, oto ka ninga omulongi omwaanawa. Uuna tatu konakona Ombiimbeli nagumwe, limwe lyomomalalakano getu ga simanenena, oku mu kwathela a hedhe popepi naJehova. Ngele ohatu galikana aluhe Tate yetu gwomegulu nokwiilonga kombinga ye, ohole yetu yoku mu hola otayi ka koka notatu ka pondola lela mokukwathela aakonakoni yetu ya kale ye mu hole. Jesus osho a li a ningi. Okwa li a popi kombinga yaHe ta longitha omautumbulilo omawanawa nogopahole, ngoka ga kwathele aalanduli ye nayo ya kale ye Mu hole. — Joh. 17:25, 26.

17. Omolwashike egalikano nokukonakona Ombiimbeli haku tu kwathele tu koleke eitaalo lyetu?

17 Oshititatu, eitaalo lyoye otali ka kola. Dhiladhila kwaashoka hashi ningwa po uuna wa pula ewiliko, ehekeleko nenge eyambidhidho kuKalunga. Oshikando kehe Jehova ta yamukula omagalikano goye, eitaalo lyoye muye ohali kolo. (1 Joh. 5:15) Oshike ishewe tashi vulu oku ku kwathela wu koleke eitaalo lyoye? Ekonakonombiimbeli lyopaumwene. Dhimbulukwa kutya “eitaalo ohali zi mokuuva.” (Rom. 10:17). Ihe nando ongawo, okukoleka eitaalo, otaku pula oshindji kaashi shi owala okwiilikolela ontseyo. Mbela oshike ishewe twa pumbwa okuninga po?

18. Omolwashike twa pumbwa okukala hatu tedhatedha? Shi thaneka.

18 Otwa pumbwa okukala hatu tedhatedha kombinga yaashoka tatu ilongo. Natu taleni koshimoniwa shomunyoli gwEpisalomi 77. Okwa li a gwililwa po, molwaashoka okwa li e wete kutya ye nAaisraeli ooyakwawo inaya hokiwa we kuJehova. Omaipulo ga tya ngawo oga li ge mu imbi a kothe uusiku. (Ovelise 2-8) Okwa li a ningi po shike mbela? Okwa lombwele Jehova a ti: “Ote kala nokutedhatedha iilongankondo yoye; otandi dhimbulukwa iilonga yoye iinene.” (Ovelise 12) Odhoshili kutya omupisalomi ngoka okwa li e shi nawa iinima mbyoka Jehova a li a ningila oshigwana She monakuziwa, ihe okwa li natango a pula a ti: “Kalunga okwa dhimbwa kutya oye omunesilohenda? Ongeyo ye oya kutha po olukeno lwe?” (Ovelise 9) Omupisalomi nguka okwa li a tedhatedha kombinga yiilongankondo yaJehova nokunkene Kalunga a li e mu ulukile ohenda nolukeno monakuziwa. (Ovelise 11) Oshizemo oshini? Omupisalomi okwa li a tompwa kutya Jehova ita ka thiga po oshigwana she. (Ovelise 15) Momukalo gwa faathana, eitaalo lyoye otali ka kola sho to tedhatedha kwaashoka Jehova a ningila nale oshigwana she naashoka e ku ningila wo pauhandimwe.

19. Uuwanawa wuni tatu ka mona ishewe ngele otwa tsikile okuhedha popepi Jehova?

19 Oshitine, shoka sha simanenena, ohole yoye yokuhola Jehova otayi ka kola. Momaukwatya agehe ngoka tu na, ohole oyo hayi tu inyengitha unene tu vulike kuJehova, tu ninge omaiyambo opo tu mu nyanyudha notu idhidhimikile uupyakadhi kehe. (Mat. 22:37-39; 1 Kor. 13:4, 7; 1 Joh. 5:3) Kapu na sha shi na ondilo unene shi vule okukala nekwatathano lyopothingo naJehova. — Eps. 63:1-8.

20. Oto ka ninga po shike, opo ekwatathano lyoye naJehova li kale lya kola?

20 Dhimbulukwa kutya egalikano, ekonakono nosho wo okutedhatedha oyi li oshitopolwa shokulongela Kalunga. Ngaashi Jesus, natu kale hatu kongo ehala mpoka pwa mwena tu koleke ekwatathano lyetu naJehova. Ino etha sha shi ku piyaganeke uuna to konakona. Pula Jehova e ku kwathele wu gandje eitulomo sho to galikana, to konakona, to tedhatedha naasho to ningi iinima yilwe uuna to mu longele. Ngele owa longitha ethimbo lyoye nawa ngashingeyi, Jehova ote ku pa omwenyo gwaaluhe muuyuni uupe waKalunga. — Mark. 4:24.

EIMBILO 28 Okukala kuume kaJehova

^ Jehova okuume ketu kopothingo. Otwa lenga uukuume wetu naye, notwa hala tu mu tseye nawa. Ohashi pula ethimbo okutseya omuntu nawa, nosha faathana wo ngele tashi ya pokupanga uukuume naJehova. Molwaashoka onkalamwenyo yetu kunena oyi ipyakidhila noonkondo, ongiini tatu vulu okulongitha ethimbo lyetu tu hedhe popepi naTate yetu gwomegulu, notashi ke tu etela uuwanawa wuni ngele otwe shi ningi?