Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 47

Mbela oto tsikile ngaa okuninga omalunduluko?

Mbela oto tsikile ngaa okuninga omalunduluko?

“Onkee ano aamwatate, tsikileni okukala mwa nyanyukwa, nokuninga omalunduluko.” — 2 KOR. 13:11, NW.

EIMBILO 54 “Ondjila oyo ndjika”

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA *

1. Shi ikolelela kuMateus 7:13, 14, omolwashike tatu vulu okutya otu li molweendo?

ATUHENI otu li molweendo. Atuheni otatu longo nuudhiginini, tu longele Jehova, opo tu ka kale muuyuni uupe kohi yewiliko lye lyopahole. Kehe siku, ohatu kambadhala okulandula ondjila ndjoka tayi fala komwenyo. Ihe ngaashi Jesus a ti, ondjila ndjoka oya thinana nondhigu okweenda. (Lesha Mateus 7:13, 14.) Otu li aantu inaatu gwanenena, noshipu kutse okukana mo mondjila ndjoka. — Gal. 6:1.

2. Oshike tatu ka kundathana moshitopolwa shika? (Tala wo oshimpungu “ Eifupipiko ohali tu kwathele tu talulule oonkatu dhetu.”)

2 Ngele otwa hala okukala tatu ende mondjila ndjika ya thinana notayi fala komwenyo, otwa pumbwa okukala tu na ehalo lyokulundulula okudhiladhila kwetu, iikala yetu noonkatu dhetu. Omuyapostoli Paulus okwa li a ladhipike Aakriste yomuKorinto ya tsikile ‘okuninga omalunduluko.’ (2 Kor. 13:11) Omayele ngoka otaga longo nokutse. Moshitopolwa shika, otatu ka kundathana nkene Ombiimbeli tayi vulu oku tu kwathela, tu ninge omalunduluko nankene ookuume ketu mboka ya pyokoka pambepo taya vulu oku tu kwathela tu tsikile okweenda mondjila ndjoka tayi fala komwenyo. Otatu ka kundathana wo kutya uunake tashi vulu okukala oshidhigu okuvulika kewiliko ndyoka hatu pewa kehangano lyaJehova. Otatu ka tala wo nkene eifupipiko tali vulu oku tu kwathela tu ninge omalunduluko, kaapu na okukanitha enyanyu lyetu sho tatu longele Jehova.

ETHA OOHAPU DHAKALUNGA DHI KU PUKULULE

3. Oohapu dhaKalunga otadhi vulu ngiini oku ku kwathela?

3 Kashi shi oshipu okukonenena omadhiladhilo getu nomaiyuvo getu. Omutima gwetu ogu na omakoto notagu gu vulu oku shi ninga oshidhigu kutse tu tseye shoka tu na okuninga. (Jer. 17:9) Oshipu ‘okwiifundjaleka’ tse yene. (Jak. 1:22) Onkee ano, otwa pumbwa okulongitha Oohapu dhaKalunga twi ikonakone. Oohapu dhaKalunga ohadhi holola uuntu wetu womeni, ano “omahalo nomadhiladhilo” gomomitima dhetu. (Heb. 4:12, 13) Otatu vulu okutya Oohapu dhaKalunga ohadhi longo dha fa eshina lyokuthaneka molutu, opo tu vule okumona shoka shi li meni lyetu. Ihe otwa pumbwa okukala aaifupipiki, ngele otwa hala okumona mo uuwanawa momayele gOmbiimbeli nenge ngoka hatu pewa kaakalelipo yaKalunga.

4. Oshike tashi ulike kutya omukwaniilwa Saul okwa li e na uuntsa?

4 Oshiholelwa shomukwaniilwa Saul otashi tu longo shoka tashi vulu oku tu ningilwa ngele katu na eifupipiko. Saul okwa kwatwa kuuntsa, e ta kala inaa hala okuzimina kutya okwa pumbwa okulundulula okudhiladhila kwe noonkatu dhe. (Eps. 36:1, 2; Hab. 2:4) Pashiholelwa, sho Jehova a lombwele Saul shoka e na okuninga konima ngele a sindi Aayamaleki, ina vulika. Sho omuhunganeki Samuel a popi naye kombinga yoshinima shoka, Saul ka li a zimine kutya okwa ninga epuko. Pehala lyaashono, okwa kambadhala okwiipopila kutya ndyoka kali shi epuko lya kwata miiti, nonokutya aantu oyo ye mu thininike e shi ninge. (1 Sam. 15:13-24) Monakuziwa, Saul okwa li natango a ningi oshinima sha fa mpoka. (1 Sam. 13:10-14) Shiyemateka, okwe etha omutima gwe gu kwatwe kuuntsa. Saul ka li a lundulula okudhiladhila kwe, onkee ano, Jehova okwe mu geele e ta kala inee mu hokwa we.

