Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 43

Longela Jehova oye awike

Longela Jehova oye awike

“Omuwa Kalunga koye oye awike u na oku mu galikana noye awike u na oku mu longela.” — MAT. 4:10.

EIMBILO 51 Otwi iyapulila Kalunga!

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Omolwashike Jehova oye awike tu na okulongela?

JEHOVA oye awike tu na okulongela, molwaashoka oye Omushiti gwetu nOmugandji gwomwenyo. (Eh. 4:11) Nonando ongawo, opu na eshongo. Nonando otu hole Jehova notwe mu simaneka, oku mu longela kwetu oye awike otaku vulu okupiyaganekwa kiinima yontumba. Otwa pumbwa okutseya nkene shoka tashi vulu okuningwa. Tango, natu ka taleni iinima yimwe mbyoka ya kwatelwa mokulongela kwetu Jehova oye awike.

2. Shi ikolelela kuEksodus 34:14, oshike tatu ka ninga, ngele ohatu longele Jehova oye awike?

2 MOmbiimbeli, okulongela Kalunga oye awike, okwa kwatela mo okukala tu mu hole noonkondo. Uuna tu hole Jehova noonkondo, otatu ke mu longela oye awike. Itatu ka etha nando osha shi pingene po ohole yetu yoku mu hola. — Lesha Eksodus 34:14.

3. Omatompelo geni omawanawa tu na gokulongela Jehova oye awike?

3 Otu na omatompelo omawanawa gokulongela Jehova oye awike. Omolwashike tatu tile ngawo? Omolwaashoka ogi ikolelela kuushili mboka twi ilonga kombinga ye. Otwi ilonga kombinga yomaukwatya ge omawanawa notwe ga hokwa. Otu shi shoka Jehova e hole noku tonde, notatu tsu kumwe nasho. Elalakano lye ndyoka e nine aantu, otu li shi nohatu li ambidhidha. Otwe shi tala ko shi li uuthembahenda uunene, sho he tu pitike tu ninge ookuume ke. (Eps. 25:14) Kehe shoka hatu ilongo kombinga yOmushiti gwetu, ohashi tu hedhitha popi naye. — Jak. 4:8.

4. (a) Omuhindadhi oha longitha shike, opo a nkundipaleke ohole yetu yokuhola Jehova? (b) Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika?

4 Omuhindadhi oye ta pangele uuyuni mbuka, nohe wu longitha, opo e tu yule mokukala twa hokwa iinima mbyoka yi li mo nokukala twe yi pititha komeho. (Ef. 2:1-3; 1 Joh. 5:19) Elalakano lye olyo oku tu ningitha tu kale tu hole iinima yilwe, pehala lyokukala tu hole owala Jehova. Natu ka kundathaneni omikalo mbali ndhoka Satana tashi vulika a longithe. Gwotango, ohe tu makele tu lalakanene omaliko. Omutiyali, oha kambadhala oku tu nwetha mo tu hogolole omainyanyudho omawinayi.

YANDA OHOLE YIIMALIWA

5. Omolwashike tu na okukala twa kotoka, kaatu kale tu hole iimaliwa?

5 Oshi li paunshitwe okukala twa hala okukala tu na iikulya ya gwana, oonguwo oombwanawa nehala ewanawa lyokukala. Nonando ongawo, otu na okukala twa kotoka, kaatu kale tu hole iimaliwa. Oyendji muuyuni mbuka waSatana, oye “hole iimaliwa” (NW) nosho wo iinima yopamaliko. (2 Tim. 3:2) Jesus okwa li e shi kutya aalanduli ye otashi vulika ya ka makelwe ya kale ye yi hole. Jesus okwa ti: “Kaku na ngoka ta vulu okulongela aawa yaali; oshoka ota tondo gumwe, ye e ta kala e hole mukwawo, nenge ta simaneke nguka, ye ta dhini ngwiyaka. Kamu vulu okulongela Kalunga pamwe nemona.” (Mat. 6:24) Omuntu ngoka ha longele Jehova, ihe oha longitha wo ethimbo olindji nosho wo oonkondo dhe mokulalakanena omaliko gomuuyuni mbuka, kungawo ota kambadhala okulongela aawa yaali. Omuntu a tya ngawo, ita ka vula okulongela Jehova oye awike.

