Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITOPOLWA SHOKUKONAKONWA 40

Tsikila okukala wu na omukumo ngaashi Petrus

Tsikila okukala wu na omukumo ngaashi Petrus

“Omuwa, za po pungame, oshoka ngame omulumentu omulunde!” — LUK. 5:8.

EIMBILO 38 Ote ke ku koleka

ELALAKANO LYOSHITOPOLWA a

1. Petrus okwa li a inyenge ngiini sho a kwata oohi pashikumithalonga?

 PETRUS okwa li ta kambadhala okukwata oohi uusiku awuhe, ihe ina kwata sha. Oshikumithi sho Jesus e mu lombwele a ti: “Dhugila owato lwopuule, ne mu umbile iiyulitho yeni momeya, mu tameke okuyula.” (Luk. 5:4) Petrus okwa li a limbililwa ngele ota ka kwata ngaa ohi nando oyimwe, ihe okwa ningi ngaashi Jesus e mu lombwela. Oonete ndhoka ya dhugile mo odha tameke okutomoka kuudhigu woohi ndhoka ya kwata. Sho ya mono kutya Jesus okwa longo po owala oshikumithalonga, Petrus nosho wo ayehe mboka ya li pamwe naye, oya “kuminwa eyulo lyoohi ndyoka.” (Luk. 5:6-9) Otashi vulika Petrus a li e uvite inaa gwana nokuli okukala puJesus.

2. Omolwashike okukonakona oshiholelwa shaPetrus taku tu kwathele?

2 Petrus okwa li e li mondjila, ano okwa li shili “omulumentu omulunde.” Omanyolo otaga ulike kutya omathimbo gamwe okwa popile nokwa ningile iinima mbyoka konima yethimbo e ki ipa uusama sho e yi ninga. Mbela nangoye omathimbo gamwe oho kala wu uvite ngaashi Petrus? Mbela owu na uukwatya wumwe mboka wa hala okuhwepopala muwo nenge to kondjo niikala yontumba iiwinayi ethimbo ele? Ngele osho, oshiholelwa shaPetrus otashi vulu oku ku tsa omukumo ngele owe shi konakona. Ngiini mbela? Natu taleni kwaashika: Jehova okwa li ta vulu lela okukala inaa nyolitha omapuko gaPetrus mOmbiimbeli. Ihe okwe ga nyolitha mo omolwetu, opo tu vule okwiilonga mo sha mugo. (2 Tim. 3:16, 17) Okwiilonga sha komulumentu nguka omulunde noku na omaiyuvo ga fa getu, otaku vulu oku tu kwathela tu mone kutya Jehova ina tegelela tu kale twa gwanenena. Okwa hala tu tsikile notu kambadhale okukala aadhiginini, nonando tse aalunde.

3. Omolwashike twa pumbwa okukala tu na omukumo?

3 Omolwashike twa pumbwa okutsikila okukala aadhiginini? Oshoka ngele otwa tsikile oku shi ninga, otatu ka hwepopala. Natu shi thaneke ngeyi: Natu tye ando omuhikingalo okwa kala ta ilongo okuhika okahumba uule womimvo. Sho te shi ningi, otashi vulika a kale ta ningi omapuko ogendji, ihe ngele okwa tsikile okwiilonga, ota ka hwepopala. Nokuli ngele okwa ningi omuhikingalo a pyokoka, omathimbo nomathimbo otashi vulika a ninge omapuko. Ihe nando ongawo, ita ka sholola. Oha tsikile okwiidheula sigo ta hwepopala. Momukalo gwa faathana, natse nokuli nokonima sho tu uvite kutya otwa sinda uunkundi wontumba, otashi vulika tu kale tatu ningi omapuko natango. Ihe otatu ka tsikila okuninga oonkambadhala tu hwepopale. Atuheni ohatu popi nohatu ningi iinima mbyoka lwanima hatu ili ominwe omolwayo, ihe ngele otatu pula komeho, Jehova ote ke tu kwathela tu hwepoopale. (1 Pet. 5:10) Natu ka konakoneni oshiholelwa shaPetrus shokutsikila okukala omudhiginini. Olukeno ndoka Jesus e mu ulukile nando okwa li inaa gwanenena, otalu vulu oku tu inyengitha tu tsikile okulongela Jehova.