5. Oshike tatu vulu okwiilonga koshiholelwa shaSaul?

5 Opo tu ilonge sha moshiholelwa shaSaul, otwa pumbwa okwiipula omapulo taga landula: ‘Uuna tandi lesha omayele gomOohapu dhaKalunga, mbela ohandi kambadhala okwiipopila kutya omolwashike ihaandi ga tula miilonga? Mbela ohandi dhiladhila kutya shoka nda ninga kasha shi naanaa epuko lya kwata miiti? Mbela uusama ohandi wu pe yalwe, uuna nda ninga epuko?’ Ngele eyamukulo lyoye komapulo ngoka oeeno, nena owa pumbwa okulundulula okudhiladhila kwoye niikala yoye. Ngele ino shi ninga, omutima gwoye otagu vulu okukwatwa kuuntsa, Jehova e ta kala inee ku tala ko we wu li kuume ke. — Jak. 4:6.

6. Eyooloko lini lya li pokati komukwaniilwa Saul nomukwaniilwa David?

6 Ndhindhilika eyooloko ndyoka li li pokati komukwaniilwa Saul nomukwaniilwa David. David okwa li omulumentu e hole ‘ompango yOmuwa.’ (Eps. 1:1-3) David okwa li e shi kutya Jehova oha hupitha mboka aaifupipiki, ihe oku tonde mboka ye na uuntsa. (2 Sam. 22:28) Onkee ano, David okwa li e etha ompango yaKalunga yi lundulule okudhiladhila kwe. Okwa nyola a ti: “Ngame ote hambelele Omuwa, oshoka oye ha wilike ndje, nomuusiku eiyuvo lyandje ohali londodha ndje.” — Eps. 16:7.

OOHAPU DHAKAUNGA

Oohapu dhaKalunga ohadhi tu londodha uuna twa puka mo mondjila. Ngele tse aaifupipiki, otatu ke etha Oohapu dhaKalunga dhi pukulule okudhiladhila kwetu kwa puka. (Tala okatendo 7)

7. Oshike tatu ka ninga ngele otwa kala aaifupipiki?

7 Ngele otwa kala aaifupipiki, otatu ke etha Oohapu dhaKalunga dhi lundulule okudhiladhila kwetu kwa puka manga inaatu katuka papuko. Oohapu dhaKalunga otadhi ka kala dha fa ewi tali tu lombwele tali ti: “Ondjila oyo ndjika. Yi landuleni.” Otadhi ke tu londodha uuna tatu tameke okuninga shoka sha puka. (Jes. 30:21) Okupulakena kuJehova otaku ke tu etela uuwanawa momikalo odhindji. (Jes. 48:17) Pashiholelwa, otatu ka yanda okwiiyadha monkalo moka tu na okupukululwa kugumwe, shoka hashi sitha omuntu ohoni ethimbo limwe. Otatu ka hedha wo popepyeelela naJehova, molwaashoka otu shi kutya oku na ko nasha natse ngaashi tate omunahole. — Heb. 12:7.

8. Ngaashi sha popiwa muJakob 1:22-25, ongiini tatu vulu okulongitha Oohapu dhaKalunga onga esipili?

8 Oohapu dhaKalunga otadhi vulu okukala dha fa esipili kutse. (Lesha Jakob 1:22-25.) Oyendji yomutse ohatu italele mesipili ongula kehe manga inaatu pita mo megumbo. Oku shi ninga ohaku tu kwathele tu vule okumona mpoka twa pumbwa okwiininga nawa, manga inaatu monika kuyalwe. Sha faathana, ngele ohatu lesha Ombiimbeli esiku kehe, otatu ka mona omikalo moka tatu vulu okulundulula okudhiladhila kwetu niikala yetu. Oyendji oya mona kutya ohashi kwathele okulesha enyolo lyesiku ongula kehe manga inaaya pita mo megumbo. Ohaye etha shoka taya lesha shi nwethe mo okudhiladhila kwawo. Opo nduno, momukokomoko gwesiku ohaya kongo omikalo moka taya vulu okutula miilonga omayele ngoka gomOohapu dhaKalunga. Otwa pumbwa okukala hatu lesha nohatu tedhatedha kombinga yOohapu dhaKalunga esiku kehe. Nonando okuninga ngawo otaku monika kwa fa ku li oshinima shanathangwa, oku li shimwe shomiinima mbyoka ya simanenena mbyoka tatu vulu okuninga, opo tu kale tatu ende mondjila ndjoka ya thinana notayi fala komwenyo.

