Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

“Kumagidhathaneni esiku kehe”

“Kumagidhathaneni esiku kehe”

“Pamwe omu na elaka lyasha lyoku ya tsa omukumo.” — IILONGA 13:15.

OMAIMBILO: 121, 45

1, 2. Ulika kutya omolwashike etsomukumo lya simana?

OMUMWAMEME Cristina, ngoka e na omimvo 18 okwa ti: “Aavali yandje inaya tsa ndje omukumo nando onale, ihe ohayu ula ndje owala omalaka omawinayina ngoka hage ehameke ndje noonkondo. [1] Ohaya ti kutya kandi na oondunge, ihandi tseya sha nohaya ti kutya ondo ondoka. Oshinima shoka olundji ohashi lilitha ndje nohashi ningitha ndje ndi kale inaandi hala okupopya nayo. Ohandi kala ndu uvite kaandi na oshilonga.” Onkalamwenyo ohayi kala ombwiinayi shili uuna kaapu na ngoka te ku tsu omukumo.

2 Poompito dhimwe, etsomukumo oshinima oshiwanawa. Omumwatate Rubén okwa ti: “Onda kala tandi kondjitha omaiyuvo gokukala ndu uvite kaandi na oshilonga uule womimvo odhindji. Ihe oshikando shimwe, onda li tandi uvitha pamwe nomukuluntugongalo gumwe ngoka a li a mono kutya inandi nyanyukwa. Okwa pulakene ndje nohenda sho tandi popi omaiyuvo gandje.” Okwa dhimbulukitha ndje iinima iiwanawa mbyoka nda pondola okuninga. Okwa dhimbulukitha ndje wo oohapu dhaJesus ndhoka tadhi ti kutya kehe gumwe gwomutse oku na oshilonga e vule omanza ogendji. Olundji ohandi dhimbulukwa enyolo ndyoka nohali gumu ndje natango komutima. Oohapu dhomukuluntugongalo ngoka odhe eta elunduluko enene monkalamwenyo yandje. — Mat. 10:31.

3. (a) Omuyapostoli Paulus okwa li a popi shike kombinga yetsomukumo? (b) Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika?

3 Inashi tu kumitha sho Ombiimbeli tayi tsu omuthindo kutya otwa pumbwa okukumagithadhana ethimbo kehe. Omuyapostoli Paulus okwa nyolele Aakriste Aahebeli a ti: ‘Aamwameme ne! Kotokeni, kwaa kale nando ogumwe gwomune e na omwenyo omwiinayi gwaa na eitaalo notagu iteka Kalunga omunamwenyo. Kumagidhathaneni esiku kehe, opo kwaa kale nando ogumwe ta fundjalekwa kuulunde e ti ikukutike.’ (Heb. 3:12, 13) Ngele opu na gumwe e ku tsile omukumo sho wa li wa tyololoka, oshipu okuuva ko kutya okutsaathana omukumo okwa simana. Natu kundathaneni omapulo ngaka: Omolwashike etsomukumo lya simanenena? Oshike tatu vulu okwiilonga momukalo ngoka Jehova, Jesus naPaulus ya li ya tsu yalwe omukumo? Ongiini tatu vulu okugandja etsomukumo ndyoka tali kwathele?

AANTU OYA PUMBWA ETSOMUKUMO

4. Oolye ya mbumbwa etsomukumo, nomolwashike lya pumba?

4 Atuheni otwa pumbwa etsomukumo. Shoka osha pumbiwa unene tuu sho tatu ende tatu koko. Omulongi gumwe Timothy Evans okwa yelitha a ti: “Aanona . . . oya pumbwa etsomukumo ngaashi owala iimeno ya pumbwa omeya. Ngele okanona taka tsuwa omukumo ohaka kala ku uvite ke na oshilonga noke holike.” Ihe otu li momathimbo omadhigu moka etsomukumo lya pumba noonkondo. Aantu oyi ihole yo yene nokaye na olukeno nohenda. (2 Tim. 3:1-5) Aavali yamwe ihaya tsu oyana omukumo, molwaashoka nayo aavali yawo kaya li haye ya tsu omukumo. Aaniilonga oyendji ihaya pandulwa, onkene ohaya nyenyeta kutya etsomukumo olya pumba mo noonkondo momahala gawo giilonga.