OONKAMBADHALA DHAPETRUS NOMAYAMBEKO

Oto ka ninga po shike ngele owa ningilwa oshinima sha faathana noshaPetrus? (Tala okatendo 4)

4. Ngaashi sha popiwa muLukas 5:5-10, Petrus okwa ti shike kombinga ye, ihe Jesus okwe mu shilipaleke ngiini?

4 Omanyolo inaga popya kutya omolwashike Petrus a li a ipopi mwene kutya ye “omulumentu omulunde” nenge kutya okwa li a yona shike. (Lesha Lukas 5:5-10.) Ihe otashi vulika a li a ningi omapuko gamwe ga kwata miiti. Jesus okwa li e shi kutya Petrus okwa tila, nomolwaashono a li e uvite kutya ina gwana okukala puJesus. Jesus okwa li wo e shi kutya Petrus ota vulu okukala omudhiginini. Onkee Jesus okwa lombwele Petrus nombili kaa kale ‘a tila.’ Sho Jesus a kala a inekela Petrus, osha ningitha Petrus a lundulule onkalamwenyo ye. Petrus nomumwayina Andreas lwanima oya thigi po iiyulitho yawo noya landula Mesiasa ethimbo lya udha, na Jehova okwe ya laleke nuuyamba momikalo odhindji. — Mark. 1:16-18.

5. Omalaleko nuuyamba geni Petrus a li a mono sho a sindi uumbanda we naasho a taamba ko ehiyo lyaJesus?

5 Petrus okwa li e na iimoniwa oyindji iiwanawa e li omulanduli gwaKristus. Okwa li a mono sho Jesus ta aludha aantu e ta tidha mo oompwidhuli nota yumudha nokuli oonakusa. b (Mat. 8:14-17; Mark. 5:37, 41, 42) Petrus okwa li wo a mono emoniko ekumithi kombinga yoshilonga shaJesus shomonakuyiwa e li Omukwaniilwa gUukwaniilwa waKalunga, nokali e li dhimbwa nando. (Mark. 9:1-8; 2 Pet. 1:16-18) Okwa li a vulu okumona iinima mbyoka ando inaa vula okumona, andola okwa li kee shi omulanduli gwaKristus. Okwa li a nyanyukwa noonkondo sho a kala kee na omaiyuvo ngoka omawinayi nokwa mono omalaleko nuuyamba ngoka.

6. Mbela Petrus okwa li a sindi uunkundi we nziyanziya? Shi yelitha.

6 Kutya nduno Petrus oku uvu nokwa mono shike, natango okwa li ta kondjo nuunkundi we. Natu taleni iiholelwa yontumba. Sho Jesus a yelithile Petrus kutya ota ka hepekwa nota ka sa, opo omahunganeko gOmbiimbeli ga gwanithwe, Petrus okwa ti kutya shoka itashi vulu okuningwa. (Mark. 8:31-33) Iikando niikando, okwa li ha patathana naalongwa oooyakwawo kutya olye omunene mokati kawo. (Mark. 9:33, 34) Ongulohi ndjoka ya tetekele eso lyaJesus, Petrus okwa tete ko okutsi kwomulumentu gumwe. (Joh. 18:10) Ongulohi oyo tuu ndjoka Petrus okwa kala a tila e ta idhimbike kuume ke, Jesus, lwiikando itatu. (Mark. 14:66-72) Shoka osha ningitha Petrus a lile nokulililila. — Mat. 26:75.

7. Petrus okwa li a pewa oompito dhini konima sho Jesus a yumuka?

7 Jesus kali a thigi po aayapostoli ye mboka ya li ye mu teya omukumo nayi. Konima sho Jesus a yumuka oku ulukile Petrus kutya natango oku mu hole. Jesus okwe mu pula e mu longele nuudhiginini e li omusita gwoonzi dhe. (Joh. 21:15-17) Petrus okwa li e na ehalo okuninga shoka Jesus e mu lombwele. Okwa li muJerusalem mesiku lyaPentekoste nokwa li gumwe gwomwaamboka ya gwayekwa tango nombepo ondjapuki.