KALA HO PULAKENE KOOKUUME MBOKA YA PYOKOKA PAMBEPO

OOKUUME YA PYOKOKA PAMBEPO

Omukriste omukwetu a pyokoka pambepo otashi vulika e tu pe elondodho lyopahole. Mbela ohatu kala ngaa twa pandula sho kuume ketu u ulike uulaadhi mokupopya natse? (Tala okatendo 9)

9. Uunake tashi vulika kuume koye e ku pukulule?

9 Mbela owa ningile nale sha, shoka sha li tashi teya po ekwatathano lyoye naJehova? (Eps. 73:2, 3) Ngele kuume koye ngoka a pyokoka pambepo okwe ku pukululile, mbela owa pulakenene kuye, e to tula miilonga omayele ge? Ngele osho wa ninga, owa ninga nawa, nokapu na omalimbililo kutya owe mu pandula sho e ku londodha. — Omayel. 1:5.

10. Owu na okwiinyenga ngiini uuna kuume koye te ku pukulula?

10 Oohapu dhaKalunga otadhi tu dhimbulukitha tadhi ti: “Iinoto ya notolwa komuholike, oyi na elalakano lyu uka.” (Omayel. 27:6) Shoka osha hala okutya shike? Natu taleni kethaneko ndika: Natu tye ando owu li pokutaaguluka epandaanda hali ende iihauto oyindji, nowa pwila owala mongodhi yoye. Owa taaguluka inoo lengalenga. Opo nduno, kuume koye okwe ku kwata mokwaako e te ku hilile komunkulo gwondjila. Nonando okwe ku hila a dhiginina, sho e shi ningi meendelelo okwe ku gamene waa pumwe kohauto. Nonando owu kale to ehama uule womasiku gontumba sho e ku hila, mbela oto ka kala we mu geyela sho e shi ninga? Hasho! Oto ka kala wa pandula sho e ku kwathela. Sha faathana, ngele kuume koye okwe ku londodha kutya okupopya kwoye nenge oonkatu dhoye kadhi li metsokumwe nomithikampango dhaKalunga dhi li pauyuuki, petameko otashi vulika wu kale wu shi uvitile nayi. Ihe ino mu kwatela onkone nenge wu mu geyele sho e ku pa omayele. Shoka itashi ka kala pandunge. (Omuuv. 7:9) Pehala lyaashono, kala wa nyanyukwa sho kuume koye a popi nangoye kombinga yaashoka.

11. Oshike tashi vulu okuningitha gumwe kaa taambe ko omayele omawanawa gakuume ke?

11 Oshike tashi vulu okuningitha gumwe kaa taambe ko omayele omawanawa gakuume ke? Uuntsa. Aantu mboka ye na uuntsa oye hole “oohapu tadhi nywitha omakutsi gawo.” “Nomakutsi gawo [ohaye] ga pilamenitha oshili.” (OB-1954) (2 Tim. 4:3, 4) Ohaya dhiladhila kutya inaya pumbwa omayele, molwaashoka oye wete ye na oondunge nenge ya simana ye vule yalwe. Ihe omuyapostoli Paulus okwa nyola a ti: “Ngele oku na ngoka ta dhiladhila kutya oye sha, nando ke shi sha, oti ifundjaleke.” (Gal. 6:3) Omukwaniilwa Salomo shoka okwe shi yelitha nawa a ti: “Omugundjuka ohepele, ihe oku na oondunge, oku vule omukwaniilwa a kulupa kee na oondunge noke shi kulombwelwa.” — Omuuv. 4:13.

