Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Sindana molugodhi lwokukondjitha iinima mbyoka tayi ku pukitha

Sindana molugodhi lwokukondjitha iinima mbyoka tayi ku pukitha

ATUHENI otu li monkugo yi na onkambe! Omutondi gwetu omunene, Satana, ota longitha oshikondjitho sha nika oshiponga, opo e tu yule. Oshikondjitho shoka oshike? Omitotolombo. Ihe dhi longitha oku tu kondjitha palutu, ihe opamadhiladhilo.

Omuyapostoli Paulus okwa li a kotokela iiponga mbyoka hayi zi momitotolombo dhaSatana, ihe ooitaali yamwe kaya li ye dhi kotokela. Pashiholelwa, ooitaali yamwe yomuKorinto, oya li aniwa yi inekela muyo yene. Oya li taya dhiladhila kutya oye na eitaalo lya kola nokaye na siku ya punduke. (1 Kor. 10:12) Shoka osha ningitha omuyapostoli Paulus a gandje elondodho ndika tali ti: “Ngame onda tila kutya pamwe oondunge dheni otadhi yonuka e tamu ke etha po okukala aantu yaKristus, ongaashi Eva a pukithwa koondunge dhomakoto geyoka.” — 2 Kor. 11:3.

Oohapu dhaPaulus otadhi ulike kutya inatu pumbwa okwiinekela mutse yene. Opo wu vule okukondjitha omitotolombo dhaSatana, owa pumbwa okutseya kutya odha nika oshiponga, opo wi igamene kudho.

OMITOTOLOMBO ODHA NIKA OSHIPONGA

Omitotolombo oshike? Shi ikolelela koshitopolwa shika, odho uuyelele wa penga nenge wa puka mboka tawu nwetha mo omadhiladhilo neihumbato lyaantu. Embo Propaganda and Persuasion olya ti: “Omitotolombo odha kwatela mo eihumbato ewinayi, okweehameka nokukotokela yalwe.” Aantu yamwe otaya ti: “Odho okufundja, okupopya oohapu dha pilama, okukotokela, okuthiminika nokupangela omadhiladhilo gaantu.”

Omitotolombo odha nika oshiponga shi thike peni? Otadhi vulu okunwetha mo omadhiladhilo goye nokaapu na oku shi nongela. Otatu vulu oku dhi yelekanitha nomuku gwuuzigo ngoka itaatu vulu okumona nenge okuuva ezimba lyagwo. Omutseyinawa gweihumbato lyaantu, tate Vance Packard, okwa ti: “Oyendji yomutse otwa nwethwa mo kuuyelele wa puka, shi vulithe pwaashoka tatu dhiladhila.” Omulongwantu gumwe okwa ti: “Uuyelele wa puka owa ningitha aantu yi ihumbate momikalo dha nika oshiponga noonkondo.” Shoka oshe etitha ‘edhipago lyopamihoko, iita, okuhepekwa kwaantu omolwomihoko nomaitaalo gawo nosho wo omaihumbato galwe omawinayi.’ — Easily Led — A History of Propaganda.

Ngele aantu otaya vulu oku tu nwetha mo nomitotolombo, ongiini kombinga yaSatana? Okwa kala nokukonakona eihumbato lyaantu okuza komuntu gwotango, ngoka a shitilwa kombanda yevi. Ngashingeyi “uuyuni auhe” owu li mepangelo lye. Satana ota vulu okulongitha kehe shimwe muuyuni, a taandeleke iifundja ye. (1 Joh. 5:19; Joh. 8:44) Okwa pondola ‘okupukitha omadhiladhilo gaantu’ niifundja ye, nota tsikile ‘okupukitha uuyuni awuhe.’ (2 Kor. 4:4; Eh. 12:9) Ongiini to vulu okukondjitha omitotolombo dhaSatana?

KOLEKA EITAALO LYOYE

Jesus okwe tu lombwela omukalo omupu moka tatu vulu okukondjitha iifundja kehe. Okwa ti: “Otamu ka tseya ihe oshili, noshili otayi ke mu mangulula.” (Joh. 8:31, 32) Molugodhi, omukwiita okwa pumbwa okutseya mpoka ta vulu okumona uuyelele wu shi okwiinekelwa, oshoka omutondi ota vulu oku mu kotokela, opo e mu yule. Openi tatu vulu okwaadha uuyelele wu shi okwiinekelwa? OmOmbiimbeli. Omo tatu vulu okumona ashihe shoka tashi ke tu kwathela tu kondjithe iifundja yaSatana. — 2 Tim. 3:16, 17.