5. Etsomukumo olya kwatela mo shike?

5 Etsomukumo olundji olya kwatela mo okupandula omuntu, molwaashoka a ninga sha oshiwanawa. Otatu vulu wo okutsa yalwe omukumo moku ya shilipaleka kutya oye na omaukwatya omawanawa nenge tu ‘tse aambanda omukumo.’ (1 Tes. 5:14) Oshitya shOshigreka shoka olundji sha tolokwa “etsomukumo” mOmbiimbeli otashi ti lelalela “okwiithanwa wu kale ponto yagumwe.” Sho tatu longele Jehova pamwe naamwatate naamwameme, otu na oompito odhindji oku ya tsa omukumo. (Lesha Omuuvithi 4:9, 10.) Mbela ohatu longitha ngaa oompito tadhi opalele tu tseyithile yalwe kutya omolwashike tu ya hole nohatu ya pandula? Manga inaatu yamukula epulo ndyoka, oshiwanawa tu dhiladhile kombinga yomayele ngaka taga ti: ‘Ohapu oyo opala ngiini pethimbo lyu uka!’ — Omayel. 15:23.

6. Omolwashike Ondiyapoli ya hala oku tu teya omukumo? Gandja oshiholelwa.

6 Satana Ondiyapoli okwa hala oku tu teya omukumo, molwaashoka oku shi kutya etekomukumo otali vulu oku tu nkundipaleka pambepo nomomikalo dhilwe. Omayeletumulo 24: 10, otaga ti kutya “ngele to tenguka pethimbo lyuudhigu, nena oonkondo dhoye oonshona ngiini!” Satana okwa li a longitha omaupyakadhi nomalundilo ogendji, opo a teye omulumentu omuyuuki Job omukumo, ihe ompangela ombwinayi ya tya ngaaka inayi pondola. (Job 2:3; 22:3; 27:5) Otatu vulu okukondjitha iilonga yOndiyapoli mokutsa omukumo yaandjetu negongalo. Shika otashi ke tu kwathela, tu ninge omagumbo getu nOshinyaga shUukwaniilwa omahala moka tatu kala tu uvite twa nyanyukwa notwa gamenwa.

IIHOLELWA YOPAMBIIMBELI YAAMBOKA YA LI YA LADHIPIKE YALWE

7, 8. (a) Iiholelwa yini yopaMbiimbeli tayi ulike kutya Jehova okwa tala ko okutsa omukumo ku li oshinima sha simana? (b) Aavali otaya vulu okuninga shike, opo ya landule oshiholelwa shaJehova? (Tala kethano lyopetameko.)

7 Jehova. Omupisalomi okwi imbi a ti: “Omuwa oku li popepi naamboka ya dhengwa pevi; ota hupitha mbo ya kanitha etegameno.” (Eps. 34:18) Sho omupolofeti omudhiginini Jeremia a li a tila nokwa teka omukumo, Jehova okwa li e mu kwathele a kale e na omukumo. (Jer. 1:6-10) Dhiladhila owala kunkene omupolofeti omukokele Daniel a li a u uvite sho Kalunga a li e mu tumine omuyengeli e mu nkoondopaleke. Omuyengeli okwa li a lombwele Daniel kutya ‘Kalunga oku mu hole’ nenge okwe mu lenga noonkondo. (Dan. 10:8, 11, 18, 19) Mbela nangoye oto vulu okutsa omukumo aauvithi, aakokolindjila, aamwatate aakokele nosho wo aamwameme mboka ya teka omukumo?

