Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 37

Inekela muJehova ngaashi Simson Simson

Inekela muJehova ngaashi Simson Simson

“Omuwa Omupangeliawike, dhimbulukwa ndje. Kalunga, pe ndje oonkondo.” — AATOK. 16:28.

EIMBILO 30 Tate, Kalunga kandje naKuume kandje

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA a

1-2. Omolwashike tu na okukonakona ehokololo lyaSimson?

 OSHIKE hashi ya momadhiladhilo goye uuna wa uvu edhina Simson? Otashi vulika ho dhiladhila komulumentu ngoka e na oonkondo dhamatutu. Shoka oshoshili. Ihe Simson okwa li a ningi etokolo ewinayi, ndyoka lye mu etele okumona iihuna okundji. Nonando ongawo, Jehova kwa li a gandja eitulomo kwaashihe shoka Simson a ningi, opo e mu longele.

2 Jehova okwa li a longitha Simson a longe iinima iikumithi, opo a kwathele oshigwana She oshihogololwa, Israeli. Sho Simson a si konima yomathelemimvo gontumba, Jehova okwa wilike omuyapostoli Paulus a kwatele mo edhina lyaSimson momusholondondo gwaalumentu mboka ya li ye na eitaalo lya kola. (Heb. 11:32-34) Oshiholelwa shaSimson otashi vulu oku tu tsa omukumo. Okwa li a inekele muJehova nokuli nomoonkalo oondhigu. Moshitopolwa shika otatu ka kundathana shoka tatu vulu okwiilonga kuSimson nonkene oshiholelwa she tashi vulu oku tu tsa omukumo.

SIMSON OKWA LI A INEKELA MUJEHOVA

3. Simson okwa li a pewa oshinakugwanithwa shini?

3 Sho Simson a valwa, Aafilisti oya li taya pangele oshigwana shaIsraeli noya li taye shi thindile kongudhi. (Aatok. 13:1) Aaisraeli oya li taya mono iihuna noonkondo omolwonyanya yAafilisti. Jehova okwa li a hogolola Simson a ‘mangulule Israeli miikaha yAafilisti.’ (Aatok. 13:5) Oshilonga shoka kasha li tuu oshidhigu! Opo Simson a vule okulonga oshilonga shoka okwa li e na okukala a inekela muJehova.

Simson okwa li a inekele muJehova nokwa li a longitha oshilongitho shoka a li e na, opo a gwanithe po ehalo lyaKalunga (Tala okatendo 4-5)

4. Jehova okwa li a kwathele ngiini Simson a manguluke ko kAafilisti? (Aatokolihapu 15:14-16)

4 Natu taleni koshiholelwa shaSimson shankene a li a inekele muJehova. Pompito yimwe, etangakwiita lyAafilisti olya li lye ya okukwata po Simson ombambyona kuLehi, shoka tashi vulika sha li muJuda. Aalumentu yomuJuda oya li ya tila, onkee oya tokola ya gandje Simson kaatondi. Aantu yomoshilongo shawo oye mu manga noongodhi mbali oompe e taye mu fala kAafilisti. (Aatok. 15:9-13) Nonando ongawo, ‘ombepo yOmuwa oye ya muSimson’ e ta imangulula mo ye mwene moongodhi. Opo nduno “okwa mono oluyego lwokasino opo ka sile,” okwa petama e te lu toola po, e ta dhipaga nalwo aalumentu Aafilisti 1 000. — Lesha Aatokolihapu 15:14-16.

5. Simson okwa ulike ngiini kutya okwa inekela muJehova sho a longitha oluyego lwokasino?

5 Omolwashike Simson a li a longitha oluyego lwokasino? Olwa li oshikondjitho ihaashi longithwa naanaa. Kapu na omalimbililo kutya Simson okupondola kwe okwa li kwa ikolelela kuJehova, ihe hakoshikondjitho shoka a li ta longitha. Ano omulumentu ngoka omudhiginini okwa li a longitha oshikondjitho shoka a li e na, opo a gwanithe po ehalo lyaJehova. Eeno, Simson okwa li a dhipaga aalumentu 1 000, molwaashoka okwa li a inekela muJehova.

6. Uuna tatu gwanitha po iinakugwanithwa yetu, oshike tatu vulu okwiilonga kuSimson?

6 Natse otatu vulu okupewa oonkondo kuJehova, opo tu vule okugwanitha po iilonga yetu, nokuli naambyoka tayi monika ya fa iidhigu kutse. Kalunga ota vulu oku tu kwathela momukalo ngoka tagu kumitha. Kala wu na einekelo kutya Jehova ngoka a li a pe Simson oonkondo, ote ke ku kwathela wu longe ehalo lye, shampa owala we mu inekela. — Omayel. 16:3.