12. Oshike tatu ilongo koshiholelwa shomuyapostoli Petrus shoka tashi adhika mAagalati 2:11-14?

12 Dhiladhila kombinga yaashoka omuyapostoli Petrus a li a ningi, sho a pukululwa kuPaulus montaneho yayalwe. (Lesha Aagalati 2:11-14.) Petrus okwa li ta vulu okuuvithwa nayi kwaashoka Paulus a popi, nokugandja eitulomo komukalo moka e shi popi naampoka e shi ningile. Ihe Petrus okwa li e na oondunge. Okwa taamba ko omayele gaPaulus, noine mu kwatela onkone. Pehala lyaashono, lwanima okwe ki ithana Paulus e li ‘omwiitaali omukwawo omuholike.’ — 2 Pet. 3:15.

13. Oshike tu na okukaleka momadhiladhilo uuna tatu gandja omayele?

13 Ngele owi iyadha monkalo ndjoka wu na okupa kuume koye omayele, oshike wu na okukaleka momadhiladhilo? Manga inoo ya kuye, ipula ngeyi: ‘Mbela ondi itala ko “omuyuuki unene”?’ (Omuuv. 7:16) Omuntu ngoka i itala ko omuyuuki unene oha pangula yalwe inaashi ikolelela komithikampango dhaJehova, ihe okudhe mwene, notashi vulika a kale kee na ohenda nandonando. Konima ngele wi ikonakona, e to mono kutya natango owa pumbwa okupopya nakuume koye, ndhindhilika kutya uupyakadhi owu li peni, e to mu pula omapulo ngoka tage mu kwathele a mone kutya shoka a ninga osha puka. Dhimbulukwa kutya hangoye wu na oshinakugwanithwa shokupangula kuume koye, ihe oku mu kwathela owala u uve ko nkene Jehova u uvitile shoka a ninga. (Rom. 14:10) Longitha omayele ngoka taga adhika mOohapu dhaKalunga, nuuna to pukulula gumwe, holela olukeno lwaJesus. (Omayel. 3:5; Mat. 12:20) Omolwashike wu na oku shi ninga? Omolwaashoka Jehova ote ku ungaunga natse momukalo moka hatu ungaunga nayalwe. — Jak. 2:13.

LANDULA EWILIKO LYEHANGANO LYAJEHOVA

EHANGANO LYAJEHOVA

Ehangano lyaJehova ohali tu longekidhile iikulya yopambepo, ngaashi iileshomwa, uuvidio nosho wo omakugongala ngoka hage tu kwathele tu tule miilonga omayele gomOohapu dhaKalunga. Omathimbo gamwe, Olutuwiliki ohalu ningi omalunduluko kombinga yonkalo moka iilonga yetu yokuuvitha hayi longwa. (Tala okatendo 14)

14. Ehangano lyaJehova ohali tu longekidhile shike?

14 Jehova ohe tu wilike sho tatu ende mondjila ndjoka tayi fala komwenyo, okupitila mehangano lye ndyoka hali tu nyanyangidhile iikulya yopambepo, ngaashi uuvidio, iileshomwa nosho wo omakugongala ngoka hage tu kwathele tu tule miilonga omayele ngoka taga adhika mOohapu dhaKalunga. Iikulya ayihe mbyoka yopambepo ohayi kala ya kankamena kOohapu dhaKalunga. Olutuwiliki ohalu etha lu wilikwe kombepo ondjapuki uuna tali hogolola omukalo hagu pondola gwokuuvitha. Nonando ongawo, ohalu talulula omatokolo ngoka lya ninga nokuninga omalunduluko mpoka sha pumbiwa. Omolwashike hali shi ningi? Omolwaashoka “uuyuni mbuka otawu ende tawu lunduluka,” nehangano lyaJehova oli na okwiigilila oonkalo oompe. — 1 Kor. 7:31NW.

