Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Aakriste aakokele — Jehova okwa lenga uudhiginini weni

Aakriste aakokele — Jehova okwa lenga uudhiginini weni

AAKULUNTUGONGALO muuyuni awuhe, oya lenga uuthembahenda mboka ye na mokati koshigwana shaKalunga. Oye li lela eyambeko kutse atuheni. Omathimbo opo ga zi ko, opwa ningwa omalunduluko. Aakuluntugongalo mboka ya kulupa, oya li ya pulwa ya gandje yimwe yomiinakugwanithwa yawo iinene kaakuluntugongalo aagundjuka. Omomukalo guni?

Elongekidho ndyoka epe lya ningwa po, olyo kutya aatonatelishikandjo nosho wo aayendinongeki yaBetel, ngele oya gwanitha omimvo 70, ihaya tsikile we niinakugwanithwa mbyoka. Shimwe ishewe, aakuluntugongalo mboka ye na 80, ohaya gandja iinakugwanithwa yontumba kaakuluntugongalo aagundjuka, ngaashi okukala omuunganeki gwOkomitiye yOshitayimbelewa nenge gwolutu lwaakuluntugongalo. Aakuluntugongalo mboka aakokele oyi inyenge ngiini, sho pwa ningwa omalunduluko ngoka? Oya ulike kutya yo aadhiginini kuJehova nosho wo kehangano lye!

Omumwatate Ken, ngoka a kala omuunganeki gwOkomitiye yOshitayimbelewa omimvo 49 lwaampono, ota ti: “Onda li lela nda tsu kumwe netokolo ndyoka. Ongula ndjoka nde shi uvu, onda li nda galikana kuJehova, tandi pula pu langekwe omumwatate omugundjuka e li omuunganeki.” Aakuluntugongalo yalwe aadhiginini muuyuni awuhe, oya li wo yi inyenge momukalo moka omumwatate Ken i inyenge. Odhoshili kutya yamwe osha li she ya uvitha nayi petameko, molwaashono oya li ye hole iinakugwanithwa mbyoka.

Omumwatate Esperandio, ngoka a kala omuunganeki gwolutu lwaakuluntugongalo megongalo lyawo, ota ti: “Osha li shu uvitha ndje nayi kashona.” Ihe okwe shi zimine a ti: “Onda li nda pumbwa ethimbo ndi isile oshimpwiyu, oshoka uukolele wandje owa li tawu ende tawu nayipala.” Omumwatate Esperandio, ota tsikile okulongela Jehova nuudhiginini noku li eyambeko kegongalo lyawo.

Ongiini kombinga yaatonateli aayendi yonale mboka ya pewa iinakugwanithwa yilwe yi ili? Omumwatate Allan, ngoka a kala omutonateli omweendi uule womimvo 38, ota ti: “ Sho nde shi uvu, onda li nda kumwa.” Nonando ongawo, okwa li a mono kutya okwa pumbwa okudheulila aamwatate aagundjuka oshinakugwanithwa shoka nokutsikila okulongela Jehova nuudhiginini.

Omumwatate Russell, ngoka a kala omutonateli omweendi nomuyendinongeki gwaBetel uule womimvo 40, ota ti kutya petameko ye nomukadhi oya li yu uvite nayi. Ota ti: “Otwa li tu hole uuthembahenda wetu unene notwa li tu uvite tu na oonkondo dhokutsikila.” Omumwatate Russell nomukadhi otaya longitha edheulo ndyoka ya mona nosho wo ontseyo yawo ya kwathele egongalo lyawo, oshinima shoka sha nyanyudha aauvithi yamo.

Nonando ino enda nale monkalo moka mwa li aantu mboka ya tumbulwa metetekelo, ehokololo ndyoka li li muSamuel omutiyali, otashi vulika li ku kwathele wu uve ko mboka ye enda mo.

