Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

“Ilandela oshili, ihe ino yi landitha po”

“Ilandela oshili, ihe ino yi landitha po”

‘Ilandela oshili, ihe ino yi landitha po, landa wo owino, eputuko noondunge.’ — OMAYEL. 23:23.

OMAIMBILO: 94, 96

1, 2. (a) Oshinima shongushu shini tu na? (b) Oshili yini twa lenga, nomolwashike? (Tala omathano gopetameko.)

OSHINIMA shongushu shini wu na? Mbela oto ka kala ngaa wa hala oku shi gandja po, opo wu pewe oshinima kaashi na ongushu? Kaapiya yaJehova mboka ye mu iyapulila, omayamukulo komapulo ngoka omapu. Oshinima shongushu shoka tu na, ekwatathano lyetu naJehova noitatu ke li landitha po nando tu mone sha shilwe. Otwa lenga wo oshili yOmbiimbeli ndjoka ye shi ninga tashi wapa, opo tu vule okukala tu na ekwatathano naTate yetu gwomegulu. — Kol. 1:9, 10.

2 Dhiladhila owala kiinima ayihe mbyoka Omulongi gwetu Omunenenene he tu longo mOohapu dhe, Ombiimbeli. Ohe tu hololele oshili kombinga yedhina lye lya simana nosho wo yuukwatya we uuwanawa. Ohe tu lombwele kombinga yekulilo ndyoka li li oshinima dhingi, ndyoka e tu pa pahole lyOmwana, Jesus. Jehova ohe tu lombwele wo kombinga yUukwaniilwa wopaMesiasa nokwa pa aagwayekwa etegameno lyomegulu, omanga ‘oonzi dhilwe’ etegameno mOparadisa kombanda yevi. (Joh. 10:16) Natango, ohe tu longo nkene tu na okwiihumbata. Otwa lenga oshili ndjoka, oshoka ohayi tu kwathele tu hedhe popepi nOmushiti gwetu notu kale nonkalamwenyo yi na eityo.

3. Okwiilandela oshili itashi ti shike?

3 Jehova oKalunga ngoka ha gandja. Iha tindi okuningila uuwanawa mboka taya kongo oshili. Okwe tu pa omagano goshali, omwenyo gwOmwana omuholike. Kalunga ihe tu pula nando tu fute iimaliwa, opo tu mone oshili. Sho omulumentu gwedhina Simon a li ta pe omuyapostoli Petrus iimaliwa opo a pewe oonkondo dhokugandja ombepo ondjapuki, Petrus okwe mu ganda a ti: “Iimaliwa yoye nayi ye pamwe nangoye [mekano, OB-1954] oshoka ito vulu okulanda omagano gaKalunga niimaliwa.” (Iil. 8:18-20) Mbela elombwelo ndyoka tali ti “ilandela oshili,” otali ti shike?

‘OKWIILANDELA’ OSHILI OTASHI TI SHIKE?

4. Moshitopolwa shika, otatu ki ilonga mo shike kombinga yoshili?

4 Lesha Omayeletumbulo 23:23. Opo tu mone oshili ndjoka yi li mOohapu dhaKalunga, otu na okuninga oonkambadhala. Otu na okukala tu na ehalo lyokuninga omaiyambo ngoka ga pumbiwa, opo tu yi mone. Ngaashi omunyoli omunandunge gwOmayeletumbulo e shi popi, uuna twi ‘ilandele’ nenge twi ilikolele “oshili,” otu na okukala twa kotoka kaatu yi ‘landithe po’ nenge kaatu yi kanithe. Natu ka kundathaneni kutya ‘okwiilandela’ oshili otashi ti shike nosho wo kutya ofuto yini tu na okufuta, opo tu yi mone. Kungawo, otatu ka kala lela tu na olupandu lwoshili notashi ke tu kwathela kaatu yi ‘landithe po.’ Ngaashi tatu ke shi mona, okwiilandela oshili, oshinima sha simana shi vule iinima ayihe.

5, 6. (a) Ongiini tatu vulu okulanda oshili itaatu longitha oshimaliwa? Shi thaneka. (b) Oshili ohayi tu etele ngiini uuwanawa?