Nkene aalaodikea yamwe ya li yi itala ko . . .nankene jehova najesus ya li ye ya tala ko (Tala okatendo 6)

6. Oshike tatu ilongo kwaashoka Jesus a popi kombinga yaantu yomegongalo lyomuLaodikea?

6 Lwopehulilo lyomumvo 100 E.N., yamwe yomegongalo lyomoshilando Laodikea, oya li yi itanga taya ti: ‘Tse aayamba ye li nawa nokatu na shoka twa pumbwa.’ Ihe kuJehova naJesus, oya li ‘aakweyi, aayetithihenda, oohepele, ye li olutu lwowala naaposi.’ Jesus okwa li e ya pe omayele, hamolwaasho ya li aayamba, ihe omolwaashoka ohole yawo yokuhola omaliko oya li tayi yono po ekwatathano lyawo naJehova. (Eh. 3:14-17) Ngele otwa mono kutya momitima dhetu omwi iyakela ehalo lyokuhola eliko, otu na okukatuka nziya tu lundulule omadhiladhilo getu. (1 Tim. 6:7, 8) Ngele hasho, otatu ka tameka okuhola iinima yilwe, na Jehova ita ka hokwa oku mu longela kwetu. Okwa ‘tegelela tu mu longele oye awike.’ (Deut. 4:24, yelekanitha NW.) Ongiini tashi vulika tu kanithe etaloko lyetu li li pandjele li na ko nasha niimaliwa?

7-9. Oshike wi ilonga moshimoniwa shomukuluntugongalo David?

7 Natu taleni koshiholelwa shomumwatate David, omukuluntugongalo gwokoAmerika ngoka ha longo nuudhiginini. Okwi ipopi kutya okwa kala omuniilonga ha longo nuudhiginini. Okwa li a pewa ondondo yopombanda mehangano moka a li ha longo, nokwa li a talika ko moshilongo e li gumwe gwomaantu mboka oonkulungu miilonga mbyoka. Ota ti: “Pethimbo ndyoka, onda li tandi dhiladhila kutya oku shi enditha nawa kwandje miilonga, oku li elalekonuuyamba lya za kuJehova.” Ihe osho ngaa shili?

8 Omumwatate David okwa tameke oku shi dhimbulula mo kutya iilonga ye oya li tayi yono po uukuume we naJehova. Okwa ti: “Ondi iyadha owala handi dhiladhila kombinga yuupyakadhi mboka ndi na kiilonga, uuna ndi li kokugongala nenge nokuli muukalele. Onda li handi mono iimaliwa oyindji, ihe shoka osha ningitha ndje owala ndi kale nda gwililwa po, nondjokana yetu oya tameke okukala itaayi ende we nawa.”

9 Omumwatate David okwe shi mono mo kutya okwa pumbwa okutalulula shoka a pitha komeho. Okwa ti: “Onda li nda tokola toko ndi ninge omalunduluko.” Okwa li a hala okulundulula elandulathano lye li na ko nasha niilonga, nedhiladhilo lye ndyoka okwe li lombwele omukuluntu gwawo gwiilonga. Oshizemo? David okwa kanitha iilonga ye. Okwi inyenge ngiini? Okwa ti: “Esiku lya landula ko, onda tula mo eindilo lyuukwathelikokolindjila tawu tsikile.” Opo yi ikwathele, David nomukadhi oya li ya tameke okulonga iilonga yokwoopaleka. Lwanima, David okwa ningi omukokolindjila gwondjigilile, nokonima yethimbo omukadhi okwe mu wayimine. Aaihokani mbaka oya hogolola okulonga iilonga yokwiikongela omboloto mbyoka ya dhinika koyendji, ihe hayo ya pititha komeho. Nonando ohaya futwa owala uushakashaka, omwedhi kehe ohaya kala ye na shoka ya pumbwa, opo ya fute iifutwa yawo. Oya hala okupititha Jehova komeho, noye shi mona yo yene kutya oha sile oshimpwiyu mboka ya pititha komeho iinima yUukwaniilwa. — Mat. 6:31-33.

10. Ongiini tatu vulu okukotokela omitima dhetu?

10 Kutya nduno otu na iiniwe iishona nenge oyindji, otwa pumbwa okukotokela omitima dhetu. Ngiini mbela? Ino tameka okukala wu hole omaliko. Ino etha wu pitithe iilonga yokwiikongela ombolo komeho yokulongela Jehova. Shoka oto vulu oku shi mona mo ngiini? Omapulo gamwe ngoka to vulu okwiipula ongaashi: ‘Mbela olundji ohandi ipula kombinga yiilonga yandje yokwiikongela omboloto, uuna ndi li kokugongala nenge muukalele? Mbela ohandi ipula unene ngele otandi ka kala ngaa ndi na iimaliwa konahiya? Mbela iimaliwa niinima yopamaliko ohayi etele ndje uupyakadhi nosho wo kuume kandje kopandjokana? Mbela otandi ka kala ngaa nda hala okulonga iilonga yokwiikongela omboloto mbyoka ya dhinika kuyalwe, opo ndi longithe ethimbo olindji mokulongela Jehova?’ (1 Tim. 6:9-12) Uuna tatu ipula omapulo ngoka, natu dhimbulukwe kutya Jehova oku tu hole nokwa uvanekela mboka ye mu igandjela, a ti: “Itandi ku etha nando; itandi ku thigi po.” Nomolwaashono omuyapostoli Paulus a nyola a ti: “Mokukala kweni inamu mangwa kohole yeliko.” — Heb. 13:5, 6.