15. Aauvithi yamwe ohaya taalele eshongo lini?

15 Uuna ehangano lyaJehova lye tu pe eyelitho epe kombinga yoshili yontumba yOmbiimbeli, nenge lye tu pe ewiliko kombinga yomithikampango dhopamikalo, ohatu li taamba ko. Ihe ohatu inyenge ngiini uuna lya ningi elunduluko ndyoka tali vulu okuguma onkalamwenyo yetu? Pashiholelwa, omimvo opo dha zi ko, okutunga nokukaleka omatungo gehangano monkalo ombwanawa, okwa tameke okupula oshimaliwa oshindji noonkondo. Onkee ano, Olutuwiliki olwa gandja elombwelo, Iinyanga yUukwaniilwa yi kale hayi longithwa komagongalo ogendji. Shoka osha ningitha omagongalo gamwe ga tulwe mumwe, nIinyanga yUukwaniilwa yimwe yi landithwe po. Iimaliwa mbyoka ya za mokulandithwa po kwomatungo ngoka, ohayi longithwa mokutunga Iinyanga yUukwaniilwa komahala hoka ya pumbiwa unene. Ngele oho zi kehala hoka Iinyanga yUukwaniilwa tayi landithwa po, nenge omagongalo taga tulwa mumwe, otashi vulika wu shi mone oshidhigu okwiigilila onkalo ndjoka ompe. Aauvithi yamwe ngashingeyi otashi vulika shi ya pule ye ende iinano iile, opo ye ye kokugongala. Yamwe mboka ya longa nuudhiginini mokutunga nenge mokukaleka Oshinyanga shUukwaniilwa monkalo ombwanawa, otashi vulika ya tameke okwiipula kutya omolwashike ngashingeyi shi na okulandithwa po. Otashi vulika ya kale yu uvite kutya ethimbo lyawo noonkondo dhawo odha hepa. Nonando ongawo oya taamba ko elongekidho ndyoka epe noye shi okupandulwa.

16. Okutula miilonga omayele ngoka taga adhika mAakolossa 3:23, 24, otaku tu kwathele ngiini tu kaleke po enyanyu lyetu?

16 Otatu ka kaleka po enyanyu lyetu ngele otwa dhimbulukwa kutya otatu longele Jehova, nonokutya oye ta wilike ehangano lye. (Lesha Aakolossa 3:23, 24.) Omukwaniilwa David okwa tula po oshiholelwa oshiwanawa, sho a gandja omayambidhidho gokutunga otempeli. Okwa ti: “Ngame omushike, noshigwana shandje oshishike, tu ku pe sha, oshoka ayihe oyo omagano ga za kungoye? Ano otwe ku galulile owala shoka shoye.” (1 Ondjal. 29:14) Uuna tatu gandja omayambidhidho, natse otatu galulile owala Jehova shoka she. Nonando ongawo, ohashi nyanyudha Jehova noonkondo, uuna tatu gandja ethimbo lyetu, oonkondo dhetu niiniwe yetu, tu ambidhidhe iilonga mbyoka a hala ya pwa. — 2 Kor. 9:7.

TSIKILA OKWEENDA MONDJILA NDJOKA YA THINANA

17. Omolwashike kuu na okukala wa teka omukumo uuna wa mono kutya owa pumbwa okuninga omalunduluko?

17 Opo tu kale tatu ende mondjila ndjoka ya thinana notayi fala komwenyo, atuheni otwa pumbwa okulandula oshiholelwa shaJesus. (1 Pet. 2:21) Ino teka omukumo ngele owu wete wa fa wa pumbwa okuninga omalunduluko. Ngele osho wu uvite ngawo, nena shoka otashi ulike kutya owa hala okulandula ewiliko lyaJehova. Dhimbulukwa kutya Jehova oku shi kutya inatu gwanenena, noina tegelela tu holele Jesus thiluthilu.

18. Oshike twa pumbwa okuninga, opo tu adhe elalakano lyetu?

18 Atuheni natu kale tatu gandja eitulomo konakuyiwa, nokukala tu na ehalo lyokulundulula okudhiladhila kwetu, iikala yetu noonkatu dhetu. (Omayel. 4:25; Luk. 9:62) Natu kaleni aaifupipiki, ‘nokutsikila okukala twa nyanyukwa nokuninga omalunduluko.’ (2 Kor. 13:11) Ngele otwe shi ningi, nena “Kalunga kohole nokombili ota kala pamwe [natse].” Ote ke tu kwathela tu kale twa nyanyukwa note ke tu pa wo omwenyo gwaaluhe muuyuni uupe.

EIMBILO 34 Enda muudhiginini

^ okat. 5 Oyendji yomutse otashi vulika tu shi mone oshidhigu okulundulula okudhiladhila kwetu, iikala yetu noonkatu dhetu. Oshitopolwa shika otashi ka kundathana kutya omolwashike atuheni twa pumbwa okuninga omalunduluko nankene tatu vulu okukaleka po enyanyu lyetu sho tatu ga ningi.

^ okat. 76 ETHANO PEPANDJA 22: Sho omumwatate omugundjuka ta hokolola kombinga yaashoka she mu ningilwa konima sho a katuka kaashi li pandunge, omumwatate ngoka e li naye okwe mu pulakena neitulomo nota kambadhala okumona ngele okwa pumbwa oku mu pa omayele.