5 Oshinima nonando oshoshali, otu na okuninga po sha, opo tu shi mone. Oshitya shOshihebeli shoka sha tolokwa “ilandela” mOmayeletumbulo 23:23, otashi ti wo “ilikolela.” Iitya ayihe mbika otayi ulike kutya omuntu oku na okuninga oonkambadhala, opo i imonene oshinima shoka shi na ongushu. Okulanda oshili otatu vulu oku ku thaneka ngeyi: Natu tye nduno ositola yontumba otayi tseyitha omabanana goshali. Mbela omabanana ngoka otage ke ya maandjeni pashikumithalonga? Hasho nando. Otu na okuninga oonkambadhala tu ye kositola tu ke ga tale ko. Mbela omabanana ogoshali? Eeno, ogoshali, ihe otu na okukambadhala nokulongitha ethimbo lyetu tu ye ko kositola. Sha faathana, inatu pumbwa iimaliwa opo tu lande oshili, ihe otwa pumbwa okuninga oonkambadhala, opo tu yi mone.

6 Lesha Jesaja 55:1-3. Oohapu dhaJehova ndhoka dha nyolwa kuJesaja odha popya sha yela kutya okwiilandela oshili osha hala okutya ngiini. Moovelise ndhoka, Jehova okwa faathanitha oohapu dhe nomeya, nomahini nosho wo nomaviinu. Ngaashi owala to nu omeya ga talala noga yela nawa, Oohapu dhaKalunga nadho ohadhi tu talaleke. Natango, ngaashi owala omahini hage tu nkondopaleke nohaga kwathele aanona ya koke, oohapu dhaJehova ndhoka hadhi tu palutha, ohadhi tu nkondopaleke wo nohadhi tu kwathele tu kokeke ekwatathano lyetu naJehova. Oohapu dhaJehova odha fa wo omaviinu. Omomukalo guni mbela? MOmbiimbeli, omaviinu oga popiwa mo kutya ohaga nyanyudha omuntu. (Eps. 104:15) Onkee ano, sho Jehova te tu lombwele tu ‘lande omaviinu,’ kungawo ote tu shilipaleke kutya okukala metsokumwe noohapu dhe, otaku ke tu nyanyudha. (Eps. 19:8) Efaathanitho ndyoka kali shi tuu ewanawa! Omolwashike mbela? Omolwaashoka otali tu kwathele tu mone kutya uuwanawa wuni tatu vulu okumona mokwiilonga nokutula miilonga Oohapu dhaKalunga. Otatu vulu okufaathanitha oonkambadhala dhokumona oshili nofuto ndjoka hatu futu tu mone sha. Natu ka taleni kiinima itano mbyoka tashi vulika tu fute, opo tu ilandele oshili.

OSHIKE WE ETHA PO, OPO WU ILANDELE OSHILI?

7, 8. (a) Omolwashike tu na okulongitha ethimbo lyetu tu lande oshili? (b) Omugundjuka gumwe okwa li e etha po shike, noshizemo oshini?

7 Ethimbo. Ndjika oyo ofuto kehe gumwe a pumbwa okufuta, opo i ilandele oshili. Ohashi pula ethimbo okupulakena ketumwalaka lyUukwaniilwa, okulesha Ombiimbeli niileshomwa yopaMbiimbeli, okuninga ekonakonombiimbeli lyopaumwene, okwiilongekidhila okugongala nokuya ko. Otu na ‘okulongitha nawa ethimbo’ miinima mbyoka ya simana. (Lesha Aaefeso 5:15, 16.) Mbela otashi tu pula ethimbo li thike peni tu mone ontseyo yOmbiimbeli yopetameko? Shoka oshi ikolelela koonkalo dhetu. Okwiilonga kombinga yuunongo waJehova, oondjila dhe nosho wo iilonga ye, oshinima tashi tsikile. (Rom. 11:33) Oshifo shotango shOshungolangelo osha faathanitha oshili “nongala onshona ombwanawa.” Osha ti: “Ino kala owala wa gwanenwa kongala yimwe, ndjoka tayi faathanithwa noshili. Andola ongala yimwe yoshili oya li ya gwana, ando Kalunga iha tsikile oku tu longa oshili. Onkee ano, tsikila oku dhi konga odhindji.” Otatu vulu okwiipula tatu ti: ‘Mbela oshili ondi yi shi shi thike peni?’ Nonando otu ka kale nomwenyo sigo aluhe, otatu ka tsikila nokwiilonga oshindji kombinga yaJehova. Kunena, okulongitha nawa ethimbo lyetu, opo tu vule okwiilandela oshili ngaashi tashi vulika, oshinima sha simana. Natu taleni koshiholelwa shomuntu ngoka a kala a halelela okumona oshili.