7. Oshiholelwa shini tashi ulike esimano lyokukonga ewiliko kuJehova?

7 Aamwatate naamwameme mboka haya kutha ombinga mooproyeka dhokutunga, ohaya kala ya inekela Jehova. Nale, aamwatate oya li ya thaneke noya tungu Iinyanga yUukwaniilwa iipe oyindji nosho wo omatungo galwe. Ihe molwaashoka aantu oyendjiyendji otaya ende taya ninginithwa, ehangano olya ningi po omalunduluko. Aamwatate mboka taya kwatele komeho oya li ya pula ewiliko kuJehova megalikano noya kambadhala okulongitha omikalo omipe, ngaashi okulanda omahala noku ga opalekulula. Robert, ngoka a omimvo opo dha zi ko a li ha longo miilonga yokutunga muuyuni awuhe, okwa ti: “Tango kasha li oshipu kuyamwe okuninga iinima momukalo omupe.” Okwa tsikile ko a ti: “Omukalo ngoka ogwa li gwa yooloka ko noonkondo kwaangoka twa kala hatu longitha uule womimvo. Ihe aamwatate oya li ye na ehalo oku gu taamba ko, nosha li shi iwetikile kutya Jehova ota laleke nuuyamba omalunduluko ngoka.” Shika oshimwe owala shomiiholelwa yankene Jehova ha wilike oshigwana she shi gwanithe po ehalo lye. Atuheni oshi li nawa tu kale hatu ipula omathimbo nomathimbo kutya: ‘Mbela ohandi kongo ngaa ewiliko kuJehova nokukala ndi na ehalo lyokweendela pamwe nomalunduluko ngoka taga ningwa mehangano?’

SIMSON OKWA LI A MONO UUWANAWA MOMASILOSHIMPWIYU GAJEHOVA

8. Oshikando shimwe sho Simson a li a sa enota noonkondo, okwa ningi po shike?

8 Otashi vulika to dhimbulukwa iinima yilwe iikumithi mbyoka Simson a ninga. Okwa li a dhipaga onime, nokonima aalumentu 30 yokoshilandopangelo shAafilisti, Ashkelon. (Aatok. 14:5, 6, 19) Okwa li e shi kutya ita vulu nando okulonga iinima ya tya ngawo kuye mwene. Shoka osha li shi iwetikile sho pompito yimwe a li a sa unene enota, konima sho a dhipaga Aafilisti 1 000. Okwa li a ningi po shike? Pehala lyokukonga omeya kuye mwene, okwa pula ekwatho kuJehova. — Aatok. 15:18.

9. Jehova okwa li a ningi po shike, sho Simson e mu pula ekwatho megalikano? (Aatokolihapu 15:19)

9 Jehova okwa yamukula egalikano lyaSimson moku mu pa omeya pashikumithalonga. Sho Simson e ga nu, okwa “talalelwa noku uvite nawa.” (Lesha Aatokolihapu 15:19.) Oshi li mpano kutya olumbogo lwomeya nduka olupe, olwa kala ko sigo okonima yomimvo sho omuhunganeki Samuel a nwethwa mo a nyole embo lyAatokolihapu. Aaisraeli mboka ya li ya mono omeya ngoka sho taga fuluka, otashi vulika ya li ya dhimbulukithwa kutya ngele oya kala ya inekele muJehova nokukala aadhiginini kuye, ota vulu oku ya kwathela uuna ye li mompumbwe.

Simson okwa li a mono oonkondo ndhoka a pumbwa, sho a nu omeya ngoka Jehova e mu pa. Natse ohatu mono uuwanawa momasiloshimpwiyu gaJehova ngoka e tu pa, opo tu tsikile okukala twa kola pambepo (Tala okatendo 10)

10. Oshike sha kwatelwa mokukonga kwetu ekwatho kuJehova? (Tala wo ethano.)

10 Natse otwa pumbwa okukonga ekwatho kuJehova, kutya nduno otu na iipewa nenge iitalendi yi thike peni nenge otwa ninga shi thike peni miilonga ye. Otu na okukala hatu taamba ko neifupipiko uushili kutya otatu vulu owala okupondola ngele otwa inekela muJehova. Ngaashi owala Simson a li a nkondopalekwa sho a nu omeya ngoka a pewa kuJehova, natse otatu ka kala twa kola pambepo ngele otwa mono uuwanawa momasiloshimpwiyu ngoka he tu pe. — Mat. 11:28.