Odhoshili kutya Satana, omuniifundja a shiga ko, naye shoka oku shi shi. Oha longitha uuyuni we, opo e tu teye omukumo kaatu kale tu na ohokwe yokulesha nokukonakona Ombiimbeli. Ino pukithwa nando komakoto ge! (Ef. 6:11) Oshi li nawa “okuuva ko” oshili yomuule. (Ef. 3:18) Shoka otashi ke ku pula lela wu ninge oonkambadhala dha mana mo. Ihe dhimbulukwa oshinima sha simana shoka sha popiwa kutate Noam Chomsky, sho a ti: “Kapu na ngoka ta ka tula oshili muuluwi woye. Owu na oku yi ilonga ngoye mwene.” Onkee ano, “yi ilonga ngoye mwene” ‘mokukonakona nuukeka Omanyolo esiku kehe.’ — Iil. 17:11.

Opo omitotolombo dhaSatana kaadhi nyateke omadhiladhilo goye, owa pumbwa okutseya kutya odha nika oshiponga, opo wi igamene kudho

Kaleka momadhiladhilo kutya Satana ina hala wu dhiladhile iinima ya yela nowu uve ko oshili kombinga yaashoka wu uva. Omolwashike mbela? Embo Media and Society in the Twentieth Century olya ti: ‘Iifundja otayi vulu okukala tayi pondola mokupukitha aantu, ngele itaya dhiladhila muule kombinga yaashoka taya lombwelwa.’ Onkee ano, ino itaala kehe shimwe tu uvu. (Omayel. 14:15) Longitha oondunge dhokuyoolola shoka shu uka nenge sha puka, wu ninge oshili yoye mwene. — Omayel. 2:10-15; Rom. 12:1, 2.

KALENI MWA HANGANA

Uuna aakwiita ya lombwelwa iifundja, ohaya kala ya tyololoka noihaya kala ye na ombepo yokukondja. Iifundja otayi vulu wo oku ya ningitha ya kondjithathane nenge yi iyoolole mo muyakwawo. Ondjayi yimwe yaNdowishi oye shi zimina kutya etompelo limwe ya sindika mIita yoTango yUuyuni, olyo kutya aakwiita oya li ya pukithwa komitotolombo dhaatondi. Satana oha longitha omikalo dha faathana, e ete etopoko mokati kaamwatate naamwameme. Pashiholelwa, oha kambadhala okweetitha okwaauvathana mokati kawo. Oha kambadhala wo oku ya ningitha ya dhiladhile kutya otaya ningwa nayi, noya thike pehulithodhiladhilo lyokuza mo mehangano lyaJehova.

Ino pukithwa! Etha Oohapu dhaKalunga dhi ku wilike. Pashiholelwa, kombinga yokukala twa hangana naamwatate naamwameme, Ombiimbeli otayi ti: “Dhiminathanii po oondjo ethimbo kehe.” Otayi ti wo kutya otwa pumbwa okukandula po uupyakadhi pokati ketu meendelelo. (Kol. 3:13, 14; Mat. 5:23, 24) Otayi tu londodha wo kaatu iyoolole ko kegongalo. (Omayel. 18:1) Kala wi ilongekidha okukondjitha iifundja yaSatana. Ipula to ti: ‘Onda li ndi inyenge ngiini oshikando shahugunina ndu uvithwa nayi? Mbela onda li ndu ulike ombepo yuuyuni nenge ombepo yaKalunga?’ — Gal. 5:16-26; Ef. 2:2, 3.

INO ETHA PO EINEKELO LYOYE

Omukwiita ngoka kee shi omudhiginini komuwiliki gwe ita ka kondja nawa. Onkee ano, aatondi ohaya longitha iifundja, opo ya ningithe omukwiita kaa kale i inekela omuwiliki gwe. Aatondi otaya vulu okulongitha iifundja ngaashi: “Ito vulu okwiinekela omuwiliki gwoye!” nosho wo kutya “ino etha e ku nikithe uugoya!” Shimwe ishewe, otaya vulu okupopya kombinga yomapuko ngoka tashi vulika haga ningwa kaawiliki. Satana naye osho ha ningi. Ota kambadhala okuteya po einekelo lyoye, ndyoka wu na mwaamboka Jehova a tula po ye tu wilike.