8 Kalunga ka li nando u uvite kutya ina pumbwa okupandula nokutsa omukumo Omwana, Jesus, sho a li kombanda yevi, molwaashoka ya kala taya longo pamwe nuudhiginini omimvo odhindji. Pehala lyaashono, Jesus okwa li u uvu lwiikando iyali He ta popi okuza megulu ta ti: “Nguka Omumwandje omuholike nde mu hokwa.” (Mat. 3:17; 17:5) Kalunga okwa li a pandula Jesus nokwa li e mu shilipaleke kutya ota ningi nawa. Jesus oku na okukala a li u uvite a tsuwa omukumo sho u uvu oohapu ndhoka iikando iyali, petameko lyuukalele we nopehulilo lyonkalamwenyo ye kombanda yevi. Jehova okwa li natango a tumu omuyengeli a nkondopaleke Jesus sho a li a nika oluhodhi ongulohi ndjoka ya tetekele eso lye. (Luk. 22:43) Ngele otu li aavali, natu landuleni oshiholelwa shaJehova mokukala hatu tsu omukumo aanona yetu noku ya pandula ethimbo kehe uuna ya ninga nawa. Otu na wo oku ya pa ekwatho lya gwedhwa po uuna ya taalela omashongo esiku nesiku kosikola.

9. Oshike tatu vulu okwiilonga momukalo ngoka Jesus a li u ungaunga naayapostoli ye?

9 Jesus. Ongulohi yimwe sho Jesus a li a dhiki po Edhimbuluko lyeso lye, okwa li a mono uukwatya wuuntsa mokati kaayapostoli ye. Jesus okwa li a yogo oompadhi dhawo neifupipiko, ihe natango oya li taya nyenyeta kutya olye omukuluntu e vule ooyakwawo ayehe, na Petrus okwa li i inekela muye mwene. (Luk. 22:24, 33, 34) Ihe nonando ongaaka, Jesus okwa li a pandula aayapostoli ye aadhiginini sho ya kala pamwe naye nomoonkalo oondhigu. Okwa li e ya lombwele kutya otaya ka longa iilonga iinene yi vule ye nokwe ya shilipaleke kutya Kalunga oku ya hole. (Luk. 22:28; Joh. 14:12; 16:27) Otashi vulika tu ipule tatu ti: ‘Mbela kandi na okuholela Jesus mokupandula aamwandje nayalwe sho taya ningi nawa pehala lyokutala owala komapuko gawo?’

10, 11. Omuyapostoli Paulus oku ulike ngiini kutya oku wete sha pumbiwa okuladhipika yalwe?

10 Omuyapostoli Paulus. Motumwafo ye, Paulus okwa li a popile Aakriste ooyakwawo muuwanawa. Yamwe yomuyo okwa kala ha yi pamwe nayo momalweendo uule womimvo odhindji nokwa li e shi omapuko gawo, ihe okwa li owala e ya popile muuwanawa. Pashiholelwa, Paulus okwa li a popi kutya Timoteus kuye oku li “omuholike nomwiinekelwa mOmuwa,” ngoka a li e na ko nasha lela nAakriste ooyakwawo. (1 Kor. 4:17; Fil. 2:19, 20) Paulus okwa ti kutya Titus ‘okwe mu mono opendji nomiinima oyindji kutya ye ependa nokwa sa uulaadhi okukwatha.’ (2 Kor. 8:22, 23) Timoteus naTitus kaya li tuu ya tsuwa omukumo sho ya tseya kutya Paulus osho a li ta dhiladhila ngawo kombinga yawo!

11 Paulus naBarnabas oya li ya tula oomwenyo dhawo moshiponga sho ya shuna komahala hoka ya li ya ponokelwa nonyanya. Pashiholelwa, nonando muListra oya li ya taalela omahepeko omadhigu, oya shuna ko ya ka tse omukumo aalongwa aape ya kale ye na eitaalo lya kola. (Iil. 14:19-22) MuEfeso, Paulus okwa li a taalelwa kongundu yaantu ye mu geela. Iilonga 20:1, 2 otayi ti: ‘Euyagano sho lya mwena, Paulus okwi ithana ooitaali nokwe ya laleke noohapu dhomakumagidho. Nena okwe ya thigi po ihe e ta yi kuMakedonia. Oye okwe endaenda nomikunda ndhiyaka adhihe nokwa tsu aantu omukumo noohapu odhindji. Opo ihe okwe ya kuGreka.’ Okugandja etsomukumo osho sha li oshinima sha simanenena kuPaulus.