HOGOLOLA OMAINYANYUDHO GOYE PANDUNGE

11. Omainyanyudho otaga vulu okunwetha mo ngiini omuntu?

11 Jehova okwa hala tu nyanyukilwe onkalamwenyo, nomainyanyudho otaga vulu oku tu kwathela tu shi ninge. Oohapu dhaKalunga otadhi ti: “Omuntu ke na elago lilwe lyaa shi okulya nokunwa nokunyanyudha omwenyo gwe niilonga ye [yuudhiginini, NW].” (Omuuv. 2:24) Nonando ongawo, omainyanyudho ogendji muuyuni otaga vulu oku tu nwetha mo nayi. Ohaga nwetha mo aantu ya kale kaaye na omikalo noku ya ladhipika ya taambe ko nenge nokuli ya kale ye hole iinima mbyoka Oohapu dhaKalunga dhi indika.

Olye ha longekidha omainyanyudho goye? (Tala okatendo 11-14) *

12. Shi ikolelela kAakorinto yotango 10:21, 22, omolwashike tu na okuhogolola omainyanyudho getu pandunge?

12 Otwa hala okulongela Jehova oye awike. Onkee ano, itatu vulu okulya “koshililo shOmuwa” e tatu ka lya ishewe “koshililo shoompwidhuli.” (Lesha 1 Aakorinto 10:21, 22.) Okulya pamwe nomuntu, olundji ohashi ulike uukuume. Ngele otwa hogolola omainyanyudho ngoka taga humitha komeho elongithonkondo, uumpulile, oluhondelo nenge uuhalu niikala yilwe yopantu, kungawo, otatu li iikulya ya longekidhwa kaatondi yaKalunga. Oshizemo, shoka ihashi tu etele owala oshiponga, ihe ohashi yono po wo ekwatathano lyetu naJehova.

13-14. Shi ikolelela kuJakob 1:14, 15, omolwashike tu na okuhogolola omainyanyudho getu pandunge? Gandja oshiholelwa.

13 Natu taleni omikalo dhimwe dhokondandalunde moka omainyanyudho taga yelekanithwa niikulya. Uuna tatu li, ohatu hogolola shoka tatu tula mokana. Ihe konima ngele twa nina, ihatu vulu okuhogolola nkene iikulya tayi ka guma omalutu getu. Iikulya iiwanawa ohayi tu tungu, omanga mbyoka iiwinayi hayi yono po uukolele wetu. Iizemo otashi vulika kaatu yi mone pethimbo mpoka, ihe ohayi ki imonikila konima yethimbo.

14 Sha faathana, uuna tatu hogolola omainyanyudho, ohatu vulu okuhogolola shoka tatu tula momadhiladhilo getu. Konima yaashono, ohaga ka nwetha mo omadhiladhilo getu nomitima dhetu. Omainyanyudho omawanawa otaga vulu oku tu etela uuwanawa, omanga omawinayi ohage tu etele oshiponga. (Lesha Jakob 1:14, 15.) Iilanduliko yomainyanyudho omawinayi otashi vulika kaayi monike pethimbo mpoka, ihe konima yethimbo ohayi ki imonikila. Nomolwaashono Ombiimbeli tayi tu londodha tayi ti: “Inamu ifundjaleka, Kalunga iha nyekelwa. Oshoka shono omuntu te shi kunu, osho wo ta ka teya. Ngele okwa kunu pauhalu we, nena eteyo olyo eso.” (Gal. 6:7, 8) Inashi simana tuu kutse okweekelahi omainyanyudho agehe ngoka taga humitha komeho iinima mbyoka Jehova e tonde! — Eps. 97:10.

15. Omagano geni twa pewa kuJehova hatu nyanyukilwa?

15 Aapiya yaJehova oyendji ohaya nyanyukilwa okutala opolohalama yotiivii JW ndjoka yi li kointaneta. Omumwameme gwedhina Marilyn okwa ti: “Opolohalama yotiivii JW oya kwathela ndje ndi kale nda nyanyukwa lela, nohandi vulu okutala kehe shoka tashi ulikwa ko, oshoka oshiwanawa. Uuna ndi uvite owike nenge nda teka omukumo, ohandi kambadhala okupulakena koshipopiwa tashi tsu omukumo nenge ndi tale oonkundathana dhongula dhenyolo lyesiku. Shoka ohashi ningitha ndje ndi kale ndi uvite ndi li popepi lela naJehova nehangano lye. Opolohalama yotiivii JW oya lundulula lela onkalamwenyo yandje.” Oho mono mo ngaa uuwanawa momagano ngoka ga za kuJehova? Kakele kopolohalama ndjoka ompe hayi piti omwedhi kehe, kotiivii JW oku na wo iikwamawi nuuvidio owundji nosho wo omaimbilo taga tsu omukumo.