8 Omukiintu omugundjuka Omujapani gwedhina, Mariko, * okwa li a yi a ka sikole koNew York City, moAmerika. Pethimbo ndyoka, okwa wayimine elongelokalunga ndyoka lya tameka mo 1950 nasha, moJapani. Omumwameme omukokolindjila okwa li a tsakanene naMariko pethimbo taya longo egumbo negumbo. Sho Mariko a tameke okukonakona oshili yOmbiimbeli, okwa li a nyanyukwa shili, e ta pula omumwameme ngoka a kale ta konakona naye lwaali moshiwike. Nonando Mariko okwa li ha kala unene i ipyakidhila niinima yosikola nosho wo niilonga ye yomalupita, okwa tameke okukala ha gongala. Okwa tameke wo okukala ihaa longitha we ethimbo lye olindji momainyanyudho, opo e li longithe mokwiilonga oshili. Okuninga omaiyambo ngoka, oshe mu kwathele a ninge ehumokomeho meendelelo. Meni lyomumvo gumwe, okwa ninginithwa. Konima yoomwedhi hamano, mo 2006, okwa tameke okukokola ondjila nota tsikile sigo onena.

9, 10. (a) Okwiilandela oshili ohaku gumu ngiini etaloko lyetu li na ko nasha niinima yopamaliko? (b) Omukiintu gumwe omugundjuka okwa li e etha po shike noku shi uvitile ngiini?

9 Iinima yopamaliko. Otashi vulika twe etha po iilonga mbyoka hayi futu oshimaliwa oshindji nenge eithano lyontumba, opo tu ilandele oshili. Pashiholelwa, sho aayuli yoohi, Petrus naAndreas ya hiywa kuJesus ya ninge “aayuli yaantu,” oye “etha iiyulitho yawo.” (Mat. 4:18-20) Odhoshili kutya oyendji mboka hayi ilongo oshili kunena, ihaya vulu okweetha po owala iilonga yawo ngaaka. Omolwashike? Omolwaashoka oye na iinakugwanithwa yopamanyolo. (1 Tim. 5:8) Nonando ongawo, oye na okulundulula etaloko lyawo lyiinima yopamaliko nokukala ye shi shoka sha simanenena monkalamwenyo. Jesus okwe shi popi sha yela a ti: “Inamu ilikolela omaliko kombanda yevi . . . Ihe ilikoleleni omaliko megulu.” (Mat. 6:19, 20) Natu taleni koshiholelwa shomukiintu gumwe omugundjuka.

10 Maria okwa li ha dhana uudhano wogolfa, manga inaa tameka osikola. Okwa li nokuli a tsikile oku wu dhana, sho e li kosekondele nokwa li a pewa iimaliwa yoku ki ilonga kouniveesiti. Uudhano wogolfa owo a li a pititha komeho monkalamwenyo ye, nokwa li a hala oku ka ninga enyakwa muudhano mboka nokukala ha mono iimaliwa oyindji. Opo nduno, Maria okwa tameke okukonakona Ombiimbeli nokwa li e hole oshili ndjoka ti ilongo. Okwa li a nyanyukilwa omalunduluko ngoka a ningi monkalamwenyo ye kekwatho lyoshili ndjoka. Okwa ti: “Shi thike ngaa pokulundulula iikala yandje neihumbato lyandje shi ikolelela komithikampango dhOmbiimbeli, opo ngaa pwa li pu thike enyanyu lyandje.” Maria okwa li e shi dhimbulula mo kutya otashi ka kala oshidhigu kuye okulongela Jehova nokulalakanena iinima yopamaliko pethimbo limwe. (Mat. 6:24) Okwa li e etha po uudhano wogolfa, okulalakanena uuyamba nosho wo esimano. Molwaashoka okwi ilandele oshili, ngashingeyi oku li omukokolindjila nokwa ti kutya oku na “onkalamwenyo ombwanawa noonkondo noyi na eityo.”