ETSOMUKUMO OLYA PUMBWA OKUTULWA MIILONGA KUNENA

12. Mbela okugongala kwetu otaku dhana onkandangala yini mokuladhipika yalwe nokuladhipikwa kuyo?

12 Etompelo limwe kutya omolwashike Tate yetu gwomegulu a ninga po elongekidho lyopahole tu kale tu na okugongala pandjikilile, olyo okutsa yalwe omukumo nokutsuwa omukumo kuyo. (Lesha Aahebeli 10:24, 25.) Ngaashi aalanduli yaJesus yonale, ohatu gongala tu ilonge nokutsuwa omukumo kuyalwe. (1 Kor. 14:31) Cristina ngoka a tumbulwa petameko lyoshitopolwa shika okwa ti: “Shoka ndi hole ko unene kokugongala osho ohole netsomukumo ndyoka handi mono ko. Omathimbo gamwe ohandi kala ndu uvite nda polimana uuna nda thiki pOshinyanga shUukwaniilwa. Ihe aamwameme, ohaye ya kungame e taya papatele ndje nohaya lombwele ndje kutya ondo opala. Ohaya lombwele ndje kutya oye hole ndje noya nyanyukwa okumona tandi humu komeho pambepo. Etsomukumo lyawo ohali ningitha ndje ndi kale ndu uvite nawa.” Itashi ka kala tuu oshiwanawa ngele atuheni otwa kutha ombinga ‘mokutsaathana omukumo!’ — Rom. 1:11, 12.

13. Omolwashike aapiya yaKalunga ya pyokoka ya pumbwa okutsuwa omukumo?

13 Aapiya yaKalunga ya pyokoka nayo oya pumbwa nokuli okutsuwa omukumo. Natu tale kuJosua. Nonando Josua okwa longela Jehova nuudhiginini omimvo odhindji, Jehova okwa li a lombwele Moses e mu ladhipike sho a ti: “Nongeka Josua. Mu tsa omukumo noku mu koleka, oshoka oye ta ka wilika oshigwana shi tokole Jordan, opo shi ka lale evi ndyoka to li tala.” (Deut. 3:27, 28) Josua okwa li e li pokupewa oshinakugwanitha oshinene shokufala Aaisraeli mEvi lyEuvaneko. Okwa li ta ka taalela uupyakadhi nokwa li ta ka sindika ketangangakwiita. (Jos. 7:1-9) Kapu na omalimbililo kutya Josua okwa li a pumbwa okuladhipikwa nokunkondopalekwa. Onkee ano, natu tse omukumo aakuluntugongalo naatonatelishikandjo, mboka haya longo nuudhiginini, opo ya kwathele oonzi dhaKalunga. (Lesha 1 Aatessalonika 5:12, 13.) Omutonatelishikandjo gumwe okwa ti: “Omathimbo gamwe aamwatate ohaye tu nyolele oontumwafo taye tu pandula omolwetalelopo lyetu. Ohatu pungula oontumwafo ndhoka nohatu dhi lesha uuna tu uvite twa teka omukumo. Oontumwafo ndhoka ohadhi tu tsu omukumo shili.”

Aanona yetu ohaye shi enditha nawa uuna tatu ya tsu omukumo nombili (Tala okatendo 14)

14. Oshike tashi ulike kutya okupandula nokutsomukumo ohayi pondola uuna tatu gandja omayele?

14 Aakuluntugongalo naavali oya mona kutya okuladhipika nokupandula ohayi kwathele, uuna to tsu omuthindo omayele gOmbiimbeli. Paulus sho a pandula Aakorinto sho ya tula miilonga omayele ge, oshi na okukala sha li she ya tsu omukumo ya tsikile okulonga shoka shu uka. (2 Kor. 7:8-11) Andreas ngoka e na aanona yaali okwa ti: “Etsomukumo ohali kwathele aanona ya koke pambepo noya kale taya dhiladhila nawa. Oto ka mona iizemo iiwanawa uuna ho ya tsu omukumo. Nonando aanona yetu oye shi shoka shi li mondjila, otaya ka ninga shoka shi li mondjila mokukalamwenyo kwawo uuna tatu ya tsu omukumo ethimbo kehe.”