Ongiini to vulu okwiigamena? Kala wa tokola toko okukanyatela kehangano lyaJehova. Ambidhidha wo nuudhiginini mboka a tula po ye tu wilike, nonando inaya gwanenena (1 Tes. 5:12, 13) Ino etha wu “piyaganekwe nuupu” kaashunimonima nokwaamboka haya popi iifundja kombinga yehangano lyaJehova. (2 Tes. 2:2; Tit. 1:10) Landula omayele ngoka ga li ga pewa Timoteus. Dhiginina oshili ndjoka wi ilonga, na dhimbulukwa mboka ye yi ku longo. (2 Tim. 3:14, 15) Opu na uuyelele owundji mboka tawu ku kwathele wu inekele omupiya omudhiginini, ngoka Jehova a kala ta longitha konyala uule womimvo ethele, opo e tu longe oshili. — Mat. 24:45-47; Heb. 13:7, 17.

INO TILITHWA KOMAKOTO GASATANA

Kaleka momadhiladhilo kutya Satana ohe tu pukitha momikalo moka itaatu vulu oku shi nongela. Omathimbo gamwe, oha longitha uumbanda “mboka wu li oshinima oshikulukulu shokupukitha aantu.” (Easily Led — A History of Propaganda) Pashiholelwa, Omuprofesoli Omubritania gwedhina Philip M. Taylor, okwa nyola a ti: “Aayassur oya li haya tilitha aatondi yawo nomitotolombo.” Satana oha longitha uumbanda wokutila aantu, uumbanda wokuhepekwa, uumbanda weso nosho wo uumbanda wulwe, opo e ku ningithe wu ethe po okulongela Jehova. — Jes. 8:12; Jer. 42:11; Heb. 2:15.

Ino etha Satana e ku ethithe po omikalo dhoye omiwanawa nuudhiginini woye, omolwuumbanda. Jesus okwa ti: “Inamu tila mboka taa dhipaga olutu, ihe itaa vulu we okuninga sha shilwe.” (Luk. 12:4) Kala wi inekela thiluthilu kutya Jehova ote ke ku sila oshimpwiyu, ote ke ku pa [“oonkondo dhi vule ndhoka dhopaunshitwe,” NW] noku ku kwathela wu kondjithe omakoto gaSatana. — 2 Kor. 4:7-9; 1 Pet. 3:14.

Omathimbo gamwe otashi vulika wu kale wa tila nenge wa tyololoka. Uuna she ku ningilwa, dhimbulukwa oohapu dhaJehova ndhoka a li a ladhipike nadho Josua tadhi ti: ‘Ikolelela nowu kale nomukumo. Ino tila ngoye ino tyololoka, oshoka ongame, Omuwa Kalunga koye, ndi li pungoye shaa nkoka to yi.’ (Jos. 1:9) Ngele opu na shoka to ipula nasho, shi lombwela nziya Jehova megalikano. Kala nuushili kutya ‘ombili yaKalunga, otayi ka gamena omwenyo gwoye nomadhiladhilo goye.’ Shono otashi ke ku pa oonkondo wu kondjithe omitotolombo adhihe dhaSatana. — Fil. 4:6, 7, 13.

Mbela oto dhimbulukwa omitotolombo ndhoka elenga lyaAssur lya li lya longitha okutilitha oshigwana shaKalunga? Olya ti kutya ‘kapu na ngoka te ke mu gamena kAayassur kutya nduno oKalunga keni, Jehova, ite ke mu gamena.’ Olya popi wo nuulaadhi lya ti: ‘Jehova oye mwene e tu lombwele tu hanagule po oshilongo shika.’ Jehova okwa ti ngiini? Okwa ti: “Ino tila oohapu ndhoka dhuumatyona womupangeli gwaAssur we dhi uvu tadhi sheke ndje!” (2 Aak. 18:22-25; 19:6) Opo ihe okwa tumu omuyengeli gumwe a dhipage aakwiita Aayassur 185 000 muusiku wumwe. — 2 Aak. 19:35.

KALA OMUNADUNGE, MOKUPULAKENA ALUHE SHOKA JEHOVA TA TI

Mbela owa talele nale omuvi ndjono mu na omuntu ta kengelelwa note endwa mevi, ihe ye ke shi wete? Mbela owa li wi ipopile to ti: ‘Ino shi itaala nando! Otaye ku fundju!’ Dhiladhila andola aayengeli nayo taye ku lombwele taya ti: “Ino etha wu pukithwe kuSatana!”

Ino pulakena nando komitotolombo dhaSatana. (Omayel. 26:24, 25) Pulakena kuJehova noku mu inekela mukehe shoka to ningi. (Omayel. 3:5-7) Ote ku ladhipike nombili ta ti: “Mumwandje, ninga oondunge, u nyanyudhe omwenyo gwandje.” (Omayel. 27:11) Ngele we shi ningi, oto ka sindana molugodhi lwokukondjitha iinima mbyoka tayi ku pukitha.