11. Uuna twi ilandele oshili, otashi vulika shi gume ngiini ekwatathano lyetu nayamwe?

11 Ekwatathano lyetu nayalwe. Uuna twa hogolola okukala metsokumwe noshili yOmbiimbeli, ekwatathano lyetu nookuume ketu nosho wo naapambele, otashi vulika li lunduluke. Omolwashike? Jesus okwa li a galikana shi na ko nasha naalanduli ye a ti: “Ya iyoololela, ya kale moshili, oohapu dhoye odho oshili.” (Joh. 17:17) Ngele twa taamba ko oshili, ohatu kala twa yooloka ko kuuyuni, oshoka ihatu kala we metsokumwe nawo. Onkee ano, aantu ohaye tu tala ko twa yooloka ko kuuyuni, oshoka eihumbato lyetu olya lunduluka. Ohatu kala metsokumwe nomithikampango dhOmbiimbeli. Nonando inatu hala okweeta omatopoko, ookuume nosho wo aakwanezimo yetu yamwe, otashi vulika yi ikaleke kokule natse nenge ye tu pataneke. Shika ihashi tu kumitha, oshoka Jesus okwa ti: “Aanegumbo yomuntu ngoka otaa ningi aatondi ye.” (Mat. 10:36) Okwe tu shilipaleke wo kutya ondjambi yokwiilandela oshili, oyi vule ofuto kehe ndjoka tashi vulika tu fute. — Lesha Markus 10:28-30.

12. Ofuto yini omulumentu gumwe Omujuda a futu, opo i ilandele oshili?

12 Omulumentu omunangeshefa Omujuda gwedhina Aaron, okuza sho ta putuka, okwa longwa kutya edhina lyaKalunga ihali tumbulwa. Nonando ongawo, Aaron okwa kala a hala okutseya oshili. Osha li she mu nyanyudha, sho a ulukilwa kOnzapo kutya ngele okwa gwedha mo uuitumbuli medhina lyaKalunga mOshihebeli ndyoka li na oondanda ne, ohali tumbulwa “Jehova.” Onkene, okwa yi kosinagoga a nyanyukwa, a ka lombwele aalongi Aajuda shoka a uvu, ihe momukalo moka yi inyenge, hagwo a li a tegelela. Pehala lyokunyanyukilwa pamwe naye, omolwoshili ndjoka i ilongo kombinga yedhina lyaKalunga, oye mu hiyile omayeye e taye mu tidha mo. Osha yono po wo ekwatathano lye noyaandjawo. Okwa tsikile okwiilandela oshili kee na uumbanda washa nokwa ningi Onzapo yaJehova yi na uulaadhi. Ngaashi Aaron, opo tu kale moshili, otu na ehalo lyokufuta ofuto yokutaamba ko omalunduluko kehe ngoka tashi vulika ga holoke monkalamwenyo yetu nenge pokati ketu noyaandjetu.

13, 14. Omalunduluko geni twa pumbwa okuninga mokudhiladhila kwetu nomeihumbato lyetu, opo tu ilandele oshili? Gandja oshiholelwa.

13 Omadhiladhilo inaaga yogoka neihumbato ewinayi. Opo tu taambe ko oshili notu kale metsokumwe nomithikampango dhOmbiimbeli, natu kale tu na ehalo lyokuninga omalunduluko mokudhiladhila kwetu nomeihumbato lyetu. Petrus okwa popi shi na ko nasha nomalunduluko ngaka, a ti: “Vulikeni kuKalunga ne inamu etha, okukalamwenyo kweni ku pangelwe kuuhalu mboka mwa li nawo, manga mwa li mwaa na oondunge. Ihe kaleni aayapuki mwaayihe mbyoka tamu yi ningi.” (1 Pet. 1:14, 15) Aantu yomoshilando Korinto oya li ya yonuka pamikalo. Onkee, oya li ye na okwiilandela oshili, ndjoka ya kwatela mo okuninga omalunduluko omanene monkalamwenyo yawo. (1 Kor. 6:9-11) Sha faathana, aantu oyendji kunena oye etha po eihumbato ewinayi, opo yi ilandele oshili. Petrus okwa li a dhimbulukitha Aakriste yopethimbo lye a ti: “Osha gwana, sho mwa kala nale hamu longo iilonga ya faathana noyaapagani. Omwa kala muukeeneidhiliko, muuhalu, muunkolwi, muufukedhi, momanwino nomiihuna yesimaneko lyiimenka.” — 1 Pet. 4:3.