NKENE TU NA OKUGANDJA ETSOMUKUMO NDYOKA TALI KWATHELE

15. Onkatu yini tatu vulu okukatuka tu tse yalwe omukumo?

15 Pandula ooitaali ooyakweni omolwoonkambadhala oombwanawa ndhoka ya ninga nomolwomaukwatya gawo omawanawa. (2 Ondjal. 16:9; Job 1:8) Jehova naJesus ohaya pandula noonkondo ashihe shoka hatu ningi mokuyambidhidha iinima yUukwaniilwa, nonando oonkambadhala dhetu nomayambidhidho getu omashona omolwoonkalo dhetu. (Lesha Lukas 21:1-4; 2 Aakorinto 8:12.) Pashiholelwa, aakokele yamwe ohaya ningi oonkambadhala dha mana mo okuya kokugongala nokukutha ombinga muko nokuya aluhe muukalele. Mbela itatu vulu oku ya pandula noku ya tsa omukumo?

16. Omolwashike kaatu na okukakadhala okutsa yalwe omukumo?

16 Konga oompito wu tse yalwe omukumo. Ngele otu wete sha shoka sha pumbwa okupandulwa, omolwashike itaatu shi ningi? Natu taleni shoka sha li sha ningwa po, sho Paulus nBarnabas ya li muAntiokia shomuPisidia. Aawiliki yosinagoga oye ya lombwele ya ti: “Aamwameme, tse otwa hala, mu popithe egongalo, pamwe omu na elaka lyasha lyoku ya tsa omukumo.” Paulus okwe shi ningi sho e ya pe oshipopiwa oshiwanawa. (Iil. 13:13-16, 42-44) Ngele otatu vulu okutsa yalwe omukumo, omolwashike itaatu shi ningi? Otatu ka mona lela kutya ngele otwe shi ningi omukalondjigilile okutsa yalwe omukumo, nayo otaye ke tu tsa omukumo. — Luk. 6:38.

17. Oshike tashi vulu okuningitha oohapu dhetu dhokupandula dhi kale tadhi ti sha?

17 Kala omunashili noho popi kondandalunde. Oohapu dhetsomukumo nodhokupandula ohadhi kwathele lela, ihe etumwalaka ndyoka Jesus a pe Aakriste yomuTiatira olyu ulike kutya oshi li nawa okupopya kondandalunde. (Lesha Ehololo 2:18, 19.) Pashiholelwa, ngele otu li aavali, otatu vulu okulombwela aanona yetu kutya otwe ya pandula sho taya humu nawa komeho pambepo. Otatu vulu okulombwela omumwameme ngoka ta putudha oyana oye awike kutya otwe mu pandula sho ta putudha oyana nawa, nonando oku li monkalo ondhigu. Etsomukumo nepandulo lya tya ngaka otali vulu oku mu kwathela lela.

18, 19. Ongiini tatu vulu okukwathela mboka ya pumbwa etsomukumo?

18 Inatu tegelela Jehova e tu lombwele paumwene tu ladhipike gumwe ngaashi a li a lombwele Moses a ladhipike noku nkondopaleke Josua. Ihe nonando ongawo, Kalunga oha kala a nyanyukwa uuna tatu ladhipike ooitaali ooyakwetu nayalwe. (Omayel. 19:17; Heb. 12:12) Pashiholelwa, otatu vulu okulombwela omumwatate ngoka e tu pa oshipopiwa shomontaneho kutya okwe tu pa omayele ngoka twa li twa pumbwa nenge okwe tu kwathela tu uve ko enyolo lyontumba. Omumwameme gumwe okwa nyolele omumwatate ngoka a gandja oshipopiwa a ti: “Nonando inatu popya ethimbo ele, owa mono kutya onda yemata, e to hekeleke ndje nokutsa ndje omukumo. Onda hala wu tseye kutya sho wa li to gandja oshipopiwa komutuni nokupopya nangame paumwene momukalo gwopahole, kungame elongekidho ndyoka onda li ndi wete lya za kuJehova.”

19 Otatu vulu okukala tu na omikalo odhindji dhokukwathela yalwe ya vule okukoka pambepo ngele otwa tokola okutula miilonga omayele gaPaulus ngoka taga ti: “Kumagidhathaneni ne mu kwathathane, ngaashi hamu shi ningi nokuli.” (1 Tes. 5:11) Atuheni otatu vulu okunyanyudha Jehova lela ngele otwa kala hatu ‘kumagidhathana esiku kehe.’

^ [1] (okatendo 1) Omadhina gamwe oga lundululwa.