8. Epuko lini enene Petrus a li a ningi muAntiokia?

8 Nokuli nokonima sho Petrus a ningi Omukriste omugwayekwa, okwa li natango ta kondjo nuunkundi we. Momumvo 36 E.N., Petrus opo a li sho Kornelius, ngoka kee shi Omujuda noina pita etanda, a gwayekwa nombepo ondjapuki, oshinima shoka sha li sha gandja uunzapo wa yela kutya “Kalunga aantu ayehe ohe ya tala ye thike pamwe” nonokutya mboka kaaye shi Aajuda otaya vulu okuya megongalo lyopaKriste. (Iil. 10:34, 44, 45) Konima yaashono, Petrus okwa tameke okulya pamwe naamboka kaaye shi Aajuda, oshinima shoka inaa ninga nando onale. (Gal. 2:12) Ihe Aakriste yamwe Aajuda oya li ye uvite kutya Aajuda naamboka kaaye shi Aajuda kaye na okulya pamwe. Uuna yamwe mboka ye na etaloko lya tya ngawo ye ya kuAntiokia, Petrus okwa li ha etha okulya pamwe naamwahe mboka kaaye shi Aajuda, tashi vulika a li a tila okupundukitha Aakriste Aajuda. Omuyapostoli Paulus okwa li a mono uufudhime waPetrus, e te mu ganda montaneho yaantu. (Gal. 2:13, 14) Nonando okwa li a ningi epuko ndyoka, okwa tsikile okukala e na omukumo. Oshike sha li she mu kwathele?

OSHIKE SHA KWATHELE PETRUS A KALE E NA OMUKUMO?

9. Johannes 6:68, 69, ota ulike ngiini kutya Petrus okwa li omudhiginini?

9 Petrus okwa li omulaadhi, ina etha nando osha shi mu ethithe po okulandula Jesus. Pashiholelwa, oshikando shimwe Jesus okwa li a popi sha shoka aalongwa ya li kaaye uvite ko. (Lesha Johannes 6:68, 69.) Aalongwa oyendji kaya li ya tegelela ya mone uuyelele nenge ye wu konge, ihe oya etha po owala okulandula Jesus. Ihe Petrus ina etha po oku mu landula. Okwa li e shi kutya Jesus oye owala e na “oohapu ndhoka tadhi gandja omwenyo gwaaluhe.”

Omolwashike tashi ku tsu omukumo sho Jesus a li a inekela muPetrus? (Tala okatendo 10)

10. Jesus oku ulike ngiini kutya okwa inekela Petrus? (Tala wo ethano.)

10 Jesus ina etha po Petrus. Uusiku we wahugunina wonkalamwenyo ye yokombanda yevi, Jesus okwa li e shi kutya Petrus naayapostoli yalwe otaye ke mu thiga po. Ihe Jesus okwa li a lombwele Petrus kutya oku na uushili kutya Petrus ota ka galuka e ta kala ishewe omudhiginini. (Luk. 22:31, 32) Jesus okwa li e uvite ko kutya ‘ombepo oya hala, ihe onyama onkundi.’ (Mark. 14:38) Ano sho Petrus e mu idhimbike, Jesus ina sholola okukala e hole omuyapostoli gwe. Konima sho Jesus a yumuka okwa ihololele Petrus, tashi vulika sho a li oye awike. (Mark. 16:7; Luk. 24:34; 1 Kor. 15:5) Shoka osha li sha kumike Petrus, ngoka a li a yematela nayi shoka a ninga.

11. Jesus okwa li a shilipaleke ngiini Petrus kutya Jehova ote ke mu sila oshimpwiyu?

11 Jesus okwa li a shilipaleke Petrus kutya Jehova ote ke mu sila oshimpwiyu. Jesus omuyumudhwa okwa li a longele Petrus naayapostoli oooyakwawo oshikumithalonga shokuyula oohi. (Joh. 21:4-6) Osha yela kutya oshikumithalonga shoka osha li sha shilipaleke Petrus kutya Jehova ota vulu lela oku mu pa iinima mbyoka a pumbwa. Tashi vulika omuyapostoli ngoka a li a dhimbulukwa oohapu dhaJesus ndhoka tadhi ti kutya Jehova ota ka sila oshimpwiyu mboka taya ‘kongo tango Uukwaniilwa waKalunga.’ (Mat. 6:33) Iinima ayihe mbyoka oya li ya kwathele Petrus a pitithe komeho iilonga yokuuvitha monkalamwenyo ye, ihe haku kwata oohi. Okwa li a uvitha nuulaadhi mesiku lyaPentekoste 33 E.N., mokukwathela aantu omayuvi ya taambe ko onkundana ombwanawa. (Iil. 2:14, 37-41) Okwa li wo a kwathele Aasamaria naamboka kaaye shi Aajuda ya taambe ko Kristus. (Iil. 8:14-17; 10:44-48) Osha yela kutya Jehova okwa li a longitha Petrus momukalo omukumithi, a ete aantu yomaludhi agehe megongalo.