11. Ongiini tatu vulu okumona uuwanawa mokukwathelwa kuJehova? Shi thaneka.

11 Natu taleni koshiholelwa shaAleksey, omumwatate gumwe Omurusia ngoka a kala nokwiidhidhimikila omahepeko ga kwata miiti. Oshike sha li she mu kwathele a idhidhimikile omaupyakadhi ngoka? Ye nomukulukadhi gwe oya kala haya lesha Ombiimbeli pandjigilile. Okwa ti: “Onda kambadhala okukala handi ningi ekonakono lyopaumwene nokulesha Ombiimbeli kehe esiku. Ongula kehe, ngame nomukulukadhi gwandje otwa kala hatu kundathana enyolo lyesiku nokugalikana Jehova pamwe.’ Shika otashi tu longo shike? Pehala lyokukala twa inekela mutse yene, otu na okukala twa inekela muJehova. Ngiini mbela? Omokuninga iinima mbyoka tayi koleke eitaalo lyetu, ngaashi okukonakona Ombiimbeli, okuya kokugongala nokuuvitha. Jehova naye ota ka yambeka oonkambadhala dhetu dhoku mu longela. Molwaashoka Kalunga okwa li a pe Simson oonkondo, osha yela kutya natse ota vulu oku dhi tu pa.

INA ETHA PO OKULONGA EHALO LYAJEHOVA

12. Etokolo ewinayi lini Simson a li a ningi, nongiini lya li lya yooloka ko komapuko ngoka a li a ninga nale?

12 Simson ka li a gwanenena ngaashi tse, onkene omathimbo gamwe okwa li a ningi omatokolo omawinayi. Etokolo limwe ndyoka a li a ningi olya li lye mu etele iilanduliko iiwinayi. Konima sho Simson a li omutokolihapu uule wokathimbo, okwa “yaleke omukiintu a kala mesilu lyaSorek, edhina lye Delila.” (Aatok. 16:4). Petameko, Simson okwa li a yaleke omukadhona Omufilisti, ihe Jehova oye ‘a li ta enditha Simson okuninga ngawo,’ oshoka “okwa li ta kongo olweedhe lwo opala okukondjitha Aafilisti.” Lwanima Simson okwa ka kala ha zi megumbo lyombwanda koshilando shAafilisti, Gaza. Pompito ndjono Kalunga okwa li a nkondopaleke Simson, a nakule mo omiyelo dhoshilando nokwe dhi humbata po, oshilando e tashi kala kaashi li megameno. (Aatok. 14:1-4; 16:1-3) Molwaashoka otashi vulika Delila a li Omuisrael, ekwatathano lyawo naSimson kalya li tali ke shi ningitha tashi wapa, opo Simson a kondjithe Aafilisti.

13. Delila okwa li a ningi shike, opo a kwate ko Simson?

13 Delila okwa li a pewa ombumbo yiimaliwa oyindji kAafilisti, opo a kengelele Simson. Molwaashoka Simson otashi vulika a li e hole unene Delila, ka li a vulu okukwata mo shoka Delila a hala okuninga. Kutya nduno oshike, Delila okwa kala ta thininike Simson e mu lombwele kutya omolwashike e na oonkondo dhi thike mpoka, nolwanima Simson okwa li e mu lombwele. Shinikitha oluhodhi, omolwepuko ndyoka a li a ningi, okwa li a kanitha oonkondo dhe, noka li we a hokiwa kuJehova. — Aatok. 16:16-20.

14. Iilanduliko yini Simson a li a mono sho a li a inekele muDelila?

14 Simson okwa li a mono iilanduliko tayi ehameke, molwaashoka okwa li a inekele Delila pehala lyokwiinekela muJehova. Aafilisti oya li ya kwata Simson e taye mu tsipula omeho. Oya li ye mu tula mondholongo moshilando Gaza, moka a hepekele aantu yamo nale, naantu oye mu ningi omupika gwokutsa iilya. Opo ihe Aafilisti oya li ye mu fala pehala mpoka ya li taya dhanene oshituthi shawo. Oya li ya yambele oshikalunga shawo Dagon omayambo ogendji, molwaashoka oya itaala kutya osho she ya kwathele ya kwate Simson. Oya li ye mu pititha mo, mondholongo e ke ya “shambudhe,” yo taye mu sheke. — Aatok. 16:21-25.

Jehova okwa li a pe Simson oonkondo a dhipage Aafilisti (Tala okatendo 15)

15. Simson oku ulike ngiini kutya okwa inekela muJehova? (Aatokolihapu 16:28-30) (Tala ethano lyokombanda.)

15 Nonando Simson okwa li a ningi epuko lya kwata miiti, okwa tsikile okulongela Jehova. Okwa kongo ompito a kondjithe Aafilisti, oshoka osho Jehova a li a hala a ninge. (Lesha Aatokolihapu 16:28-30.) Simson okwa li a indile Jehova a ti: ‘Nandi geele Aafilisti.’ Kalunga kashili okwa li a yamukula egalikano lyaSimson, e te mu pe ishewe oonkondo pashikumithalonga. Oshizemo, Simson okwa dhipaga Aafilisti oyendji poshikando shika, shi vulithe nale.