DAVID OKWA LI OMWIIFUPIPIKI NOMUNASHILI

Dhiladhila owala sho omwanamati gwaDavid, Absalom, a li a tukula oshipotha. He David okwa li e na okuya ontuku kuMahanaim, oshilando shi li muuzilo womulonga gwaJordan. Sho e li hono pamwe naantu ye, oya li ya pumbwa iinima yontumba. Oto dhimbulukwa shoka sha li sha ningwa po?

Aalumentu yatatu yomoshitopolwa moka ye li, oye ya etele iinguma, uuyo nosho wo oombiga. Barsillai okwa li gumwe gwomuyo. (2 Sam. 17:27-29) Sho Absalom a dhipagwa, David okwa li ta vulu okushuna kuJerusalem, na Barsillai okwe mu thindikile kuJordan. David okwa li a pula Barsillai e ye kuJerusalem. Omukwaniilwa okwa li a hala nokuli oku mu pa iikulya, nonando okwa li “omuyamba omunene” noine yi pumbwa. (2 Sam. 19:31-33) Otashi vulika David a li a pandula omaukwatya gaBarsillai nosho wo omayele ngoka e mu pe. Osha li lela tashi ka kala uuthembahenda wi ikalekelwa kuBarsillai okukala muuwa nokulonga mo.

Molwaashoka Barsillai okwa li omwiifupipiki nomunashili, okwa popi kutya ye oku na omimvo 80. Okwa gwedha ko a ti: “Itandi vulu we okuyoolola uuwanawa nuuwinayi.” Okwa li a hala okutya ngiini? Momukokomoko gwonkalamwenyo ye, Barsillai oku na okukala a li a likola uunongo. Otashi vulika a li natango ta vulu okugandja omayele omawanawa, ngaashi owala ngoka konima yethimbo ga ka pewa wo omukwaniilwa Rehoboam “kaasamane aakulupe.” (1 Aak. 12:6, 7; Eps. 92:12-14; Omayel. 16:31) Onkee ano, oohapu dhaBarsillai kutya ita vulu okuyoolola uuwanawa nuuwinayi, otashi vulika a li ta popi kombinga yomangambeko ngoka haga endele pamwe nuukulupe. Okwe shi zimine kutya omolwuukulupe, ita vulu okuuva omulyo gwiikulya nokuuva ko nawa. (Omuuv. 12:4, 5) Barsillai okwa lombwele David kutya na kuthe omulumentu omugundjuka, Kimham, omwanawamati gwaBarsillai, oye ya ye naye kuJerusalem. — 2 Sam. 19:35-40, yelekanitha OB-1954.

OKUUNGANEKA ONAKUYIWA

Omukalo moka aamwatate aakokele mboka ya tumbulwa metetekelo yi inyenge komalunduluko, ogwa faathana nogwaBarsillai. Odhoshili kutya pethimbo lyetu, omalunduluko ngoka oga guma aantu oyendji, ihe hamuntu owala gumwe ngaashi sha li pethimbo lyaBarsillai. Onkee ano, ehangano olya li li na okutala nawa kutya oshike tashi opalele aakuluntugongalo aakokele aadhiginini, mboka taya yakula aamwahe muuyuni awuhe.

Aamwatate aaifupipiki mboka aakokele, oye shi wete kutya ehangano otali ka kala lya kola monakuyiwa, ngele iinakugwanithwa mbyoka ye na oya pewa aamwatate aagundjuka. Olundji, oyo haya dheula aagundjuka, ngaashi owala Barsillai a li a dheula omwanamati nosho wo omuyapostoli Paulus a li a dheula Timoteus. (1 Kor. 4:17; Fil. 2:20-22) Aamwatate mboka aagundjuka oye shi ulika kutya oye li ‘omagano kaantu,’ notaya vulu “okutunga olutu lwaKristus.” — Ef. 4:8-12; yelekanitha Numeri 11:16, 17, 29.

OOMPITO ODHE EGULUKA WU KUTHE OMBINGA

Aamwatate oyendji muuyuni mboka ya gandja po iinakugwanithwa yawo yontumba kaagundjuka, oye na ompito yokuya miilonga iipe nenge ya tamunune mo uukalele wawo.