OSHIKE TATU ILONGO MWAASHIKA?

12. Oshiholelwa shaPetrus otashi tu kwathele ngiini, noshike tu na okudhimbulukwa ngele otwa hala okweetha po uunkundi wontumba?

12 Jehova ota vulu oku tu kwathela tu kale tu na omukumo. Ngele uunkundi wontumba owa menekela mo mutse, otashi vulika tu kale twa teka omukumo. Omathimbo gamwe uunkundi wetu otashi vulika wu monike wa fa uudhigu wu vulithe pwaamboka waPetrus. Ihe Jehova ota vulu oku tu pa oonkondo kaatu teke omukumo. (Eps. 94:17-19) Omumwatate gumwe okwa kala eshenge uule womimvo manga inee ya moshili. Okwa etha po thiluthilu uushenge e ta kala ta iyutha komithikampango dhOmbiimbeli. Ihe nando ongawo, omathimbo gamwe okwa kala ha kondjitha omahalo omawinayi. Oshike sha li she mu kwathele, opo a kale ishewe e na omukumo? Okwa ti: “Jehova ohe tu pe oonkondo.” Okwa gwedha ko a ti: “Kekwatho lyombepo yaJehova . . . , onda ilongo kutya omuntu oto vulu okutsikila okwiihumbata ngaashi Jehova a hala. Jehova okwa kala nokulongitha ndje, nonando inandi gwanenena, okwa tsikile oku pa ndje oonkondo.”

Horst Henschel okwa yi miilonga yethimbo lyu udha me 1 Januali 1950. Mbela sho to tala oti ipe uusama sho a longitha onkalamwenyo ye mokulongela Jehova?(Tala okatendo 13, 15) d

13. Ongiini tatu vulu okulandula oshiholelwa shaPetrus shoka shi li mIilonga 4:13, 29, 31? (Tala wo ethano.)

13 Ngaashi twe shi mona, Petrus okwa li a ningi omapuko gamwe ga kwata miiti, molwaashoka okwa li a tila aantu. Ihe sho a galikana nuudhiginini okwa tsikile okukatuka e na omukumo. (Lesha Iilonga 4:13, 29, 31.) Natse otatu vulu okusinda uumbanda. Natu taleni shoka sha li sha ningilwa omumwatate omugundjuka, Horst, ngoka a li mokamba yaNazi, mOndowishi. Pethimbo ndyoka osha li oshitegelelwa kaanasikola ya popye taya ti: “Hitler ote ke tu hupitha!” Horst aavali ye pehala lyoku mu ganda, oya galikana pamwe naye, taya pula Jehova e mu tse omukumo. Kekwatho lyaavali ye nomokwiinekela Jehova, Horst okwa mono oonkondo dhokukala e na omukumo. Konima yethimbo okwa ti: “Jehova ina thiga ndje po nando.” c

14. Aasita mboka haya litha oshigunda shaKalunga ohaya kumike ngiini mboka ye uvite ya teka omukumo?

14 Jehova naJesus itaye ke tu sa nando uunye. Petrus konima yokwiidhimbika Jesus okwa li e na okuninga etokolo lya simana. Mbela na tsikile okukala omulongwa gwaKristus nenge ne ku ethe po? Jesus okwa galikana Jehova, opo eitaalo lyaPetrus kaali nkundipale. Jesus okwa lombwele Petrus kombinga yegalikano ndyoka, nokwa ulike einekelo kutya lwanima Petrus ota ka vula okunkondopaleka aamwahe. (Luk. 22:31, 32) Shoka kasha li tuu sha shilipaleke Petrus a dhimbulukwe oohapu dhaJesus! Uuna tu na okuninga etokolo lya simana monkalamwenyo yetu, Jehova ota vulu okulongitha aasita mboka haye tu sile oshimpwiyu ye tu tse omukumo, tu kale aadhiginini. (Ef. 4:8, 11) Paul ngoka a kala omukuluntugongalo ethimbo ele, oha kambadhala okugandja ehekeleko lya tya ngawo kuyalwe. Oha pula mboka ye uvite ya teka omukumo, ya dhiladhile kombinga yankene Jehova e ya nanena oshikando shotango koshili. Opo nduno ohe ya shilipaleke kutya Jehova molwaashoka oku ya hole noonkondo, ite ke ya etha po. Pehulilo okwa ti: “Onda mona aantu oyendji mboka ya li ya teka omukumo, taya tsikile kekwatho lyaJehova.”