16. Oshike tatu vulu okwiilonga kepuko lyaSimson?

16 Nando Simson okwa li a mono iilanduliko yi yemateka omolwepuko lye, ina etha po okukambadhala okulonga ehalo lyaJehova. Sha faathana, natse ngele otwa ningi epuko e tatu pukululwa nenge e tatu kuthwa iinakugwanithwa, inatu etha po okulongela Jehova. Dhimbulukwa kutya Jehova oku na aluhe ehalo oku tu dhimina po. (Eps. 103:8-10) Nonando ohatu ningi omapuko, Jehova ota vulu oku tu pa oonkondo tu longe ehalo lye, ngaashi owala Simson.

Simson okwa li e uvite nayi omolwomapuko ngoka a ninga, ihe ka li a sholola, natse otatu vulu okuninga sha faathana (Tala okatendo 17-18)

17-18. Omolwashike oshiholelwa shaMichiel tashi tu tsu omukumo? (Tala wo ethano.)

17 Natu ka taleni koshiholelwa shomumwatate omugundjuka gwedhina Michael. Okwa li omuyakuligongalo ye omukokolindjila. Shinikitha oluhodhi, okwa ningi epuko, naashoka osha li she mu ningitha a kanithe iinakugwanithwa ye megongalo. Okwa ti: “Sigo oompano onda kala nda ipyakidhila noonkondo niilonga yaJehova. Ohaluka, onda li ndi uvite kutya itandi vulu we okuninga sha miilonga yaJehova.”

18 Shoka oshindhindhilikwedhi, Michael ka li a shuna omutse miipeta. Okwa gwedha ko a ti: “Onda li nda gandja eitulomo kokuhedha popepi ishewe naJehova mokukala handi mu mbumbulile omutima gwandje okupitila megalikano, mokulesha Ombiimbeli nomokutedhatedha.” Mokweendela ko kwethimbo, Michael okwa li a galulilwa ishewe iinakugwanithwa megongalo. Ngashingeyi oku li omukuluntugongalo nokuli wo omukokolindjila gwondjigilile. Okwa ti: “Ekwatho netsomukumo ndyoka nda li da pewa kaakuluntugongalo, olya kwathele ndje ndi mone kutya Jehova oku hole ndje natango. Otandi vulu natango okukala megongalo ndi na eiyuvo lya yela. Oshinima shino osha longo ndje ndi mone kutya Jehova ota vulu okudhimina po kehe gumwe ngoka a iyela ombedhi shili.” Otatu vulu okukala twa tompwa kutya Jehova ote ke tu longitha noku tu yambeka nokuli nonando ohatu ningi omapuko, ngele otwa ningi ngaashi tatu vulu, tu opaleke omapuko getu nokutsikila okukala twe mu inekela. — Eps. 86:5; Omayel. 28:13.

19. Oshiholelwa shaSimson otashi tu nkondopaleke ngiini?

19 Moshitopolwa shika, otwa mona iiningwanima iishona mbyoka ya li ya ningwa monkalamwenyo yaSimson. Nonando ka li a gwanenena, ina etha po okuninga oonkambadhala dhokulongela Jehova nokuli nokonima sho a li a ningi epuko naDelila. Nonando ongawo, Jehova okwa li a tsikile noku mu longitha. Jehova okwa li wo a longitha Simson momukalo omukumithi. Jehova natango okwa li e mu tala ko e li omulumentu e na eitaalo, nokwe mu kwatela momusholondondo gwaamboka ya li aadhiginini, mboka omadhina gawo taga adhika membo lyAahebeli ontopolwa 11. Itashi tu tsu tuu omukumo okutseya kutya Tate yetu omunahole gwomegulu okwa halelela oku tu nkondopaleka, unene tuu uuna tu li momashongo! Onkee ngaashi Simson, natu pule Jehova tatu ti: “Omuwa Omupangeliawike, dhimbulukwa ndje. Kalunga, pe ndje oonkondo.” — Aatok. 16:28.

EIMBILO 3 Ongoye oonkondo dhetu, etegameno lyetu neinekelo lyetu

a Simson, edhina lyomuntu gwomOmbiimbeli ndika oli shiwike kaantu oyendji, nokuli nokaantu mboka kaaye na naanaa ontseyo yomanyolo. Ehokololo lye ohali popiwa kaanyoli yiinyandwa, kaaimbi nokaadhani yoomuvi. Shimwe ishewe, ehokololo lyonkalamwenyo ye, ka li shi owala ehokololo lyowala. Otatu vulu okwiilonga oshindji komulumentu nguka gweitaalo lya kola.