Omumwatate Marco, ngoka a kala omutonateli omuyendi omimvo 19, okwa ti: “Onkalo yandje ompe oya pitika ndje ndi uvithile aasamane mboka kaaye shi ooitaali yaamwameme yomegongalo lyetu.”

Omumwatate Geraldo, ngoka a kala omutonateli omuyendi uule womimvo 28, ota ti: “Omalalakano getu omape ngoka twi itulila po, oga kwatela mo okukwathela mboka inayi ipyakidhila we pambepo nosho wo okuninga omakonakonombiimbeli ogendji.” Okwa popi kutya ye nomukadhi oye na aakonakonimbiimbeli ye li 15, nonokutya oya kwathela aantu oyendji mboka ya li inayi ipyakidhila we, ya tameke okuya kokugongala.

Omumwatate Allan, ngoka a popiwa metetekelo, ota ti: “Ngashingeyi ohatu longitha ethimbo olindji miilonga yokuuvitha. Otatu tyapula okugandja uunzapo womontaneho, okuuvithila momahala gomalandithilo nosho wo aashinda yetu, nayaali yomuyo oye ya kOshinyanga shUukwaniilwa.”

Ngele ngoye omumwatate omudhiginini nowu na ontseyo nowa pewa oshinakugwanithwa oshipe mehangano lyaJehova, opu na wo omukalo gulwe gwi ikalekelwa moka to vulu okukwathela. Oto vulu okuyambidhidha iilonga yaJehova, mokulongitha ontseyo yoye wu kwathele aamwatate aagundjuka megongalo. Omumwatate Russell, ngoka a popiwa metetekelo, ota ti: “Jehova ota dheula nota longitha aagundjuka mboka ye na omagano gokukwathela. Aapiya yaKalunga otaya mono uuwanawa lela, sho taya kwathelwa kaamwatate mboka aagundjuka.” — Tala oshimpungu: “ Kwathela aamwatate aagundjuka ya adhe omalalakano gawo.”

JEHOVA OKWA LENGA UUDHIGININI WOYE

Ngele opo wa mono oshinakugwanithwa shi ili, kala aluhe wu na omukumo. Tseya kutya owi inyengitha aantu oyendjiyendji, omolwiilonga mbyoka to longo tashi zi komutima, na tsikila oku shi ninga. Aantu oya kala ye ku hole notaya tsikile okukala ye ku hole.

Shoka sha simanenena, owa ningila Jehova oshinima shoka itee shi dhimbwa. Ombiimbeli otayi ti kutya Jehova ita “dhimbwa iilonga nohole yeni mokusimanekitha edhina lye, sho hamu yakula aakriste ooyakweni.” (Heb. 6:10) Ovelise ndjoka otayi tu shilipaleke atuhe kutya shoka Jehova e tu uvanekela, oshi vulithe po piilonga mbyoka twe mu longela monakuziwa. Owa simana noonkondo momeho gaJehova okudhimbiwa kuye, omolwiilonga yoye yomonakuziwa naasho to tsikile okukambadhala wu mu nyanyudhe.

Ongiini ngele ngoye ino gumwa komalunduluko ngoka twa kundathana metetekelo? Oshinima shika otashi vulika she ku guma wo. Ngiini mbela?

Ngele owu li kuume komumwatate omudhiginini omukokele, ngoka oshinakugwanithwa she sha lundululwa, oto vulu okwiilonga ko oshindji kuye. Pula omayele kuye. Mu pula e ku pe omaetopo ge. Tala nkene ta longitha nuudhiginini ontseyo ye moshinakugwanithwa she shoka e na ngashingeyi.

Kutya nduno owu li omukokele ngoka e na oshinakugwanithwa oshipe, nenge owu li omumwatate nenge omumwameme ngoka ta mono mo uuwanawa, kaleka momadhiladhilo kutya Jehova okwa lenga uudhiginini waamboka ye mu longela ethimbo ele notaya tsikile oku shi ninga.