15. Oshiholelwa shaPetrus noshaHorst otayi ulike ngiini kutya shoka tashi popiwa muMateus 6:33 oshoshili?

15 Ngaashi owala Jehova a li a sile oshimpwiyu oompumbwe dhaPetrus nodhaayapostoli yalwe, ota ka sila wo oshimpwiyu oompumbwe dhetu, uuna twa pititha komeho iilonga yokuuvitha monkalamwenyo yetu. (Mat. 6:33) Konima yIita Iitiyali yUuyuni, Horst ngoka a tumbulwa metetekelo, okwa tokola a ninge omukokolindjila. Ihe okwa li a hepa lela nokwa li ta ipula ngele ota ka vula ngaa okwiikwathela ye mwene, opo a vule okukala miilonga yethimbo lyu udha. Oshike a li a ningi po? Okwa tokola okumakela Jehova, mokuya miilonga yokuuvitha uule woshiwike ashihe pethimbo lyetalelopo lyomutonatelishikandjo. Kehulilo lyoshiwike okwa li a kumwa sho a mono omutonatelishikandjo te mu pe ekutu inaali nyolwa edhina, mu na iimaliwa. Iimaliwa mbyoka oya li ya gwana oku mu ambidhidha sho ta kokola ondjila uule woomwedhi dhontumba. Horst okwa li a tala ko omagano ngoka ge li eshilipaleko kutya Jehova ote ke mu kwathela. Okwa kala a pititha komeho Uukwaniilwa monkalamwenyo ye. — Mal. 3:10.

16. Omolwashike shi li nawa kutse okwiilonga oshindji kuPetrus nokwaashoka a nyola moontumwafo dhe?

16 Ngaashi Petrus a pulile oshikando shimwe, okwa li a nyanyukwa sho Jesus inaa za po puye. Kristus okwa tsikile okudheula Petrus a kale omuyapostoli gwe omudhiginini noku kale oshiholelwa sha dhenga mbanda kAakriste. Mokudheulwa kwe otatu ilongo mo iiyilongomwa oyindji ya dhenga mbanda. Yimwe yomiiyilongomwa mbyoka nayilwe oyindji, Petrus okwe yi nyola moontumwafo dhe mbali dha nwethwa mo, ndhoka a tumine komagongalo gomethelemimvo lyotango. Oshitopolwa tashi landula otashi ka kundathana omadhimbulukitho gontumba ngoka ge li moontumwafo ndhoka nonkene tatu vulu oku ga tula miilonga kunena.

EIMBILO 126 Natu kaleni twa tonata notwa kola

a Oshitopolwa shika osha nuninwa okushilipaleka mboka taya kondjo nomaunkundi gontumba kutya otaya vulu oku ga sinda nokukala ishewe ye na omukumo ye li aapiya yaJehova aadhiginini.

b Omanyolo ogendji ngoka ga tothwa mo moshitopolwa shika oga za mEvaangeli lyaMarkus. Osha fa shi li ngeyi kutya Markus okwa nyola shoka a uva kuPetrus, ngoka a li po sho iiningwanima mbyoka tayi ningwa.

c Tala ondjokonona yaHorst Henschel, kohi yoshipalanyolo, “Ya inyengithwa kuudhiginini wuukwanegumbo wandje,” shi li moAwake! yo 22 Febuluali 1998.

d SHOKA TASHI ULIKWA METHANO: Ngaashi tu shi wete methano lyoshinima sha ningwa shili, aavali yaHorst Henschel, oya li haya galikana pamwe naye noku mu kumika a kale a tokola toko okukala omulaadhi.