14 Devynn naJasmine oya kala oonkolwe uule womimvo odhindji. Nonando Devynn okwa li a pyokoka mokutonatela iimaliwa, uunkolwi owe mu ningitha kaa kale mo ethimbo miilonga kehe ta mono. Jasmine okwa li a tseyika e li omugeyentu noku hole olugodhi. Esiku limwe manga Jasmine te ende mondjila i idhenga mo, okwa tsakaneke aatumwa yaali, Oonzapo. Aatumwa oya ningi elongekidho ya konakone naye Ombiimbeli, ihe sho ya yi kegumbo lyaDevynn oshiwike sha ka landula ko, oya adha ya kolwa. Kaya li ya tegelela aatumwa mbaka ye ye sigo okegumbo lyawo. Oshikando sha ka landula ko, oye ya adha inaaya kolwa. Okuza ngaa pekonakono lyawo lyotango, Jasmine naDevynn oya kala yi itula mo mokukonakona Ombiimbeli noya tameke okutula miilonga shoka tayi ilongo. Meni lyoomwedhi ndatu, oya tokola ye ethe po omalovu nokonima oya hokana paveta. Omalunduluko ngoka ya ningi oga li gi iwetikile koyendji, noshi inyengitha aantu oyendji momukunda gwawo ya konakone Ombiimbeli.

15. Oshinima shimwe shini tashi vulu okukala oshidhigu lela okweetha po, opo wi ilandele oshili, nomolwashike?

15 Iilonga iiwinayi nomikalondjigilile inaadhi yogoka. Iilonga iiwinayi nomikalondjigilile kaadhi li pamanyolo, oyo yimwe yomiinima mbyoka aantu yamwe haya nyengwa okweetha po, opo yi ilandele oshili. Nonando yamwe ihaye shi mono oshidhigu okweetha po iilonga iiwinayi, kuyalwe oshidhigu. Omolwashike mbela? Omolwaashoka ohaya thiminikwa kaanegumbo lyawo, kaaniilonga pamwe nayo nokookuume yawo yopothingo. Onkalo otashi vulika yi ya ehameke pamaiyuvo, unene tuu ngele omukalondjigilile ogwa kwatela mo iituthi yokusimaneka oonakusa. (Deut. 14:1) Iiholelwa iiwanawa yayalwe, otayi vulu oku tu kwathela tu ninge omalunduluko ngoka ga pumbiwa. Natu taleni koonkatu oombwanawa ndhoka dha katukwa kuyamwe muEfeso, methelemimvo lyotango.

16. Aantu yamwe moshilando shaEfeso oya li ya ningi po shike, opo yi ilandele oshili?

16 Oshilando shaEfeso osha li sha tseyikila uumpulile. Mboka ya li oompulile konima e taya ningi Aakriste, oya ningi po shike, opo yi ilandele oshili? Ombiimbeli oye shi yelitha ya ti: “Oyendji yomwaamboka ya li haa longitha uumpulile, oye eta omambo gawo agehe taga popi uumpulile e taye ga fike po montaneho yaantu ayehe. Sho ya tula kumwe ondando yomambo ngoka agehe, oya ningi iimaliwa yoshisiliveli omayuvi omilongo ntano. Osho ngeyi oohapu dhaKalunga odha taandele noonkondo, naantu oyendji oye dhi itaale.” (Iil. 19:19, 20) Aakriste mboka aadhiginini oya fike po omambo gawo gondilo, Jehova e te ya yambeke.

17. (a) Iinima yini ya kwatelwa mofuto ndjoka tu na okufuta, opo twi ilandele oshili? (b) Omapulo geni tatu ka kundathana moshitopolwa tashi landula?

17 Owe etha po shike, opo wi ilandele oshili? Atuheni otwa longitha ethimbo, opo tu ilikolele oongala dhoshili. Yamwe oye etha po wo shoka sha li tashi vulu oku ya ninga aayamba. Omanga yalwe ya kanitha ekwatathano lyawo nayamwe. Oyendji oya lundulula okudhiladhila kwawo neihumbato lyawo, noye etha po iilonga iiwinayi nomikalondjigilile kaadhi li pamanyolo. Kashi na nduno mbudhi kutya otwe etha po shike, otwa mono oshinima shongushu lela, ano ekwatathano lyopothingo naJehova. Uuna twa dhiladhila komayambeko ngoka twa mona omolwoshili, ihatu shi uvu ko uuna gumwe a hala oku yi landitha po. Shoka otashi vulu okuningwa ngiini, nepuko ndyoka enene otatu vulu oku li yanda ngiini? Omapulo ngoka otatu ke ga kundathana moshitopolwa tashi landula.

^ okat. 8 Omadhina gamwe moshitopolwa shika oga lundululwa.