16-17. Omolwashike tu na okukwata nawa ethimbo ndyoka hatu longitha momainyanyudho, nongiini tatu vulu oku shi ninga?

16 Katu na owala okuhogolola pandunge oludhi lwomainyanyudho ngoka hatu nyanyukilwa, ihe nokutala wo kethimbo ndyoka hatu longitha mugo. Ngele hasho, otashi vulika tu longithe ethimbo olindji mokwiinyanyudha, li vulithe pwaandyoka hatu longitha mokulongela Jehova. Oyendji ohaye shi mono oshidhigu ya kwate nawa ethimbo ndyoka taya longitha momainyanyudho. Omumwameme gwomimvo 18, gwedhina Abigail okwa ti: “Okutala otiivii ohaku kwathele ndje ndi kale ndi uvite nda thuwa pehulilo lyesiku. Ihe ngele inandi kotoka, otandi vulu okulongitha oowili odhindji mokutala owala otiivii.” Omumwatate omugundjuka gwedhina Samuel okwa ti: “Ohandi iyadha tandi tala uuvidio uufupi kointaneta ethimbo ele noonkondo. Ohandi tameke okutala kamwe, nohandi haluka owala oowili ndatu nenge ne dha pita nale.”

17 Ongiini to vulu okukwata nawa ethimbo ndyoka ho longitha momainyanyudho? Oshinima shotango, okumona kutya ethimbo li thike peni ho longitha mugo. Ongiini ngele owe shi kambadhala uule woshiwike? Nyola pokaliindeli oowili ndhoka ho longitha mokutala otiivii, mokutala iinima kointaneta nomokudhana uudhano koshikwaelektronika shoye. Ngele owa mono kutya oho longitha ethimbo lya pitilila, kambadhala okwiitulila po elandulathano. Ethimbo olindji li longitha miinima mbyoka ya simana, opo nduno ndyoka lya hupa ko to li longitha momainyanyudho. Oshikwawo, pula Jehova e ku kwathele wu endele pamwe nelandulathano lyoye. Kungawo, oto ka kala wu na ethimbo noonkondo ndhoka wa pumbwa wu ninge ekonakonombiimbeli lyopaumwene, elongelokalunga lyuukwanegumbo, wu ye kokugongala nowu longele Jehova mokuuvitha nomokulonga aantu. Otashi vulika wo wu tameke okukala wu uvite kuu na ondjo kombinga yethimbo ndyoka ho longitha momainyanyudho.

TSIKILA OKULONGELA JEHOVA OYE AWIKE

18-19. Ongiini tatu vulu okuulika kutya ohatu longele Jehova oye awike?

18 Konima sho omuyapostoli Petrus a nyola kombinga yehulilo lyuuyuni waSatana nokombinga yuuyuni uupe mboka twa tegelela, okwa ti: “Ne ookuume kandje, manga mwa tegelela esiku ndyoka, kambadhaleni okukala aayogoki nomwaa na oshipo koshipala shaKalunga, nomu na ombili naye.” (2 Pet. 3:14) Ngele otwa vulika komayele ngoka, e tatu ningi ngaashi tatu vulu tu tsikile okukala twa yogoka pamikalo nopambepo, otatu ka ulika kutya otatu longele Jehova oye awike.

19 Satana nuuyuni we otaya ka tsikila oku tu makela tu pitithe iinima yilwe komeho gaJehova. (Luk. 4:13) Nonando otu kale twa taalelwa komamakelo, itatu ka pitika gumwe nenge sha shi pingene po ohole yetu yokuhola Jehova. Otwa tokola toko okupa Jehova shoka oye awike e na oku shi pewa, ano oku mu longela oye awike!

EIMBILO 30 Tate, Kalunga kandje naKuume kandje

^ okat. 5 Otu hole okulongela Kalunga. Ihe mbela ohatu mu longele ngaa oye awike? Eyamukulo olyi ikolelela komatokolo ngoka hatu ningi. Natu ka kundathaneni kombinga yomatokolo getu ge na ko nasha niinima iyali yokondandalunde, tu mone kutya ohatu longele ngaa Jehova oye awike nenge hasho.

^ okat. 53 OMATHANO: Itatu ka hala okulya iikulya ya longekidhwa mokombitha ya nigila. Sha faathana, itatu ka hala okutala omainyanyudho ga kwatela mo elongithonkondo, uumpulile nenge oluhondelo.